Mugdim Avdić Henda: Vozi stojadina punog plakata i ploča - odmah putuje gdje ga pozovu da pjeva

Februar 1986: Kako je nastala pjesma "Gdje si, dušo, gdje si, rano" Mugdima Avdića Hende ... Pjesme za dva miliona - Svjetlana i još više Ivana... Kako je propao posao sa Draganom Stefanovićem ...

"O meni niko ne brine", veli Henda ... Imidž - biti onakav kakav jest ... Uvijek spreman za nastup ...

Mugdim Avdić Henda vozi "stojadina" punog plakata, ploča, kaseta. Zadnja sjedišta su "oborena".

Tu su smještene dvije gitare. Ako treba - sjeda u auto i odmah putuje gdje ga pozovu. Sve zbog albuma "Gdje si, dušo, gdje si, rano". A naziv je prema istoimenoj Hendinoj, ali i staroj narodnoj pjesmi.

Prva ljubav, tinejdžerska pop atrakcija 1979: Dječaci ne psuju, ali su uživo čvršći i od "Prljavaca"

Septembar 1979: Na koncert sam pošao s namjerom da intervjuišem Prvu ljubav ali je to na kraju ispao intervju sa Josipom Ivankovićem (mentorom grupe i autorom većine pesama).

• Kako je nastala Prva ljubav?

Josip Ivanković: Pa oni su se skupili sami. Išli su u istu školu samo ne u isti razred, u istom su bloku stanovali pa su jednog dana došli na ideju da osnuju sastav.

Varja Orlić, kultna grupa Karlowy Vary: Gdje je danas nekadašnja prva dama undergrounda? (1988)

Srpanj 1988: Kao što ni rijeka u samom početku, nije bila rijeka, nije tako nužno ni da Varija Orlić bude pjevačicom do kraja. Mnogima je, naime, ostala u sjećanju kao frontgirl nekad kultne grupe Karlowy Vary (bivši Korowa Bar).

Nakon raspada grupe nije se odviše čulo za nju, osim pokojeg nedovoljno zapaženog ostvarenja.

Potaknuti nekim informacijama, posjetili smo je u nadi da ćemo otkriti što to ona sada sprema. A što nam sprema, doima se zanimljivim.

Razdoblje rokenrola, kako to ona naziva, ostavila je iza sebe.

Pavle Vujisić, leto na Adi '77: Kad još nije bilo asfalta, a rekom plivale štuke od deset kilograma...

Avgust 1977: Za Paju Vujisića leto ne traje tri meseca, koliko traje po kalendaru i merilima ostalog sveta. Za glumca leto počinje u aprilu, a završava se u oktobru: toliko je mogućan život na Adi Ciganliji i Savi.

Paja je na Savi imao kućicu i godinama je u njoj živeo. Lane, iznenada, Paja je kućicu prodao i time ražalostio sve svoje komšije, reku Savu i Adu Ciganliju.

Svi su pomislili da će ostati bez Paje, da će Paja da se preseli u neki drugi svet. Ovoga leta, tačnije ovih dana, svima je laknulo. Paja gradi brod i po ceo dan je na Adi. U debeloj hladovini jednog adskog vrbika našli smo Paju među brdom dasaka, točkova, testera, čekića, eksera, brodskog lepka, kutija ulja i farbe.

Bogdan Stupar, ratni komandant Prve dalmatinske brigade: Čudnovata noć u Begovom Hanu (1967)

Oktobar 1967: Osmog oktobra u Kninu je proslavljena 25-godišnjica osnivanja Prve, Druge i Treće dalmatinske brigade. U toku Narodnooslobodilačkog rata formirano je 14 dalmatinskih brigada. One su nosile ime dalmatinske, ali veći deo rata borile su se van Dalmacije. 

Dalmatinci su učestvovali i u najkrvavijim bitkama na Neretvi i Sutjesci. Na kraju borbeni put ih je doveo u rodnu Dalmaciju. 

Oni su desantnim akcijama oslobodili ostrva i učestvovali u borbama za oslobođenje jadranske obale. Nekadašnji ratni komandant Prve dalmatinske brigade Bogdan Stupar, general-major u penziji, priča o jednom uzbudljivom ratnom doživljaju...

Cetinje je danas grad tišine, izgleda kao da je posustalo i uspavalo se u slavi prošlosti... (1959)

Jul 1959: Cetinjani nikad nisu bili trgovci i ugostitelji iako je nadaleko čuveno njihovo gostoprimstvo; kad počnu da nam veštije nude svoje bogatstvo: nezaboravne vidike i istoriske znamenitosti, Cetinje će se pridružiti malobrojnoj grupi onih turističkih gradova koji se moraju bar jednom u životu posetiti...

Cetinje je danas grad tišine. Pesnici su ovde izricali nadahnute reči. Poredili su ga s orlovim gnezdom, tvrđavom.

Sve je to Cetinje po potrebi i bilo. Ni jedna druga evropska država nije imala tako malu, živopisnu, prestonicu, skrivenu od oka, usamljenu i neosvojivu.

Turistička patrola '77, Makarska rivijera: Sve je puno Sarajlija koje radnički sindikati šalju na more

Avgust 1977: Primopredaju dužnosti sa Venovom patrolom iz prošlog broja obavili smo kod benzinske stanice u Pločama. I već na prvom koraku  - pravi problem.

Nekoliko auto-stopera žele sjesti u naša kola, gdje imaju dva slobodna mjesta. Nikome ne pada na pamet da pita da li mi to dozvoljavamo. Nekako smo ih se oslobodili i krenuli.

A na magistrali - ponovo novi napad.

Fabijan Šovagović ostvario svoj san: U slavonskoj ravnici počelo snimanje filma "Sokol ga nije volio"

Kolovoz 1987: Fabijan Šovagović ostvario je svoj san: prema njegovoj čuvenoj drami "Sokol ga nije volio" snima se istoimeni film u slavonskoj ravnici pokraj Valpova...

Kada s podravske magistrale skrenete na sporednu cestu, neravnu i prašnjavu, i kada već pomislite da ste se izgubili u ravnici - iza okuke, u šumarku, pojavi se dvadesetak seoskih kućica i u Selcima ste!

Od posljednjeg dana srpnja, tu je sve užurbano.

Griva, novi LP i hit pesma "Vojvodino, što si tako ravna": Navijači Lala već pevaju stihove Zlatka Karavle

Avgust 1987: Posle trogodišnjeg ćutanja, novosadska grupa "Griva" oglasila se novim albumom, koji je, umnogome zahvaljujući hitu "Vojvodino, što si tako ravna", za kratko vreme izvojevao mesto na listama najslušanijih ploča.

- Pojavili smo se na disko tržištu moderniji, ali i komercijalniji - kaže Zlatko Karavla, tekstopisac i kompozitor "Grive". - Obojili smo naš rok vedrijim notama, ali i pomalo tužnim baladama.

Momci iz benda su imali i tu sreću da su im muzički urednici iz "Jugodiska", pružili sasvim lepu podršku, televizijski spot, vid reklame koja uvek izazove pravi efekat, a osim toga, omot je prvi put u nas, izrađen sa specijalnom fluorescentnom bojom.

Veliki rock spektakl u Zenici '87: Svirali Leb i sol, Zabranjeno pušenje, Valentino, ITD Band, Zana...

Avgust 1987: Ovogodišnji rođendanski rock koncert Radio Zenice beše slavlje o kome će se pričati bar do sledeće godine. Otvorile su ga ovdašnje grupe Nemoguće vruće, Sahara, Model ZE i Rock osmijeh, a sve četiri se utrkuju čija će ploča prva ugledati svetlost dana.

Pošto zenička publika već zna sve njihove pesme, atmosfera je bila dovoljno ugrejana i za nastavak pevanja, plesanja i skandiranja uz one slavnije goste.

Dušan Prelević, sećanje na Euridiku: Bi-bap je kružio kao Aladinov duh još usnulim Beogradom

Avgust 1987: Beogradska Čubura se oduvek ponosila kafanom "Tabor" u kojoj ste mogli da pijete u društvu mangaša, džeparoša, nakupaca, neobrijanih seljaka koji su čekali da proradi Kalenić pijac, ali i sa pesnicima, književnicima svih fela, ministara i neizbežnih supovaca.

Čubura se dičila i svojom ulicom Orlovića Pavla, iz koje su potekli vrhunski ćemanisti i golubari, zatim momcima žestokih pesnica, "Kikevcem", portom i crkvom Svetog Save.

Nikica Kalogjera, stranica mog života: Susret Jugoslovena sa čileanskim predsednikom Aljendeom

Februar 1971: Popodnevna tišina u vrtu kakav nisam video ni u najraskošnijem američkom filmu.

Palme, biljke čudnog zelenog lišća koje se pruža u najneverovatnijim položajima i pravcima, najrazličitije veličine, i cveće, cveće, cveće...

Pojedinačni, krupni cvetovi, mešaju se sa grozdastim iskricama svih boja.

Ivica Krajač, Miro Ungar i ja, ne usuđujemo se da remetimo mir. Proleti po neki leptir, zazuji po neka bubica, zašušti lišće dotaknuto vetrom, pa se opet sve umiri.

Olja Mijović, spikerka Televizije Beograd: Lepota je ono što čoveka ne ostavlja ravnodušnim (1974)

Januar 1974: Televizijski gledaoci često imaju prilike da u kratkim pauzama između emisija, na početku i na kraju programa, vide na ekranu lice devojke krupnih očiju (ko ima kolor TV prijemnik može da utvrdi da su tamnoplave), vedrog osmeha i prijatnog glasa. Ona najavljuje program, pa na kraju svakog dana obaveštava gledaoce šta će gledati sutradan, dok se u slučaju prekida ili smetnji izvinjava u ime studija.

Olja Mijović je službenik Televizije Beograd, jedna od pet spikerki-najavljivačica programa.

- Na žalost samo honorarni službenik, kao i ostale moje četiri koleginice - kaže ona. - U sistematizaciji ne postoji radno mesto najavljivača programa.

Najmlađi heroji Jugoslavije / Vera Špirina Miščević i kurir Save Kovačevića - Dragan Kovačević

Novembar 1973: Na Memorijalnom kompleksu Jabuka, kod Pljevalja, otkrivene su, 30. septembra, spomen-biste osmorici pionira-heroja poginulih u NOB-u. Biste - rad vajara Ljuboja Čabarkape iz Pljevalja - otkrivene su za vreme svečanosti u spomen pioniru-heroju Bošku Buhi. Biste se nalaze u krugu Spomen-doma "Boško Buha" koji je podignut novčanim prilozima milion pionira iz tri hiljade jugoslovenskih škola. 

U senci visokih četinara, na večnoj straži, stoji osmoro najmlađih heroja Jugoslavije: Lepa Radić iz Bistrice kod Banje Luke, Sava Jovanović Sirogojno iz sela Sirogojno, Zlate Malakovski iz Bogdeva kod Gostivara, Mate Blažina iz Čambarelića kod Pule, Ganimet Terbeši iz Đakovice, Milan Mravlja iz Ljubljane, Vera Miščević iz Belegiša kod Stare Pazove i Dragan Kovačević iz Grahova kod Nikšića.

Aco Razbornik, radni dan u najboljem YU tonskom studiju Akademik: Buldožer je pregazio Dugme

Avgust 1977: Na prvom spratu jedne zgrade u ljubljanskoj Poljanskoj ulici sve je dozvoljeno! A ponajviše zanovijetanje. Miro Bevc ili Aco Razbornik sve odobravaju, klimaju glavama i pritišću ili okreću onu silnu dugmad i tipke u bijeloj, crvenoj ili crnoj boji.

Pjevači hodaju oko tih velikih pultova, nešto mudro klimaju glavama, grizu debele slovenačke sendviče, piju mlijeko... Prave svoju novu ploču.

Opšta tuča na utakmici Hajduk-Dinamo '77: Da li JRT briše snimke nemilih događaja na stadionima?

Avgust 1977: Televizija ne bi smela da ostane slepa i nema pred događajima koji bacaju ljagu na sport...

Kada je reporter Radio-Beograda na kraju prenosa fudbalske utakmice Hajduk - Dinamo u Splitu uzviknuo:

"Opšta tuča, svi igrači i jednog i drugog tima se tuku na terenu!"

... Javnost je s pravom očekivala da iste večeri u najavljenoj televizijskoj reportaži vidi i ove "fudbalske" događaje.

Radoslav Milenković - mladi, buntovni novosadski glumac '81: Mnogi nemaju hrabrosti da progovore

Jul 1981: Mladi glumac Radoslav Milenković na vreme otkazao predstavu "Slike žalosnih doživljaja" ali će verovatno biti tužen zbog toga ... Dokle će se osnovna prava morati ostvarivati i na tako drastične načine kao što je otkazivanje predstave? ...

Biti mlad, a još i glumac, to danas nije ni lako ni mnogo popularno. Kad god se nešto dogodi, mladi su na udaru.

Mladi su ti koji neprestano nešto menjaju, nose duge kose, prave "opasne" filmove ...

Mladi su nestrpljivi.

Najmlađi YU heroji / Ganimete Tërbeshi: Neka neprijatelj čuje šta jedna Albanka misli o njima!

Novembar 1973: Na Memorijalnom kompleksu Jabuka, kod Pljevalja, otkrivene su, 30. septembra, spomen-biste osmorici pionira-heroja poginulih u NOB-u. Biste - rad vajara Ljuboja Čabarkape iz Pljevalja - otkrivene su za vreme svečanosti u spomen pioniru-heroju Bošku Buhi. Biste se nalaze u krugu Spomen-doma "Boško Buha" koji je podignut novčanim prilozima milion pionira iz tri hiljade jugoslovenskih škola. 

U senci visokih četinara, na večnoj straži, stoji osmoro najmlađih heroja Jugoslavije: Lepa Radić iz Bistrice kod Banje Luke, Sava Jovanović Sirogojno iz sela Sirogojno, Zlate Malakovski iz Bogdeva kod Gostivara, Mate Blažina iz Čambarelića kod Pule, Ganimet Terbeši iz Đakovice, Milan Mravlja iz Ljubljane, Vera Miščević iz Belegiša kod Stare Pazove i Dragan Kovačević iz Grahova kod Nikšića.

Smak '77: Da li je "Crna dama" najbolji album YU rocka? Evo prvih utisaka nakon preslušavanja LP-ja...

Avgust 1977: Popularna kragujevačka grupa "Smak", u okviru promocionalne turneje LP ploče "Crna dama", koja obuhvata 36 koncerata u svim republikama i pokrajinama, održaće 1. oktobra koncert u Sarajevu, u Velikoj dvorani KSC "Skenderija". 

Biće to svojevrsna prilika da se "u živo" upoznamo sa jednim diskografskim ostvarenjem koje s pravom konkuriše za naziv "Ploče godine" na jugoslovenskoj pop sceni.

Avgust 1977: Top lista 10 najprodavanijih domaćih longplejki u sarajevskim prodavnicama ploča...

Yugopapir: Pre nego što pređemo na listu najkomercijalnijih velikih ploča, da se osvrnemo nakratko i na top-listu domaćih singlica.

Tamo je spisak prilično "dosadan": Da nije aktuelne singlice Zdravka Čolića "Ljubav ima lažni sjaj" (na drugom mestu) i dva recidiva sa Beogradskog proleća '77 (Maračićeve "Zlato moje" i Lokinove "Kad porasteš"), kompletna Top Ten postava bila bi uljuljkana valovima sa Splitskog festivala!

Tu su i Miki Jevremović, Pepel in kri, Tereza Kesovija, Oliver Dragojević, Libertas... A od cele "dalmoške" ekipe najprodavaniji je Mišo Kovač, čija se singlica "Noćas ćemo zemlji k'o materi reći" nalazi na šampionskom mestu ove letnje sarajevske vinil-liste...

Ksenija Prohaska, filmska i kazališna glumica: Prva "Hasanaginica" na zapadnoj obali SAD (1988)

Listopad 1988: "Ležala sam u mrtvačkom kovčegu glumeći mumiju i osjećala se strašno bijedno. Tada se John Byner nadvio nad mene i prošaptao: Vi me veoma podsjećate na moju buduću suprugu... "

Kada je to čula, filmska i kazališna glumica Ksenija Prohaska još se više rastužila, čvrsto uvjerena da se njezin partner, američki glumac, sprda na račun njezine bijedne uloge u američkom filmu "Transylvania 6-5000", snimljenom 1985. godine u Mokricama, nedaleko od Zagreba.

Partizan, najbogatiji klub u Jugoslaviji '67: Postoji li sukob na relaciji Stjepan Bobek - Ivan Ćurković?

Avgust 1967: Partizan je u proteklom prelaznom roku bio vrlo neaktivan u kupovini fudbalera, ali je punu ofanzivnost pokazao kad je trebalo angažovati dva već proverena eksperta. Reč je o sportskom direktoru - Bobi Mihajloviću, i treneru - Stjepanu Bobeku.

Obojica su u Partizanu, a zatim i van njega, pokazali izvrsne rezultate: Bobek je sa Panatenaikosom nekoliko puta osvajao prvenstvo i kup Grčke, a Mihajlović je nepoznatu aleksandrijsku ekipu Olimpik doveo na prvo mesto egipatskog šampionata. 

Sa tim grčko-egipatskim odlikovanjima, kao i sa domaćim ordenjem, duo Mihajlović-Bobek preuzeo je u svoje ruke "crno-beli" tim.

Najmlađi YU heroji / Zlate Malakovski (Gostivar), Milan Mravlje (Ljubljana) i Mate Blažina (Pula)

Novembar 1973: Na Memorijalnom kompleksu Jabuka, kod Pljevalja, otkrivene su, 30. septembra, spomen-biste osmorici pionira-heroja poginulih u NOB-u. Biste - rad vajara Ljuboja Čabarkape iz Pljevalja - otkrivene su za vreme svečanosti u spomen pioniru-heroju Bošku Buhi. Biste se nalaze u krugu Spomen-doma "Boško Buha" koji je podignut novčanim prilozima milion pionira iz tri hiljade jugoslovenskih škola. 

U senci visokih četinara, na večnoj straži, stoji osmoro najmlađih heroja Jugoslavije: Lepa Radić iz Bistrice kod Banje Luke, Sava Jovanović Sirogojno iz sela Sirogojno, Zlate Malakovski iz Bogdeva kod Gostivara, Mate Blažina iz Čambarelića kod Pule, Ganimet Terbeši iz Đakovice, Milan Mravlja iz Ljubljane, Vera Miščević iz Belegiša kod Stare Pazove i Dragan Kovačević iz Grahova kod Nikšića.

Beogradske igranke 1959: Obišli smo mesta gde mladi uživaju u ritmu džeza, slofoksa i rok en' rola

Avgust 1959: Mladi Beograđani su neumorni na igrankama i ovoga leta. Orkestri su dobri ali im repertoar liči na gramofon koji ima dve-tri ploče...

Orkestar svira "A kiša pada... " ("Devojko mala")

I zaista, kiša rominja. Ali njih dvoje igraju. Igraju pod kišobranom! I osmehuju se...

A onda, neočekivano, ovom paru upornih igrača, prilazi mladić sa nepotšišanom kosom i razdrljene kragne. Obraća se devojci:

Dejan Nastić, strip crtač i jedan od najpoznatijih jugoslovenskih arhitekata: Pobornik crnog humora

Mart 1983: Jedina rubrika koja se u "Radio TV Reviji" održala od njenog prvog broja iz marta 1967. godine je strip "TV-Radojica".

"Radojicin" autor je redovan profesor Arhitektonskog fakulteta u Beogradu i jedan od najpoznatijih jugoslovenskih arhitekata...

Ne čekajući pitanje Dejan Nastić nastoji da odmah odredi pravac razgovora: "Meni je arhitekture do grla!"

TV Radojica Dejana Nastića avgusta 1987, jedna od letnjih strip epizoda: Radojica ide na more...

Dejan Nastić o nastanku "TV Radojice": "Radio sam i druge stvari. Recimo, za "Mali Jež", kod Mileta Dobrića, gotovo tri godine crtao sam naslovne strane. Nešto jako zgodno, nešto što ja zovem "kompozicije gužvi".

A onda smo Novak Novak i ja počeli da pravimo jedan veliki, ozbiljan strip. Novak je pisao tekst, a ja sam crtao, strip se zvao "Manda i Mandrda", i izlazio je u "Malom Ježu". 

Posle toga su Pjer Križanić i Zuko Džumhur osnovali humoristički časopis "Vetrenjača", a urednici Mile Stanković i Saša Marković su tražili od mene da crtam strip na jednoj celoj strani.

Kako je još 1957. igrala rokenrol cela Jugoslavija - na crtežu Dejana Nastića / Izgled prvog Radojice

Novembar 1957: "Vetrenjača", književna revija za humor i satiru, izdaje novinsko-izdaje Novinsko-izdavačko preduzeće "Stožer", glavni i odgovorni urednik Mile Stanković.

Uredništvo i administracija: Beograd, Reljina ulica broj 1, poštanski fah 180, telefon 28-495.

Urednici: Zuko Džumhur, Vasa Popović. Tehnički urednici: Mile Štrbić, Mile Živanović

Cena: 100 dinara. Cinkografija "Privredni pregled". Štampa grafičko preduzeće "Slobodan Jović" Beograd, Stojana Protića 52, telefon 40-943.

Jugoslovenski košarkaši sramotno manje plaćeni od fudbalera: Radivoj Korać bez stana (1967)

Avgust 1967: Za osamnaest meseci naša košarkaška reprezentacija osvojila je zlatnu i srebrnu medalju, na svetskim prvenstvima, i to je zajednicu koštalo svega 30 miliona dinara. Iz te ekipe samo četvorica igrača imaju automobile i stanove...

Kolika je cena osvojenih medalja na olimpijskim i svetskim prvenstvima niko ne može pouzdano tačno da izračuna. Većina zemalja ulaže milione, koliko treba. U takvoj konkurenciji i prevelikoj želji da se nacije domognu laskavih trofeja više i nemamo čistih amatera. 

Vrhunski sport zahteva potpuno angažovanje sportista, a to povlači odgovarajuća materijalna primanja na ime ishrane i drugih vidova obeštećenja.

Vrelo kazališno ljeto 1987 / 17 ličnosti u centru pažnje: Šerbedžija, Žigon, Polič, Lečić, Sokolović...

Kolovoz 1987: Rade Šerbedžija, nakon što je odlaskom iz Zagreba u Suboticu izazvao kulturni skandal, sada, na vrhuncu je glumačke zrelost, te nastupa u desetak  YU-festovih predstava, u kojima glumi do besvijesti.

Izazovi su razni, od toga da u Don Juanu pronađe "ulogu ravnu mjeri svog talenta i glumačke i ljudske osviještenosti", do toga da u novokomponiranom mjuziklu Bloody Mary reagira trenutno.

U Budvi je npr. odglumio slijedeće: sebe, koji se sa Silbe vraća s teškim lumbagom, išijasom, ili nečim sličnim, uvjeren da takav ne može još i glumiti, ali mu režiser odmah dovodi specijalista ortopeda-reumatologa, koji ga jednostavnim zahvatom vraća u pogon.

Najmlađi heroji Jugoslavije, Lepa Radić i Sava Jovanović Sirogojno: Bori se, narode, za svoju slobodu

Novembar 1973: Na Memorijalnom kompleksu Jabuka, kod Pljevalja, otkrivene su, 30. septembra, spomen-biste osmorici pionira-heroja poginulih u NOB-u. Biste - rad vajara Ljuboja Čabarkape iz Pljevalja - otkrivene su za vreme svečanosti u spomen pioniru-heroju Bošku Buhi. Biste se nalaze u krugu Spomen-doma "Boško Buha" koji je podignut novčanim prilozima milion pionira iz tri hiljade jugoslovenskih škola. 

U senci visokih četinara, na večnoj straži, stoji osmoro najmlađih heroja Jugoslavije: Lepa Radić iz Bistrice kod Banje Luke, Sava Jovanović Sirogojno iz sela Sirogojno, Zlate Malakovski iz Bogdeva kod Gostivara, Mate Blažina iz Čambarelića kod Pule, Ganimet Terbeši iz Đakovice, Milan Mravlja iz Ljubljane, Vera Miščević iz Belegiša kod Stare Pazove i Dragan Kovačević iz Grahova kod Nikšića.

Kako je jedna poruka iz boce zbližila porodicu sa Novog Beograda i ribara s otoka Prvića (1972)

Studeni 1972: Marko Antić, ribar s otoka Prvića, našao pismo u boci što je plutala morem i s autorom poruke, 18-mjesečnim Oliverom Borom iz Novog Beograda, i njegovim roditeljima uspostavio prijateljstvo koje će dobro proslaviti prilikom skorog prvog susreta u ljeto iduće godine negdje na morskoj obali...

Punih sedam godina, dugih i predugih, Jelica i Vukan Boro čekali su nestrpljivo sretan događaj - da postanu roditelji. I kad su već izgubili svaku nadu, priroda je učinila svoje i naša se zemlja povećala za novog građanina - rodio se mali Oliver. Dobro došao! Tko sretniji od njegovih roditelja!

Zagrepčani u gostima kod Beograđana 1972: Nezaboravni su ovi susreti, ova prisnost i drugarstvo

Studeni 1972: Tog prohladnog, ali sunčanog jutra na peronima Autobusnog kolodvora u Zagrebu mogle su se vidjeti stotine svečano odjevenih ljudi. 

Dobro raspoloženi, zauzimali su mjesta u 13 autobusa Karavane prijateljstva, koja je iz glavnog grada Hrvatske - za obljetnicu oslobođenja Beograda - kretala prema glavnom gradu SFRJ.

U autobusima se nije dugo održala uobičajena početna tišina, a ni meka, previše stilizirana glazba s radija.

Radoje Domanović, sećanja njegovih najbližih: Kritika koja i danas deluje sveže i ubedljivo (1961)

Decembar 1961: Jetka, nepoštedno zajedljiva i gorka bila je njegova reč, snagu biča imalo je njegovo pero. 

Ošinuo je, kao niko pre njega i kao malo ko u toku sledećih decenija, sve negativne, zaostale, nezdrave društvene i političke pojave, svoje sredine i svog vremena.

Svoje male Srbije koja je tada, krajem prošlog i početkom ovog veka, ličila na uzburkano more, na poprište političkih sudara i borbi.

Top 10 domaćih filmova koje ćemo gledati ove 1957. godine: Među njima je i naš prvi film u koloru

Januar 1957: Prošla godina bila je veoma značajna za našu mladu "sedmu umetnost". Pre svega, neki filmovi prikazani na Pulskom festivalu, povratili su nam veru u domaći film i domaće snage.

Da li će nam i ova godina doneti tako uspeo film kao što je "Ne okreći se, sine" suviše je rano govoriti. 

To ćemo moći učiniti tek tamo, poslednjih julskih dana, kada budu ugašene vatre u Pulskoj areni. A do tada - nadajmo se...

Jedino se o drugoj jednoj stvari može već sada govoriti sa sigurnošću - o broju filmova koji će biti proizvedeni u ovoj godini.

Miroslav Drljača Rus '88: Nikakve republičke i pokrajinske granice ne mogu da zaustave ITD band

April 1988: Nikakve republičke i pokrajinske granice ne mogu da spriječe zarazu ITD benda, koja se širi po cijeloj zemlji...

Popularna zagrebačka grupa "ITD Band" objavila je ovih dana svoj treći LP "Skidam te pogledom" u izdanju diskografske kuće Suzy. Prethodne dvije - "Dvadeseti vijek" i zlatna ploča "Plavi vojnik" s naljepnicom GBS - priskrbile su grupi status benda od kojeg se puno očekuje. I zaista, prije nego što se atraktivni omot albuma s dugačkim ženskim nogama ispruženim preko svile i neba pojavio u izlozima ploča, radijski gramofoni zavrtili su nove ITD-ove stvari.

Letnje žege u Beogradu '74: Kako se Klub ljubitelja Save i Dunava bori protiv ubistvenih 30 stepeni...

Avgust 1974: Kad je živa dostigla visoku tačku u termometru, a ulice Beograda opustele, potražili smo žitelje glavnog grada. Želeli smo da vidimo kako žive, šta osećaju i misle, na letnjim žegama.

Spustili smo se na Adu Ciganiiju. Tamo je bilo toplo kao u kotlu. Verovatno da su se prijatno osećali samo kupači u vodi. 

Ljubica Mitrović, porodični penzioner, Anka Depolo, takođe penzioner, Milka Todorović, domaćica, Veroslava Jeremić, krojačka radnica - sve su se "hladile" u senci pod jednom vrbom, na "ličnom" ćebencetu. Radivoje Radić, socijalni radnik, Gordana Antonijević, frizer, Desanka i Radivoje Ninković, mehaničar, poželeli su da Sava bude bistrija.

Toma Kuruzović, stranica mog života '80: Kako smo Vlasta Velisavljević i ja "popravili" rektorov radio...

April 1980: Toma Kuruzović, glumac Beogradskog dramskog pozorišta i televizijski glumac, koga smo nedavno videli u televizijskoj drami "Slom", u ulozi Dragiše Cvetkovića, rođen je u Sarajevu 19. oktobra 1930. godine. Školu je završio u Sarajevu, a Pozorišnu akademiju u Beogradu. U Sarajevu je za kreaciju Pometa, u Držićevom "Dundu Maroju" nagrađen Šestoaprilskom nagradom. Jedan je od osnivača sarajevskog Malog pozorišta.

Godine 1961. prešao je u Beograd, u Beogradsko dramsko pozorište. Pamte se njegove kreacije Ćopićevih junaka Nikoletine Bursaća i Pepe Bandića, mnogih Šekspirovih likova i svih pet uloga u "Petorici pod barjakom". Ogledao se i kao režiser. (Foto: TV novosti)

Dragan Nikitović, Vladanko Stojaković i Boris Mutić '87: Gdje su, što rade naši sportski komentatori

Kolovoz 1987: Dragan Nikitović, sportski novinar i komentator (57), nedavno je izbrojao svoje godine radnog staža - trideset i dvije (plus šest nepriznatih u Sportu), ali se i sam iznenadio kad je, onako usput, osobni kompjutor (čitaj: sjećanje!) izbacio još neke brojke. 

Dosad je izvještavao s deset, što ljetnih što zimskih olimpijada, obavio je oko 1200 sportskih prijenosa (svaki od 60 do 90 minuta, ne računajući produžetke), a televizijski je novinar već dvadeset i šest godina - od 1961. 

Želja? Barcelona, 1992!

"Seobe": U močvarama Kopačkog Rita počelo snimanje novog filma Aleksandra Saše Petrovića (1987)

Kolovoz 1987: U močvarama Kopačkog Rita počelo snimanje filma od kojeg se mnogo očekuje, a već se sada predviđa da će troškovi nadmašiti prvotne proračune...

Najprije su kaskaderi Milan Mitić i Slavoljub Plavšić s konjima ušli u žabokrečinu Kopačkog Rita i prešli rukavac, a onda je u tu avanturu, ne baš tople i ugodne noći - iako je bilo nedavno - krenuo i Dragan Nikolić. Tako je počelo snimanje Seoba scenarista i režisera Saše Petrovića po romanu Miloša Crnjanskog u Kopačkom Ritu. 

Šta sluša radnička klasa 1987: Ovo je top lista radio stanice fabrike "Goša" iz Smederevske Palanke

Avgust 1987: Vesna Savić iz novosadskog "Dnevnika" konstatuje da je jugo-standard na dosta niskim granama i navodi podatke:

"Čak 14.000 Jugoslovena molilo je Sindikat, od opštinskog do saveznog, za materijalnu pomoć. 

Velika briga domaćinstava, pogotovo radničkih, postala je cena vekne hleba (tih dana se vodila velika rasprava o poskupljenju te životne namirnice), a postoji oko 100.000 zahteva za subvencioniranje stanarina. Od preko šest miliona zaposlenih Jugoslovena, gotovo jedna šestina je bez stana."

Letnja pop scena '87: Zana u rock opereti, Predinov "Praslovan", Valentino pred raspadom?

Kolovoz 1987: Zana Nimani, rock-povratnica iz Švedske, završila je ovih dana snimanje prve rock TV-operete u beogradskom studiju. 

Naziv je komada "Kreatori i kreature", autora glazbenih brojeva Vladimira Milačića. 

Uz Zanu plešu i pjevaju Sarajka Amila, Massimo Savić, Bora Đorđević, Dejan Cukić iz Instruktora, Goran Čavajda iz Električnog orgazma i mnogi drugi. 

Zana objašnjava da je libreto, u suradnji sa skladateljem Milačićem napisao Goran Vujović, te da se u njemu obrađuje život mladih u Novom Beogradu, točnije prati se razvojni put dvojice prijatelja. 

Roger Waters ima novi solo album "Radio K.A.O.S.": Trebalo bi penzionisati ime Pink Floyd (1987)

Avgust 1987: Rodžer Voters govori o svom novom albumu "Radio K.A.O.S. ", starim danima sa legendarnom grupom Pink Floyd i novom sudskom procesu. Disk-džokej za reči je Saša Stojanović...

Rodžer Voters (Roger Waters) obično uloži nekoliko godina u snimanje jednog albuma, kao što je uostalom radio i sa starim bendom.

Pink Floyd je, za one koji to možda ne znaju, stvarao izvanrednu muziku. 

Točak vremenskih promena se neminovno okreće: LP "The Final Cut" je bio poslednji zajednički izlazak benda u javnost.

Stane Škodlar, naš najpriznatiji režiser sportskog programa '87: Jugoslaven na američkoj televiziji?

Kolovoz 1987: "U Jugoslaviji ne postoji škola za moje zanimanje. Postoji za kamermane, filmske režisere i producente, ali za režisere sportskog programa najbolje se školovati u reportažnom autu, sportskoj redakciji ili na konkretnom poslu čiji se rezultat može vidjeti na ekranu" - kaže Stane Škodlar, dobitnik svjetskih nagrada za TV-realizaciju sportskih natjecanja...

Najvjerojatnije ga nikada niste vidjeli na TV-ekranu, pa niste mogli čuti ni njegov glas, a možda čak niste zamijetili ni njegovo ime na odjavnoj špici neke televizijske emisije.

Ipak, bez obzira na to, Stane Škodlar i televizija u izvanredno su čvrstoj i uspješnoj sprezi i može se reći da je on jedna od najpoznatijih i najpriznatijih ličnosti jugoslavenskog televizijskog backgrounda.

Doktor Čkalja rešava probleme čitalaca: "Moj muž se ne trezni, plašim se da ne postane alkoholičar"

Januar 1972: Sva pisma, koja su u našu redakciju stigla i na koja nismo mogli da damo pravi odgovor, savet koji je tražen, pokazali smo Miodragu Petroviću Čkalji i zamolili ga da nam pomogne.

Čkalja je posmatrajući i analizirajući ispisane redove kao pravi pravcati psihoanalitičar, najpre postavio dijagnozu, a zatim odgovarajuću terapiju.

Za lek je izabrao smeh. Pročitajte ovu rubriku, možda ćete naći rešenje za ono od čega i vi patite. Možete i zatražiti pomoć.

Zašto su u sukobu Mitar Mrkela i Velibor Vasović: Nepremostiv jaz između Zvezdinog igrača i trenera

Avgust 1987: Na utakmici "Crvena zvezda" - "Dinamo" (0:0) dogodio se nesvakidašnji slučaj: publika je posle petnaest minuta igre počela da skandira: "Mitar Mrkela..." 

Navijači su tražili svog ljubimca, hteli su da ga vide na terenu. 

Gledaoci su instinktivno osetili da će "Zvezda" teško doći do pobede protiv razigranih Zagrepčana.

Ne da bi zadovoljio gledalište, već iz ličnog uverenja, Vasović dvadeset pet minuta pre kraja susreta uvodi Mrkelu u igru.

Zašto mariborskoj Večeri i zagrebačkom Danasu smeta rudar na novoj novčanici od 20.000 dinara?

Avgust 1987: Rudarima odzvonilo? Mariborska "Večer" ne osporava neophodnost izdavanja novčanice od 20.000 dinara, ali smatra da je likovno rešenje "anahronističko, socrealističko i neosmišljeno".

"Svaka čast rudarima, ali količine iskopanog uglja na kraju dvadesetog veka, po svoj prilici ne mogu više predstavljati simbol napretka zemlje, niti bi rudar trebalo da predstavlja uzvišeni simbol savremene jugoslovenske radničke klase. 

Kemal Monteno, Mišo Kovač, Ibrica Jusić: Gdje su, što ovoga ljeta '87. rade trojica naših pop pjevača?

Kolovoz 1987: Kemal Monteno ubrzano radi na prikupljanju instrumentalnih obrada svojih skladbi. Do sada ih je u studijima TV Sarajeva snimio tridesetak.

Taj će materijal, uz asistenciju Ranka Rihtmana, dirigenta revijalnog orkestra RTS, uvrstiti na audio-kasetu koju izdaje Ljubljanska produkcija kazet in plošč. Zanimljivost u tom radu je ta što će se Montenova kaseta vrtjeti u avionima najvećih svjetskih zračnih prijevoznika, koji od "kazet in plošč" već godinama naručuju npr. instrumentalnu glazbu.

Tako će poznati sarajevski kantautor početi, napokon, primati tantijeme i u dolarima. (Foto: Mladen Belovitić)

Žarko Laušević, nova zvezda na domaćem filmskom nebu '87: Tri filma u Puli i jedna "Zlatna arena"

Avgust 1987: Sjajan glumac! Žarko Laušević je sjajno odigrao tri sasvim različite uloge: bio je dobar ("Dogodilo se na današnji dan"), zao ("Oktoberfest") i "Oficir s ružom".

- Kad si beo u liku, tražiš ono crno, a kad si crn, tragaš za belim. To je još Stanislavski postavio, nije to ništa novo, ali je to pravilo teško primeniti - to je rekao kao objašnjenje kako je spremio ove tri uloge.

Laušević je pao u oči kao glumac koji je princip o dobru i zlu ili crnom i belom umeo savršeno da primeni još kao student treće godine Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu kada mu je Stevo Žigon poverio ulogu Tibalda u "Romeu i Juliji".

Vlado i Branko Broz bili su uz druga Tita u vreme desanta na Drvar: Šmrkavci u Maršalovoj pratnji

Maj 1974: "Idu neki čudni avioni... ", javio je stražar ugledavši jedrilice hitlerovskog desanta iznad Drvara.

Branko Broz, koji je s bratom Vladom bio u pratnji Vrhovnog komandanta, o spasavanju arhive Vrhovnog štaba...

Branko Broz se našao među svima onima što su došli u Drvar da se podsete ranog jutra 25. maja 1944. i svih ostalih jutara, dana i noći, zapisanih u svim istorijama sveta.

I za njega je Josip Broz - drug Tito, iako je u mladosti mogao i da mu kaže "Striče Josipe".

Božidar Stanišić Cikota: Zašto je ponos Novljana proglašen za najprgavijeg YU vaterpolistu? (1967)

Avgust 1967: Malo je onih simpatizera vaterpola, koji nisu čuli za Božidara Stanišića, ili kako ga popularno nazivaju Cikota.

Ovaj visoki dobroćudni mladić, širokih ramena, crne kose prelivene sedim vlasima, u neku ruku je tipičan vaterpolist.

Svaki onaj koji pokuša da ga kopira - biće osuđen na propast. Jer, Stanišić ima svoj stil igre: urođeni smisao za igru, svojstven šut, veoma snažan i brz.

Kad je bio u naponu snage, nije bilo beka i golmana koji mogu da se pohvale da im Cikota nije dao gol.