Sarajevo, 29. novembar 1969, premijera filma "Bitka na Neretvi": Bulajić - najsretniji građanin Jugoslavije

Studeni 1969: Sarajevske ulice prekrio je debeo snijeg. Minareti strše kao stakleni šiljci, a krovovi kuća podsjećaju na zagasle vatre.

Ponoć je prošla i sve mrzne.

Napolju je ipak dvije-tri stotine mladih građana koji čekaju da se pojavi neki od glumaca "Bitke na Neretvi".

Unutra, u nekoliko dvorana hotela "Evropa", pod blijedim plamičcima voštanica i pod prigušenim sijalicama, svečana večera tek je počela.

Američki turista u našoj zemlji '82: Kako to da Jugosloveni ne znaju koliko koštaju lekovi?

April 1982: Mister Džo iz Oregona, s povećom grupom američkih turista boravio je ovih dana u Dubrovniku i Beogradu. Kao sociolog, iako u penziji, želeo je što više da sazna o našoj zemlji, a zahvaljujući njemu, izgleda da smo i mi ponešto otkrili o sebi samima.

Naš novopečeni prijatelj stalno je postavljao neka pitanja od kojih na mnoga - kakve li bruke! - nismo znali odgovor.

Pitao nas je prvo - koliko kod nas staju lekovi. Znali smo za aspirin i C vitamin, za ostalo - nismo.

Mira Trailović, stranica mog života: Sećanje na prvi doček Nove godine u oslobođenom Beogradu '44...

Novembar 1977:
Narod kaže da je svaki početak težak, a meni se čini da je u toj izreci sadržano tek pola istine. Jer, počeci su, pre svega, lepi. Njihova draž je toliko upečatljiva da se docnije češće i radije sećam početaka nego samih ostvarenja. Oni su obojeni redovno mnogim lepim željama, nadama, katkad uzbuđenim snovima i maštanjem... I što je najlepše, praćeni su snažnim poletom i oduševljenjem koji, kasnije, pod teretom svakidašnjosti, počnu da jenjavaju i čile.

I kad ste me već naveli na uspomene i sećanja...

Narodni heroji Marija i Duško Bursać u sećanju roditelja Joke i Nikole: Ovo je bila "Marija na Prkosima"

Februar 1979: U naselju Prnjavor, na krševitoj Kamenici, posle dužeg boravka i seljenja po Vojvodini, žive danas Joka i Nikola Bursać, roditelji dva narodna heroja Marije i Duška, koji su sa suzama u očima oživeli sećanja na herojstvo svoje dece...

Ove godine na krševitoj Kamenici biće veliko slavlje: svečano će se otvoriti za saobraćaj 15,5 kilometara dug asfaltni put Drvar - Kneževića gostiona - Kamenica - Hrnjadi i otkriti biste narodnih heroja rodom iz Kamenice, Marije Bursać i Vicuke Bodroži.

Kako je Siniša Mihajlović postao velika zvezda italijanskog fudbala: "Ovde je sve kao u bajci... " (1992)

Novembar 1992: Došao je u Beograd za vikend (petak 13. 11.), a morao je već u ponedeljak ujutru da se javi Vujadinu Boškovu na prvu jutarnju prozivku fudbalera Rome. Još pre toga, obavestio je selektora naše fudbalske reprezentacije Slobodana Santrača da neće moći da učestvuje u atraktivnoj fudbalskoj predstavi protiv selekcije koju su sastavili novinari, jer mu visoke profesionalne obaveze koje ima u svom novom klubu ne dozvoljavaju da u Beogradu ostane "samo" još dva dana. (Utakmica Jugoslavija - Selekcija novinara igra se u sredu 18. 11.).

Jesen '79: Balašević želi da se povuče sa scene, Bregoviću ukrali jaguara, Čolić izašao iz JNA...

Oktobar 1979, pisma čitalaca RTV revije, reakcija na Balaševićev intervju objavljen pod naslovom "Povlačim se sa scene!":

"Razočarala sam se i pomalo uplašila kada sam u prošlom broju vašeg lista pročitala da moj ljubimac Đorđe Balašević želi da se povuče sa scene.

(Razočaran menadžerskim mahinacijama, pričama o njegovoj navodnoj neprofesionalnosti - posebno pogođen člankom Zorana Predića - op. Y.)

Jovica Cvetković, naš najpopularniji rukometaš '86: Otvoren, hrabar, voli da kaže ono što misli...

Februar 1986: Jedan od najatraktivnijih i najpopularnijih rukometaša "plavih" govori o mnogim nesporazumima koje je imao u karijeri, i o šansama naše reprezentacije na ovom šampionatu...

Ono što je u fudbalu nekada bio Šekularac, što je danas u košarci Dražen Petrović, to je u rukometu Jovica Cvetković. 

Doduše, on nije najkorisniji igrač u reprezentaciji, ali je sigurno najpopularniji. 

Milja Marin, životna priča ikone NOB-a: Od Kozare, preko logora u Nemačkoj, do slike koja je obišla svet

Jul 1985: Kad od Prijedora krenete prema Bosanskom Novom, pa nakon nekoliko kilometara skrenete lijevo, naići ćete na planinska sela Brezičane, Gornju Dragotinju, Marine, Krnate, potom Kesare i Bere, a ako hoćete i dalje, nikakvo vozilo neće vam biti od pomoći, moraćete pješice koji kilometar, kroz šumu koja pruža ugođaj u ove ljetne sparne dane.

Pošto prođete kroz Gustiš podno Kozare, u jednoj od prvih kućica u selu Krivoj Rijeci, naći ćete Milju Marin, rođenu Toroman, partizanku čija je slika obišla svijet. 

Zašto je sa programa skinuta najgledanija emisija TV Beograd "Od glave do pete"? (1977)

U sredu, 23. februara 1977, za kada je u 20.00 na Drugom programu Televizije Beograd bila zakazana emisija iz zabavno-muzičkog ciklusa "OD GLAVE DO PETE", susret sa voditeljima Milovanom Ilićem i Minjom Subotom i njihovim gostima (Milja Vujanović, Branislav Vukašinović, Olivera Katarina, Oliver Dragojević i ostali) je - izostao!

Nekoliko dana pre toga jedan od voditelja (Milovan Ilić) najavio je u dnevnoj štampi takvu mogućnost i dao svoje objašnjenje, a početkom ove nedelje čuo se i zvaničan stav Televizije Beograd...

Stevan Pišta Horvat, životna priča vojvođanskog sportiste veka: Zvuci naše himne vredniji od zlata

Maj 1976: Početkom proleća godine 1948, u vojvođanskoj štampi je prvi put zabeleženo ime Stevana Horvata, mladog člana rvačkog kluba "Polet" (docnije "Radnički" pa "Elektrovojvodina") iz Sombora; a početkom ovog proleća, novosadski dnevni list "Mađar so" počeo je da objavljuje feljton kolege Zoltana Santoa o Horvatu - u nastavcima, svakog petka preko cele stranice lista.

Posle sedam ranijih nastavaka, ove nedelje je reč tek o prvim značajnijim trofejima i titulama što ih je Stevan Horvat osvojio...

Mira Radaković: Somborka koja je postala prva dama YU rukometa (1972)

Januar 1972: Najpopularnije TV serije su "Nesalomivi" i "Gradić Pejton", a deca najradije gledaju doživljaje Pipi Duge Čarape i "Hajde da rastemo", emisiju u kojoj je glavna zvezda lutak Zozon, u društvu Taška Načića i Vlastimira Đuze Stojiljkovića... Apsolutna zvezda malog ekrana seli se i na veliko platno - Silvana Armenulić snima film "Lov na jelene", u kojem će igrati zajedno sa Borisom Dvornikom... U prvi plan je izbio i glumac Đorđe Jelisić - svi hvale njegovu ulogu Radiše u TV drami "Čep koji ne propušta vodu". Ista drama učvrstila je zvezdani status Jelisavete Seke Sablić... Počinje snimanje buduće hit serije "Građani sela Luga". Angažovani glumci: Jovan Janićijević, Dragan Zarić, Bata Živojinović, Ljubiša Samardžić - i na veliko iznenađenje - Servantes iz "Našeg malog mista", Ivica Vidović. Još je niko ne pominje, ali će joj "Lug" doneti najveću popularnost: nezaboravna Zorica Šumadinac... Uskoro počinje i FEST 72, a organizatori ne samo da ulažu velike napore da manifestaciju otvori razvikani film "Smrt u Veneciji", već se trude i da na svečano otvaranje dovedu reditelja Lukina Viskontija... Novi tehnički rukovodilac Partizana postaje Velibor Vasović... Čak četiri jugoslovenska grada - Beograd, Bled, Sarajevo i Zagred - kandidovali su se za organizaciju šahovskog meča za prvaka sveta između Borisa Spaskog i Bobija Fišera... A u svetu domaćeg rukometa, jedna igračica podjednako šarmira svojom lepotom i sportskim umećem...  

Životna priča Jovana Tolomira: Kako je nastao Kunov "Kurir Jovica", jedan od najpoznatijih crteža iz NOB

Novembar 1970:
Hercegovačka ulica, Zemun. 

Na periferiji zvanoj "Sutjeska", ili Zemun-Novi grad, na domak pruge, u kući koja se posetiocu oglašava limenom škripom polegle nadstrešnice, penzioner Jovan Tolomir - "Kurir Jovica" Đorđa Andrejevića-Kuna, grafički simbol omladine u Oslobodilačkom ratu - pokazuje čuvenog dečaka s prevelikim šinjelom, u prevelikim čizmama, s preozbiljnim izrazom na licu:

- Bili smo prijatelji, Kun i ja - kaže Tolomir. - Po nečem, a ja ne znam po čemu, sviđao sam se Kunu. 

Socijalistička "zlatna mladež" 1969: Puše hašiš, tulumare, stvari sa Zapada privlače ih kao magnet

Listopad 1969: Zovu se Crni Morž, Nera, Kamilo, Španga, Bonča, Žuta, Škombra ... Djeca su uglavnom situiranih roditelja, kojima je riječ nemati nepoznanica.

Spavaju do jedanaest sati, zatim se prošeću do Trga Republike i tu u jednoj od kafeterija popiju "dugu" ili "kratku" kavicu. Na Zdencu života zadrže se sat-dva, stignu u svoj "hram slobode", kavanu "Opera". Ima i drugih "hramova". Na primjer, Džamfa (slastičarnica u Nikolićevoj), vila Rebar, dvorac Brezovica itd., i svaki je od njih gotovo uvijek u određenom vremenu pun.

Šon Koneri šarmirao jugoslovenske glumice: Olivera Marković i Ružica Sokić tražile autogram

Septembar 1991, posle Pozorišnog festivala u Edinburgu, gde je gostovala čuvena predstava "Ženski orkestar" u režiji Petra Zeca: "Sreli smo Džemsa Bonda na aerodromu Hitrou! Pravi ženski "stampedo" uputio se kao popularnoj muškarčini Šonu Koneriju. Niko nije primetio da je s njim i njegova druga supruga, Francuskinja, slikarka. 

Nije ni čudo: dama ne izgleda nimalo kao njegove partnerke iz filmova: vremešna je i, zaista, mnogo ružna! Uzalud se probijala i cičala: "Ja sam njegova žena, ja sam njegova žena..." 

Živorad Kovačević, gradonačelnik Beograda '76: O radničkom standardu i izgradnji solitera na Dorćolu

Oktobar 1976: "Živorad Kovačević, predsednik Skupštine grada Beograda rođen je 1930. godine u Svetozarevu. Diplomirao je u Beogradu, a magistrirao političke nauke na Kalifornijskom univerzitetu (SAD). 

Objavio je niz radova iz lokalne samouprave i urbanizacije. 

Skojevski aktivista, član SKJ od 1946, Kovačević je tokom godina obavljao niz značajnih dužnosti. 

Pre više od dve godine Kovačević je izabran na...

TV Beograd i TV Zagreb čine sve da se YUTEL-u zatre klica i prije nego on proizvede i minut svog programa

Oktobar 1990: "YUTEL bi morao imati i ima za cilj samo jedno: predočavati gledaocima stvarne, a ne isfrizirane činjenice, i omogućiti, napokon, svima njima od Slovenije do Makedonije, da na bazi tih stvarnih činjenica za sebe (i po sebi) donose vlastite zaključke"

Ukoliko se ne desi kao sa komunizmom (da briljantna ideja zbog lošeg izvedbenog postupka doživi katastrofalno loš ishod) onda bi od YUTEL-a usitinu mogla, u dogledno vrijeme, postati Jugoslovenska televizija: jugoslovenska u geografskom, programskom, kadrovskom, koncepcijskom... smislu.

Rodoljub Gvozdenović, ispovest beogradskog milicionera '73: Otac je bio protiv da postanem "pandur"

Oktobar 1973: "Ne, nisam ni nalik na engleskog "bobija". Ja sam jednostavno "Gugleta sa Liona". Poznajem odlično ovaj kraj i ljude koji žive tamo.

Uostalom, tu je i moj "Hajduk", mali, nižerazredni klub koga mnogo volim."

Ovako počinje priču sa nama milicioner pozornik XI stanice milicije Zvezdara (Milana Rakića 50 a) Rodoljub Gvozdenović zvani "Gugleta".

- Moje generalije su sledeće:

Kan '80: Goran Paskaljević u najužoj konkurenciji za Zlatnu palmu, glumačka nagrada Mileni Dravić

Maj 1980: Zaključimo bez nepotrebne euforije: na 33. Kanskom festivalu odlično smo prošli. Nagrada Mileni Dravić priznanje je ne samo ovoj našoj sjajnoj a skromnoj filmskoj poslenici nego i filmu Gorana Paskaljevića "Poseban tretman" i našoj kinematografiji koja, eto, posle nešto više od jedne decenije ponovo diže dva prsta i kaže: tu smo! 

Tu smo sa novim filmskim senzibilitetom, sa novom a zrelom grupom autora koji imaju dovoljno umetničke moći, hrabrosti i uslova da kažu ono što misle da je vredno reći, sa već mnogo puta...

Septembar 1991, Užičani uklonili Titov spomenik: "Gde mu je sad Šesta lička?"

Septembar 1991: Posle trideset godina sa užičkog Trga partizana uklonjen je spomenik J. B. Tita, po odluci gradskih vlasti kako više ne bi iritirao građane bivše Užičke republike...

Tito je ovih dana poslednji put namučio i koštao Užičane.

Po preporuci republičke vlade da se uklone znamenja i nazivi sa njegovim imenom i likom, Izvršni savet SO Užice ("Titovo" je već ranije izbrisano) doneo je...

Danilo Popović, Šesta lička: Jurili smo da spasimo Tita

Maj 1974: Na zagrebačkoj tržnici možete katkad sresti pristala čovjeka kojemu nikako ne biste mogli pripisati pedeset godina. Obilazi štandove, bira salatu, zelenje, začine. Ne bude li zadovoljan ponudom na Trešnjevačkom platou, odlazi na glavnu tržnicu. 

Danilo Popović, umirovljeni potpukovnik, opredijelio se za kuhanje. U porodici su svi prezadovoljni njegovim kulinarskim umijećem. Sin Danijel kaže:

- Stari kuha da poližeš prste! Izvodi prave majstorije... U našoj kući se bogovski jede!

Pavle Savić: Imamo u istoriji crkve masu primera da su pokušavali da zaustave zemlju, a ona se ipak okreće

April 1974, novinar Duge počinje svoj intervju sa predsednikom Srpske akademije nauka i umetnosti: Kada sam bio mali, učili su me da veliki ljudi znaju šta rade. 

Govorili su mi: što budeš više znao, više ćeš postići. 

U današnjem svetu izgleda da znanje ponekad vodi - nemoći. 

S raznih strana čujemo kako se učeni ljudi žale da se osećaju usamljeni i bespomoćni...

Septembar 1980, najprodavanije singlice u beogradskim prodavnicama ploča: Dominacija Splićana

Septembar 1980: Na top listi najprodavanijih longplejki u beogradskim prodavnicama ploča i dalje je neprikosnoven paket novih pesama povratnika iz JNA Zdravka Čolića pod nazivom "Zbog tebe"... Sledi ga aktuelni prateći bend na njegovim koncertima - Generacija 5, koja zahvaljujući jednom od najvećih rock hitova '80. "Dolazim za pet minuta" odlično prodaje svoj album prvenac... Zatim, šaroliko društvo novotalasne Azre i Pekinške patke (takođe sa debi albumima) i nešto romantičnija izdanja Zlatka Pejakovića ("Ti nisi ta") i dueta Gabi i Arsen (zajednički LP)...

Milan Lane Gutović, glumac koji pristaje da igra u "limunadama": Ne žalim što me mimoišao "Bolji život"


Lipanj 1988:
Glumac sa zadrškom. U komedijama je najbolji, a oko njih stvara horror atmosferu. Nikad ne znaš što će Milan Lane Gutović (42) učiniti prije no što stupi na scenu, kad se pojavi ili siđe. Ili kad uopće ne dođe! Zna prirediti svakojaka iznenađenja, ali mu se ona neugodna - kao po nekom pravilu - opraštaju. Valjda se uvijek uzima u obzir da je Lane još u nekoj čudnoj fazi previranja, pri čemu su hirovitost i ćudljivost u prvom planu. Ali, zapravo, sve je to samo tajnovita i slojevita obloga - fasada koja bi mogla zadovoljiti površnu znatiželju, ako se tako može reći.

Avgust 1990: Za Savez reformskih snaga Ante Markovića glasalo bi 78 odsto građana Jugoslavije

Avgust 1990: Nimalo slučajno, premijer Ante Marković izabrao je Bosnu i Hercegovinu, preciznije Kozaru, kao mjesto gdje će obavijestiti javnost o formiranju stranke reformskih snaga Jugoslavije.

I do sada, u više navrata, Bosna i Hercegovina se pokazala kao najveći zagovornik očuvanja jedinstva Jugoslavije, i to u vremenu kada su nabujale nacionalne i separatističke struje u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu.

Oko 100.000 ljudi, okupljenih na Kozari...

300 hiljada Beograđana ustalo protiv ratnog zločina i rasizma, uz njih je bio sav jugoslovenski narod

April 1968: Preko 300 hiljada Beograđana okupljeno na Trgu Marksa i Engelsa, s transparentima i karikaturama u kojima su bile ispisane parole "Dole prljavi rat", "Vijetnam - Vijetnamcima", "Vijetnamci - ceo svet vam se divi" i drugima, izražavalo je svoju potpunu solidarnost s pravednom borbom vijetnamskog naroda, osuđujući prljavi rat koji Amerikanci vode u toj zemlji. 

Svi koji su prisustvovali mitingu nisu toga dana mogli stati na prostrani trg u u centru grada. Mnogi su se zadovoljili time da izađu na ulice i da tako pokažu da su na strani herojskog vijetnamskog naroda. 

Ceo Beograd je bio ustalasan, bučan. Parole koje su uzvikivali pojedinci, mnoštvo je u refrenu prihvatalo i činilo se kao da Beograd nema samo milion stanovnika, već mnogo više. 

"Povratak otpisanih": Zašto je TV Beograd "otpisala" Gorana Markovića i Branka Baletića? (1976)

Jul 1976: Uprkos prvobitnom planu da sa Aleksandrom Đorđevićem podele rediteljski posao, Branko Baletić i Goran Marković u poslednji čas ostali kratkih rukava...

Da se na ovdašnjoj televiziji već nekoliko meseci govori o pripremama za realizaciju "Otpisanih II" što će reći novih 13 epizoda serije koja je svojevremeno prikazivana na malim ekranima, a na zadovoljstvo TV-pretplatnika - svima je poznato.

Dragan Marković, glavni urednik NIN-a autor je scenarija i za nastavak priče o podvizima beogradskih...

Srb, 27. srpanj 1941: Mnogo prije Dana ustanka, zbivali su se dramatični događaji bez prasaka pušaka...

Srpanj 1971: Na vrhu Srpskog klanca, desetak kilometara od Srba, prema Kninu, široki je proplanak i tu se cesta račva. Lijevi odvojak vodi u Knin, desni u Gračac i Gospić.

Poslije mnogo vremena Milan Đumić se jutros dovezao amo sa mnom. Za ovu prigodu ponio je oficirski dalekozor u kožnatoj futroli, pa sad odovud, s vrha, dalekozorom promatra najprije kotlinu prema Srbu, zatim se okrenuo prema jugu, pa je dugo bez riječi promatrao bijeli trag makadamske ceste što se gubi tamo u kamenjaru.

Ovdje na vrhu unaokolo je zeleni valoviti sag. Na padinama prema sjeveru šikara i niska bjelogorica, a kroz tamno zelenilo tu i tamo bjelasaju se okuke ceste.

- Eto, tu je to bilo - kaže Đumić i gura dalekozor u futrolu.

Suvišno je to njegovo upozorenje da je "to tu bilo". O značenju ovog mjesta govori skromni jednostavni spomenik na kojem je zapisano da je ovdje 27. srpnja (jula) 1941. počeo oružani ustanak.

Okrenuvši se zatim prema sjeverozapadu, Đumić pokazuje na puteljak u kamenjaru:

Ivica Frgić '76: Montrealska drama najboljeg jugoslovenskog rvača - petnaest sekundi do zlatne medalje...

U Tempu koji je izašao aprila 1979, pojavio se članak iz pera Radivoja Markovića pod nazivom "Zlatarevo zlato".

Dogodilo se da je čuveni sportski novinar tog proleća ležao u bolnici zajedno sa dugogodišnjim trenerom rvačke reprezentacije Ljubomirom Ivanovićem Gedžom.

I dok su lekari rešavali Raćine i Gedžine srčane probleme, njih dvojica su vodili maratonske razgovore, te je novinar iskoristio prisustvo najvećeg autoriteta u oblasti rvanja da ga upita:

"Od svih uspešnih rvača koje si otkrio, trenirao, vodio - možeš li da napraviš rang-listu najboljih?"

Ivanović je svoju listu izneo bez kolebanja i razmišljanja:

"Treći: Momir Kecman. Drugi: Branislav Martinović. A  najbolji jugoslovenski rvač svih vremena, zbog njegove postojanosti u formi i motivisanosti u borbi, svakako je Ivica Frgić."

Evo kako je 70-tih o ovom slavnom Somborcu pisao Tempo...

Fića: Kada je napravljen, kako se proizvodio... Sve što ste hteli da znate o legendarnom YU automobilu

Maj 1985: "Fića" je međugradsko vozilo. Ako ne verujete, pitajte starije: oni su "fićom" odlazili tamo gde se danas odlazi avionom", poručuje "Zastavin" reklamni slogan.

Zbilja je tako, jer ove godine "fića", najpopularnije jugoslovensko vozilo, puni svoju 30. godinu života, pa njegovi savremenici dugo pamte.

Prvih 25 komada ovih malih kola, koja su, slobodno se može reći, uvela Jugoslovene u svet motorizacije, sklopljeno je ravno pre trideset godina...

Marko Elsner izabran za najboljeg jugoslovenskog fudbalera '86: U konkurenciji bili Škoro, Tuce, Savićević

Decembar 1986: Tempov fudbaler godine je Marko Elsner! 

U konkurenciji nekolicine koji su zablistali u prolećnom delu prošlog i jesenjem delu ovog, tekućeg prvenstva, dakle - u jednoj kalendarskoj godini - Tempov izabranik je, pre svega, bio najstandardniji prvotimac Crvene zvezde i reprezentacije.

Trojica, njemu najbližih za laskavu titulu: Haris Škoro, Semir Tuce i Dejan Savićević zaostaju za - atletskim jezikom rečeno - delić sekunde. 

Ivo Lesić i grupa Stil '83: "Putovanje", hit koji je Splićane učinio najpopularnijim pop bandom u Jugoslaviji

Decembar 1983: Volite li da putujete? Naravno, a tek na more... Super! A šta je sa ljudima koji su već na moru i da li i oni vole da putuju?

I gde to?

Sve do skora odgovor na ovo pitanje je bio nepoznat. Mi kontinentalci smo odlazili u priobalne krajeve, lepo se odmarali i zabavljali totalno zanemarujući činjenicu da pojma nemamo o željama i htenjima morskih ljudi, ignorišući možda njihove planove o putovanjima, sad nije ni bitno gde. 

Dragan Stojković Piksi i Zoran Dimitrijević Čava, najdarovitiji igrači 1987: Kakva li ih sudbina čeka?

Avgust 1987: Pred nama se odvijaju dve sudbine dvojice momaka koji su predodređeni za najviše domete. 

Reč je o Draganu Stojkoviću, fudbaleru Crvene zvezde i Zoranu Dimitrijeviću, od ovog leta prvotimcu zagrebačkog Dinama...   

Nedavno smo imali dva prijatna događaja: 

Piksi je igrao na Vembliju, Čava je oduševio Zagrepčane na svom prvenstvenom derbiju za Dinamo.

Zanimljiva Pula: Istrani su se zaklinjali na vernost Jugoslaviji, dok ona kao država još nije ni postojala

Mart 1972: U ponedeljak smo videli prvu emisiju iz serije "Gradovi".

Kako reče autor ove emisije (scenarista, reditelj i reporter u isto vreme) Prvoljub Pejatović, priča o Bitolju nam je pokazala da se danas može saopštiti veoma sveža i aktuelna vest iz četvrtog veka pre naše ere.

Posle emisije o Bitolju, svakog ponedeljka, gledaoci televizije imaće prilike da posete (uglavnom u prošlosti) Niš, Mostar, Pulu, Cetinje, a kasnije i druge naše gradove.

Seoske igre Srbije '78. okupile su u Šapcu preko 2800 takmičara: Višebojci nosili traktorske gume

Seoski višeboj, oktobra 1978: Seoske igre Srbije '78. okupile su u Šapcu preko 2800 takmičara, iz 200 sela. 

Razvrstani u ekipe juniora, seniora i veterana takmičari su pokušavali da prevaziđu Kubertenovu uzrečicu "Važno je učestvovati".

I da pobedama dođu do naslova najboljih. 

Zato se često moglo i čuti: "Važno je pobediti".


Februar 1980: Zoran Modli pripremio je vesti sa YU pop rock scene i top listu 13 najslušanijih pesama

Ni Moni Kovačič nije želela da ostane na periferiji domaćih longplej događaja! Ovih dana pojavila se i njena LP ploča. Moni ju je nazvala "Zagonetka". 

Ali, da baš sve ne bi bilo pod znakom pitanja, i ona je oberučke prihvatila saradnju naših najpoznatijih rok muzičara (između ostalih, Čarlija Novaka i Ratka Divjaka), gostoprimstvo poznatog "Akademik" studija u Ljubljani i producentske usluge Tadeja Hrušovara. 

Kad je Moni Kovačič u pitanju, onda ne treba biti preveliko zakeralo. 

Ljiljana Petrović o prvom učestvovanju SFRJ na Pesmi Evrovizije: "Socijalistički" saveti Miroslava Antića

Travanj 1990: Ljiljanu Petrović, prvu našu predstavnicu na »Pjesmi Eurovizije« 1961. godine u Francuskoj, zatekli smo kod kuće u Novom Sadu. Imali smo sreću, jer Ljiljana je upravo doputovala iz Titova Velesa. 

- Sudjelovala sam ondje na velikoj priredbi u čast davalaca krvi, koju je organizirao Crveni križ Makedonije.

- Znači li to da imate mnogo posla?

Ljubav u partizanima: Odlomci iz dnevnika mlade bolničarke Nanice Paroški (Prva proleterska)

"Mi moramo da sačuvamo srca za ljubav. Ovo je vreme ubijanja, ali mi proglašavamo ljubav! Mržnja je najbliži rod strahu i nespokojsivu."

(Iz Dnevnika N. Boškovića, borca Prve proleterske. Poginuo je u Petoj neprijateljskoj ofanzivi).

Iz pisanke Nanice Paroški, saznajemo da je do odlaska u odred živela kao izbeglica s majkom u Mačvanskoj Mitrovici. U nju je stigla nekud iz Slavonije, a sa Posavo-tamnavcima postala je borac Prve proleterske.

Mladi Jugosloveni začuđeni pitanjima na testiranju za američke kampove: "Da li će vaša zemlja propasti?"

Ožujak 1973: Pedesetak sludenata, odabranih u Ljubljani za odlazak u američke kampove, neće ovog ljeta otputovati u Sjedinjene Države zbog nekorektnih pitanja koja su im postavljala šestorica američkih predstavnika ... Tek nakon dva mjeseca izbija na vidjelo istina o intervjuu, obavljenom u prostorijama organizacije ljubljanskih studenata s kandidatima prijavljenim za ljetnu praksu u SAD ... Mladići i djevojke koji su izrazili želju da idu na praksu u SAD nisu ispitivani što znaju o Americi, nego što misle o Jugoslaviji ... Nije uvijek naivno ono što kriju "dječja pitanja" ...

Zubčević odabrao 10 najboljih filmova '89: Na listi nema domaćih naslova, Kusturica ga ostavio "hladnim"

Siječanj 1990: ... Evo ih: 1. "Carstvo sunca" (Steven Spielberg), 2. "Posljednje Kristovo iskušenje" (Martin Scorsese), 3. "Kratki film o ubijanju" (Krzysztof Kieslowski), 4. "Opasne igre" (David Mamet), 5. "Burni ponedjeljak" (Mike Figgis), 6. "Pod udarom zakona" (Jim Jarmusch), 7. "Sastanak s nepoznatom" (Blake Edwards), 8. "Sicilijanac" (Michael Cimino), 9. "Dva bjegunca i klinka" (Francis Veber), 10. "Riba zvana Wanda" (Charles Crichton). 

Sastavljajući listu, birao sam samo između filmova prikazanih u kinima.

"Bajaga, proputovali ste Jugoslaviju devet puta - kako narod danas diše?"

Januar 1990, odlomak iz domaće štampe / Bajaga ima novi, dupli album "Neka svemir čuje nemir", većina snimaka je nastala na prošlogodišnjem zagrebačkom koncertu u Domu sportova, dve su pesme s novosadskog festivala Evropske radiodifuzije, a tu je i jedna Žikina najava snimljena u Kulušiću još daleke 1984.

"Kako odolijevate medijskim pritiscima?

- Na televiziji gledam filmove i sport. Informativne me emisije ne zanimaju. Podjednako ne priznajem bilo kakve informacije iz bilo kojeg centra.