Grozdana Olujić, jedina žena romansijer na Balkanu '67: Pisanje mi je neophodno kao vazduh ili hleb

Januar 1967: Grozdana Olujić - eto imena svima vama znanog. I ne samo nama: nju zna svet. Grozdana Olujić spada, sigurno, u malobrojnu porodicu jugoslovenskih pisaca, koji su se svojim delom, koliko toliko, predstavili svetu. Njena tri romana ("Izlet u nebo", "Glasam za ljubav", "Ne budi zaspale pse") već kruže svetom...

Za samo osam godina intenzivnog bavljenja književnim radom, Grozdana Olujić je uspela živo da zainteresuje strane izdavače, do te mere, da potpisuju s njom "blanko ugovore": 

Svet kompjutera '68: Dolazi vreme kada će elektronski mozgovi biti povezani sa telefonskom mrežom

Veljača 1968: Jedan proizvod čovječjeg mozga postao je simbolom našeg vremena. Ne, to nije nuklearna energija. Nevjerojatni elektronski računari, "mozgovi" obdareni brzinom koja je gotovo jednaka brzini svjetlosti, a osposobljeni neograničenim pamćenjem prestaju da budu rijetki skupi instrumenti, sakriveni u laboratorijima instituta.

Tiho zujeći svojim relejima, žmigajući signalnim svjetlima, polako ulaze na sveučilišta, u tvornice, željezničke stanice, istraživačke centre.

Nenad Čanak, NS rock muzičar '80: Budućnost muzike i umetnosti je u multimedijalnom pristupu

Oktobar 1980: Novosadska rok grupa "ŠTA" već pune tri godine s promenljivom srećom i promenljivim postavama, navodi na pitanje - da li je reč o formaciji kojoj, u osudnim momentima, ponestaje daha (iako im niko ne odriče kvalitet i raznovrsnost ideja) ili je, jednostavno, članovima ove grupe muzika hobi.

Od osnivanja do danas, kostur grupe čine NENAD ČANAK (klavijature, flauta, akustična gitara, vokal) i  IVAN FECE-FIRČI (udaraljke, akustična gitara, vokal).

Beograd noću '59: Rokenrol na Crvenom krstu, Grofica, Crnac i "lake" devojke koje kažu "aj lav ju"

Bela noć - to je noć u kojoj se ne spava. Bela noć - to je noć u velegradu. Ona može da bude lepa i bela, ali i ružna i crna.

Stigao sam sa priličnim zakašnjenjem. Avaj, takmičenje je davno počelo. Nisam prisustvovao svečanom otvaranju. To je bila, svakako, posebna atrakcija. Jer i samo takmičenje je neobično. Takmiče se parovi u igranju rok'n'rola. Bele košulje i šarene suknje. Mesto takmičenja: sportski teren negde kod Crvenog Krsta.

Dole zemlja, gore nebo.

Zašto je novosadski advokat postao najvatreniji zagovornik ukidanja smrtne kazne u Jugoslaviji...

Veljača 1988: Novosadski odvjetnik Veljko Komlenović stigao je do mirovine, ali nije prestao dokazivati da bi način izvršenja smrtnih kazni trebalo mijenjati. Zbog osuđenika, ali i zbog izvršitelja. Zar nije humanije da to obavlja medicinsko osoblje nekom injekcijom ili da se izvršenje kazne prepusti samom osuđeniku? - pita se on.

I sve dokazuje sudbinama egzekutora, koje opominju...

Život je tako htio da Veljko Komlenović u svom životu lovi, tuži i brani kriminalce. 

JRT, 3. X 1986: Gledali smo istovremeno svih naših osam TV Dnevnika - imaju li išta zajedničko?

Oktobar 1986: Etatistička zakerala tvrde da ako hoćete da saznate šta se događa u svih osam konstitutivnih delova Federacije: morate gledati osam naših televizijskih dnevnika istovremeno.

U petak, trećeg oktobra; snimili smo i odgledali večernje dnevnike svih naših televizijskih studija. Zajedničko u njima bile su vesti iz sveta i sporta.

I sunce je bilo unitaristički raspoloženo, pa je i prognoza bila jedinstvena...

Na snimanju serije "Marija": Neprepoznatljiva Mira Banjac, Dinu Rutić posećuje Zoran Radmilović

Travanj 1976: U ambijentima jeseničke Željezare rekonstruiran je djelić zatočeničkog pakla kakav je u drugom svjetskom ratu bio stvarnost porobljene Evrope ... U ovom foto-reportu prikazujemo snimanje TV-priče o tužnim junakinjama nacističkih logora ...

U posjet ekipi TV-serije "Marija", koja se snima na terenima Slovenije, krenuli smo iz Zagreba po sunčanom ali prohladnom vremenu. Takvo smo vrijeme zatekli i na Bledu, privremenom boravištu ekipe i štaba serije. Pred hotelom "Toplice" parkiralo se...

NOB na Kosovu: Liman Kaba predvodio je mlade Albance koji su hrabro ginuli na sremskom frontu

Novembar 1974: Od prvih dana narodnooslobodilačke borbe narod Kosova je, rame uz rame sa ostalim narodima i narodnostima naše zemlje, ustao u odbranu svoje slobode i nezavisnosti.

Već 7. jula 1941. godine pri Oblasnom komitetu KPJ za Kosovo i Metohiju formiran je Vojni komitet, koji je rukovodio pripremama za ustanak. Obrazovane su i dve diverzantske grupe. Jedna od njih, grupa Trepče, je 17/18. jula 1941. godine izvršila diverziju na žičari Zvečan-Stari Trg... Posle toga, ova grupa se prebacila na Kopaonik.

Vuk Drašković: Postoji li u Jugoslaviji sloboda štampe? Ne - jer je nema nigde u svetu... (1973)

Januar 1973: Kad sam, pre neku veče, svojevoljno pristao da, kao novinar, vodim otvoreni dijalog sa žiteljima Studentskog grada, meni je postavljeno pitanje: postoji li u nas sloboda štampe?

Neka mi oprosti kolega Tihomir Lešić, ali ja sam, u odgovoru, citirao njega, jer nimalo drugojačije ne mislim: nema slobode štampe! Nema je nigde u svetu.

Pesnik Radoslav Bratić, u povodu tog odgovora, naivno i duhovito je primetio: da ta sloboda ne postoji, ti ne bi smeo da govoriš to što govoriš.

Zanimljivi statistički podaci o Jugoslovenkama '78 / Tito: Žene - ne samo u kuhinji, već i da vladaju

Mart 1980: Evo za neki dan prodavnice cveća i suvenira počeće da rade bolje nego ikada, jer - zna se - bliži se 8. mart - Dan žena! Iako su tog dana svi muškarci posebno predusretljivi i zaista iskreni u priznavanju tog (možda jedinog) pravog Dana žena, ne znaju svi da se praznik 8. mart slavi još od 1910. godine. Tog dana je pre tačno 68 godina, u glavnom gradu Danske, Copenhagenu, održana Druga međunarodna socijalistička konferencija žena...

Žene iz svih krajeva sveta podigle su svoj glas protiv nejednakosti i tražile su svoja prava slobodnih ljudi. 

Danilo Kiš '86: U svetu moramo nastupiti sa najmanjom jedinicom mere koja se zove - Jugoslavija

Septembar 1986: "Ranije sam davao intervjue skoro povodom svake knjige, a onda sam video da se književni prikazi zasnivaju na komentaru mog sopstvenog komentara. Odlučio sam da sa "Enciklopedijom mrtvih" napravim eksperiment.

Povodom te knjige nisam dao nijedan intervju. Rezultat kakav sam i očekivao: kritika je vrlo malo rekla i zbog toga je, manje-više, ova knjiga i ostala neobjašnjena, jer je sam nisam objasnio."

Sutradan, na terasi hotela "Kozara"...

Danilu Kišu uručena nagrada "Skender Kulenović" '86: Rudari Ljubije poklonili piscu rudarski šlem

Septembar 1986: Ove godine dodeljena je po deveti put književna nagrada "Skender Kulenović". Dobitnik je Danilo Kiš, romansijer, esejista i prevodilac...

U dugoj, kilometarskoj koloni u kojoj zakasneli gastajbajteri pretiču kamione sa prikolicom i krupnom oznakom TIR, putujemo iz Beograda, punih šest sati, prema Kozari. Vreme prekraćujemo ćaskanjem o literaturi i jelu. Kiš vidno ignoriše drugu temu, što ga ne sprečava da sa velikim uživanjem proba većinu specijaliteta u jednom slavonskom motelu.

Vlada Divljan pokušava da objavi CD "Odbrana i zaštita": Šta mu zameraju Krstić i Šaper? (1996)

Avgust 1996: Nijedan objektivan hroničar jugoslovenskog rokenrola danas, ali ni sutra, neće moći da prenebregne kompozitorski i izvođački doprinos Vladimira Divljana originalnom domaćem, posebno beogradskom, rok zvuku. 

Iako rezultat ravnopravnog delovanja jakih intelektualnih i kreativnih ličnosti, grupa Idoli svoj uspešan muzički i komercijalni opus, duguje ponajviše - upravo njemu. Idol mnogih generacija mladih, ali i njihovih roditelja, otišao je pre pet godina u Australiju, oženio se i posvetio primenjenom zvuku...

Kakvu Jugoslaviju žele Jugosloveni '89: Voleli bismo da smo kao Švajcarska, "jer se u njoj ne ratuje"

Veljača 1989: "Najveći broj Jugoslavena želi da njihova zemlja ne sliči ni na koju drugu, izuzev na samu sebe. Za to se u "Borbinom" ispitivanju javnog mnijenja opredijelila gotovo polovica (43 posto) anketiranih u svih šest republika.

Jugoslaveni su se još izjasnili za Švedsku (deset posto, "zato jer se u njoj dobro živi", odnosno "ne zbog političkog sistema već zbog socijalističkog odnosa prema čovjeku"), Švicarsku gotovo sedam posto (tipičan je odgovor: "zato što se u njoj ne ratuje"), Sovjetski Savez šest, te Francusku i SR Njemačku po četiri posto.

"Holokaust" na nemačkoj TV '79: Nacija je prisiljena da se suoči sa nacističkim zločinima iz prošlosti

Bon, 12. februara 1979, specijalno za Radio TV reviju od stalnog dopisnika Politike: Kako je televizija doprinela da se posle četiri decenije sruši "zid ćutanja" i pokrene opšta debata nacije o nacističkim zločincima...

Televizija je u Nemačkoj dobila i četvrtu dimenziju: prodor u preispitivanje savesti nacije. Na mali ekran je kanalisana opštenacionalna debata o nemačkoj prošlosti, o odgovornosti za masovne zločine - najveće koje istorija poznaje - koji su počinjeni pod nacizmom u Hitlerovom Trećem rajhu. 

Aveti prošlosti ne miruju '79: Ustaški i četnički ekstremisti na stalnom zadatku razbijanja Jugoslavije

Februar 1979: Ponovno oživljavanje ustaškog terorizma na tlu petog kontinenta ... Skorašnje racije i hapšenja ukazuju na novi, oštriji, kurs australijske vlade ... Ko i kako finansira ekstremiste? ... Ekstremni nacionalisti povezani na svim kontinentima ...

Pošloga petka iz Sidneja je stigla štura ali po mnogo čemu značajna agencijska vest: australijska policija uhapsila je devet pripadnika anti-jugoslovenske fašističko-terorističke emigracije pod teškom optužbom da su nameravali da dignu u vazduh...

Fudbalski transfer koji je šokirao navijače '83: Zašto je Dževad Prekazi prešao iz Partizana u Hajduk

Decembar 1983: Dževad Prekazi kaže da je u Partizanu doživeo mnogo lepih trenutaka, progutao mnogo gorkih pilula i da je bio - primoran da ode... Sukob uprava - Prekazi još od 1978, kad je stao na stranu Mladinića i Miladinovića...

Sve se odigralo neverovatnom brzinom i iznenađujuće lako: fudbaler Partizana Dževad Prekazi preselio se u Hajduk 15. decembra, samo devet dana pošto je zatražio ispisnicu. Armija navijača crno-belih ostala je zapanjena, a sportska javnost začuđena pred tako...

Da li nas filmovi "crnog talasa" sramote u svetu '73: "Šta radite to u Jugoslaviji?", pitaju nas stranci...

Mart 1973: "Što radite to u Jugoslaviji?" - pitali su naše ljude na različitim svjetskim filmskim festivalima.

Već duže vremena naši filmski radnici doživljavaju neugodnosti i crveneći se objašnjavaju svojim i našim prijateljima u inozemstvu da u nas nije sve tako crno kako se to prikazuje u nekim našim filmovima.

Dobronamjerne kritike iz inozemstva dolazile su istodobno s pojavom takozvanog jugoslavenskog "crnog vala", odnosno s pojavom sve češćih idejnih...

Opatija '73, ko putuje na Pesmu Evrovizije? / "Zdravko, zdrav nam bio, i u zdravlju do Luksemburga!"

Mart 1973: U Opatiji je ponovo zasađen pelcer festivalske kamelije. Ali toj kameliji, simbolu najuvaženijeg jugoslovenskog festivala zabavne muzike, posle dve godine "sna trnoružice", umesto pažljivog zalivanja prosut je otrov FESTICID. 

Jedni su opravdano digli biljku iz zaborava, drugi su pokušali na najgrublji način da je iskorene. 

I da sve ne bi bilo kao prepisano iz spomenara Lukrecije Bordžije, da damo ovoj botaničkoj uvertiri "prevod" bez mnogo biranih reči:

Kup UEFA '90, Atalanta - Dinamo: Bad Blue Boys su upoznali Evropu, ali je i Evropa upoznala njih...

Listopad 1990: Bad Blue Boys su upoznali Evropu, ali je, bogme, Evropa upoznala i njih. Prva utakmica 1. kola Kupa UEFA između Atalante i Dinama u Bergamu, ostaće upamćena i po incidentima prije i poslije nogometanja...

Uoči utakmice, naime, zagrebački su se navijači sukobili s karabinjerima, na obje je strane bilo ozlijeđenih, a nekolicina BBB upoznali su i interijer policijske postaje u Bergamu. A nakon što je "obavljena formalnost", nakon što su Atalanta i Dinamo odigrali 0-0, spremnost karabinjera isprobali su i "tifosi" Atalante. 

Zašto je Bora izbacio Bajagu i Rajka Kojića iz Riblje čorbe: "U ovom poslu nema samoupravljanja"

Avgust 1984: Posle šest godina lepog druženja i uspešnog muziciranja, članovi ovog popularnog benda kao da su se zasitili jedan drugoga, najavljujući definitivan razlaz. Hoće li, ipak, kao što je čest slučaj među našim muzičarima, ovo sve biti samo jedan reklamni potez, u trenutku kad im ne ide najbolje?

- Za razvod braka ponekad treba daleko manje vremena od šest godina, koliko smo mi bili zajedno - kaže Bora Đorđević, vođa "Riblje čorbe", grupe koja je nedano doživela velike personalne promene. 

Predrag Matvejević '89: Vrijeme je da ponovno razmislimo o mjestu Jugoslavije u Evropi...

Septembar 1989: Udruženje za jugoslovensku inicijativu ima svoje članstvo širom Jugoslavije, ali zvanično ono još ne postoji, pa se ni list "Republika", u stvari bilten ovog udruženja, ne može prodavati na kioscima. 

Niti na bilo kojem drugom javnom mestu. 

Zato se besplatno deli članovima. 

Iz prvog broja prenosimo tekst Predraga Matvejevića "Jugoslavija i Evropa danas"...

Nemica Katica Milovanović Rajner spasila je sigurne smrti stotinak meštana pet sela u dolini Ibra

Maj 1987: Nemica Katica Milovanović Rajner spasila je sigurne smrti stotinak meštana pet sela u dolini Ibra, koje su Nemci početkom septembra 1943. godine poveli na streljanje...

Katica Milovanović Rajner sada živi u Baljevcu kod Raške. Sve do sada ova stara žena nije želela da pišu o njoj, ali meštani sela Baljevca ne misle tako.

Preživeli, a među njima Angelina Nikolić i Aleksandar Maćužić, dobro se sećaju tih događaja.

Folksdojčeri u Grgurevcima 1942: "Svakom srpskom psu koji pokuša da pobegne biće prosut mozak"

Februar 1959, sećanje Petra Josimovića: Čitao sam ovih dana u novinama da u Austriji folksdojčeri održavaju propagandističke zborove, postavljaju razne zahteve i priželjkuju krajeve iz kojih su pobegli. Mi stariji pamtimo folksdojčere i njihove postupke, ali verujem da će mlađe, koji još rastu i ne znaju mnogo o njima, interesovati ova tužna priča o mome selu i strašnoj nesreći koja ga je zadesila jednog dana, juna 1942. godine.

Imao sam tada 13 godina, bili smo bez oca i moj stariji brat Svetislav bio je glava porodice. 

Reakcije iz Splita i Zagreba na tekst o nacionalističkim incidentima: Kome koristi naša podjeljenost?

Januar 1986, "Ja bih da se zna", pisma čitalaca magazina Rock: 

"Javljamo vam se povodom članka Petra Popovića "Nosi li nas pogrešan tok?". Naime, u tekstu se nalazi i ova rečenica: "Devojčurak iz Splita bi čak više voleo Bajagu samo da nije Srbin." 

Ne znamo na koji to "devojčurak" on misli, ali bi mu netko od nas mogao ispričati kakav je bio koncert Bajage u Splitu! 

Da li nas stiže prokletstvo nacionalizma: O grafitima "Mlad Srbin ide poljem, a ja jurim da ga koljem"

Decembar 1985: "Deo refrena stare Đoletove pesme svi znate: "Sumnjaju neki da nosi nas pogrešan tok / jer slušamo ploče i sviramo rock".

Nešto je, ipak, van svake sumnje.

Plavi orkestar popljuvan u Ljubljani, odistinski. 

Neki balkanski punkeri usred Beograda pevaju pesme koje niti znaju niti razumeju, a koje su u svom nastanku bile nešto posve drugo. 

Prvi FEST 1971: Kako su Beograđani mogli vidjeti filmove koje zabranjuju sve cenzure na svijetu

Januar 1971: Protest novih generacija zahvalna je tema za suvremene autore ...

Kako su Beograđani mogli vidjeti filmove koje zabranjuju sve cenzure na svijetu ... Kako su se Jevtušenko, Martin Luther King i Olaf Palme našli u "seksi-sendviču"...

- Molim vas da se smjestite kako najbolje možete. Zbijte se, posjedajte po podu! - režiser Makavejev i njegova razdragana kolegica Agnes Varda (Anjez) stajali su između ekrana i prepunog gledališta.

21. februar 1974: Proglašen novi Ustav SFRJ, prvi "radnički ustav" u istoriji ljudskog društva

U četvrtak, 21. februara 1974. godine, u Saveznoj skupštini je svečano proglašen novi Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Time je naše socijalističko društvo, po četvrti put u svojoj istoriji, donelo najznačajniji akt svoje zemlje.

Kao što je poznato, ustav je osnovni i najstariji zakon svake države.

Tu su uglavnom zabeležena važnija pravila, propisi, potrebe, težnje i želje celokupnog društva, što postaje obaveza za sve građane.

Jugoslavija '86: Pamtimo vreme blagostanja - kako smo onda došli do sadašnjih kriza i restrikcija?

Septembar 1986: Poslednjih pet godina je predstavljalo period u kojem se jugoslovensko društvo ubrzano opraštalo od mnogih svojih predrasuda. Duboka kriza pomogla je tom osvešćivanju. Život sa ograničenjima postao je neminovan. Niko nije očekivao da će doći vreme u kojem su stan, posao, automobil ili, čak, televizor, postali nedostižni...

Prema istraživanjima zagrebačke CEME, najvećem broju Jugoslovena je život po sopstvenom izboru najvažniji cilj, značajniji od mesta na društvenoj lestvici ili debljine konta u banci.

Homoseksualci i transvestiti zavladali rokenrolom '72: Dejvid Baui i grupa Kuin na čelu "gej-roka"

Decembar 1972: Godina 1972. biće zapamćena u istoriji rokenrola po nezapamćenim metamorfozama i obilju pomodnih trendova dovoljno snažnih da se održe na sve masovnijem tržištu industrije ploča.

Interesantno je da je, pored neoklasičnog roka, progresivnog roka, progresivnog soula, soul roka, džez roka (ko bi ih sve pobrojao), u poslednje vreme sve značajniji trend gej-roka.

Ili, u slobodnijem prevodu na naš jezik, pederskog roka.

Jugobogataši '89: Na top-listi onih koji su prijavili najveće zarade u protekloj godini - nema političara

Veljača 1989: Veljača je tradicionalno mjesec kada najviše posla imaju poreznici.

Naime, 31. siječnja je bio posljednji rok za prijavu ukupnih prihoda koji su redovnim poslom i dopunskom djelatnošću ostvareni u toku prošle godine.

Iako svi podaci u općinskim i gradskim upravama prihoda još nisu do kraja sređeni, već sada se sa sigurnošću može primijetiti da se dosadašnja slika profila yu-bogataša ponovila i u 1988. godini.

Mehmed Meho Trbonja, mostarski narodni heroj '83: Nije mi bilo ugodno zbog prijekora Moše Pijade

Prosinac 1983: Narodni heroj Mehmed Trbonja Meho: "Radije govorim o svojim drugovima nego o sebi. Jer sve što smo postigli u borbi za slobodu treba zahvaliti tim brojnim palim znanim i neznanim junacima. Oni su ugradili svoj život u temelje naše slobode, našeg bratstva i zajedništva"...

U mostarskom naselju Carina, ispresijecanom sokacima, obiteljska je kuća jedinog živog narodnog heroja grada na Neretvi - Mehmeda Trbonje, kojeg svi jednostavno nazivaju Meha. 

"Radioskop" Radio Beograda mami mlađe slušaoce da sa tranzistorom pođu u školu ili na predavanja

Decembar 1979: Običan, najobičniji radni dan, pre podne. I pored brda knjiga na stolu, našao si vremena i da malo "prošetaš" skalu na radiju jer za rad ćeš biti oran tek posle neke dobre svirke.

Zaustaviš li skalu na Prvom programu Radio Beograda, i to u vreme dok kazaljke putuju od 10 do 12, postoji mogućnost da od učenja stvarno ne bude ništa.

"Radioskop" koji se tada emituje mami mlađe slušaoce da sa tranzistorom pođu i u školu ili na predavanja.

Napad na novinarku Heni Erceg: Kakva li mračna i bolna vremena dozivaju šamari tog bezumnika...

Veljača 1989: Divljački napad na novinarku televizijskog centra u Splitu Heni Erceg već nekoliko dana uzbuđuje našu javnost. Redakcija TOP-a prva je u prilici da objavi reporterski portret napadača i rekonstrukciju događaja sa svim dosad prikupljenim pojedinostima o djelu motiviranom najcrnjim mračnjaštvom...

"Bez obzira tko je izvršio napad na Heni Erceg ili tko je to eventualno organizirao, taj je napad u svakom slučaju izraz mračnoga fašističkoga i staljinističkog duha..." - rečeno je, između ostalog...

Komisija za šund protiv Bijelog dugmeta '79: Svi predloženi omoti "Bitange i princeze" - odbijeni

Mart 1979: Zimski mjeseci nisu nimalo "ohladili" intenzitet muzičkih aktivnosti na sarajevskoj pop sceni. Čak, što je bilo vrlo rijetko u posljednje vrijeme, na sarajevskoj estradi su se pojavile i dvije nove grupe koje su odmah izbile u prvi plan: "Senad od Bosne" i "Mirzino jato". Ipak, u žiži zbivanja i iščekivanja je izlazak nove ploče najpopularnije grupe u nas - "Bijelog dugmeta"!

U jednom od prošlih brojeva najavili smo da će se početkom februara u prodavnicama gramofonskih ploča pojaviti LP "Bitanga i princeza". 

Mila Milošević Prvinić '70: Priča o jedinoj ženi iz "Grom desetine" koja je prva prešla Neretvu 1943...

Ožujak 1970: U desetini koja je prva prešla Neretvu i osigurala mostobran, da bi se iz prozorske kotline moglo spasiti 20.000 ranjenika i tifusara, bila je samo jedna žena, Mila Milošević. Sad s mužem prvoborcem živi na Šolti i sanja o stanu koji nikad nije dobila...

O Mili Milošević pisano je samo u ratnim izvještajima. Ima o njoj zapisa i u materijalima na osnovi kojih je pisan scenarij za "Bitku na Neretvi". 

Ali, Mile Milošević udane Prvinić nema u "Neretvi".

Vera Nikolić '90: Smatram se Jugoslovenkom i ponosna sam što mi je svirana jugoslovenska himna

Septembar 1990: Vera, naša zlatna Vera. Već pri pomenu njenog imena čovek se preda sentimentima i vremeplovskim sećanjima. Bila je "kraljica sportova", idol nacije koja se zajedno s njom pela na sportske Olimpe. Sada je službenik u Zagrebu, srećna supruga i majka troje dece...

Nećemo početi Meksikom, odustajanjem od trke, svađom s trenerom Acom Petrovićem, nego lepom pričom o Veri Nikolić danas, petnaestak godina posle njene decenije poklonjene atletici. 

Nastanak i razvitak radničkog pokreta u Jugoslaviji: Kako se osloboditi kapitalističke eksploatacije?

Februar 1975: Kao društvena pojava, radnička klasa nastaje stvaranjem buržoaskog kapitalističkog društva.

Radničke plate su bile vrlo male, radno vreme neograničeno, jer dužina radnog vremena nije bila određena zakonom. Radnicima je isplaćivan samo mali deo onoga što oni stvarno zarade. Najveći deo kapitalisti su prisvajali za sebe.

Svoje nezadovoljstvo radnici su ispoljavali u pobunama, demonstracijama i štrajkovima. 

Ante Marković '89: "Federacija je naša sudbina i nikakvo drukčije rješenje ne možemo tražiti"

Nedjelja, 29. siječnja, povodom 20. sjednice CK SKJ: "Jedina svijetla točka uz koju se u ovom trenutku u ovoj zemlji vežu nade novi je kandidat za premijera, Ante Marković.

Novine su pune izvještaja i pohvala na njegovo subotnje, prvo predstavljanje javnosti u svojstvu mandatara za sastav nove savezne vlade. 

Iako Marković nije nudio neka velika i olaka obećanja, javnost ga je prepoznala kao...

Zeta film, Budva '89: Kako im uspijeva opskrbiti jugoslavensko tržište najvećim svjetskim hitovima?

Veljača 1989: Ono što dolazi iz Crne Gore i što je dobrodošlo u Jugoslaviji, to je more, pivo i filmovi koje otkupljuje Zeta-film iz Budve. 

O ovom potonjem valjalo bi reći nešto više jer kad netko ovdje na jugu ima četrdeset tisuća dolara i dade ih za jedan film, prvi je zaključak da taj netko ima novca. 

A kad se sazna da je to Amadeus Miloša Formana, druga misao trči k prvoj i kaže da taj netko ima i ukusa. A kad vam direktor Nikola Krapović kaže da mu je taj rizik na svaki uloženi dinar donio deset...

Beograd 1989: Glumci revoltirani zbog kolektivnog straha i mogućih posledica po njihovu generaciju

Februar 1989: Posle uspeha sa predstavom "Klasni neprijatelj" mladi glumci, pretežno studenti Fakulteta dramskih umetnosti, nastavljaju ekspanziju adaptacijom "Tri sestre" Čehova pod naslovom "Sto godina kasnije"...

Udarac u pleksus, što se boksa tiče, spada u one najteže, ali, za onesposobljavanje protivnika, i najefikasnije. Zahteva veliku brzinu i veštinu.

Naravno, sve to, na prvi pogled, nema nikakve veze sa pozorištem, bar na prvi pogled.

"Posljednje Kristovo iskušenje": Peticija protiv filma, prijetnje bombama, razbijen izlog kina Sloboda

Veljača 1989: Razbijanje izloga (zagrebačkog kina "Sloboda"), prijetnje i lažni alarmi podmetnutih bombama, najviše potpisa na nekoj vjerničkoj peticiji u cijelome poslijeratnom razdoblju (splitsku peticiju protiv prikazivanja filma potpisalo je 7694 vjernika - op. Y.) - eto razloga da se piše o povodu tih događaja, čak i u ovo burno doba. 

Tim više kad, baš u ovo burno doba, povod ne pripada (odnosno: ne pripada na prvi pogled) našim aktualnim razdiobama i tipičnom (logičnom) lavežu oko poluprazna čanka.

Festovizija i njen urednik Nebojša Đukelić u fokusu zagrebačke i beogradske TV kritike (1989)

Studio, veljača 1989: "Pravi čovjek na pravome mjestu? Kako će mi mnogi vjerojatno zamjeriti na pretjeranoj općenitosti prethodnog odlomka, bit ću konkretniji, ali na način tipičan za naše doba i naše prilike: neću imenovati loša pravila nego dobre iznimke. 

U okolini gdje su toliki zapaženi termini posvećeni prvom licu jednine, naime, postoje individue nenametljive i ugodne, savršeno prilagođene prirodi posla kojim se bave. 

Među njima - i Nebojša Đukelić. 

Kako izgleda program Festovizije '89: Filmovi, filmske emisije, kolažni program - od jutra do večeri

Siječanj 1989: Od 26. siječnja do 4. veljače, u toku trajanja FEST-a, Treći program TV Beograda emitira Festoviziju od 9.00 sati ujutro do ponoći.

Iako do zaključenja ovog broja Studija nismo dobili kompletan program filmova koji će biti emitirani u sklopu Festovizije (a gledat ćemo tri filma na dan), satnica je emisije čvrsta, pa gledaoci mogu točno u određeno vrijeme uključiti TV-prijemnike.

Filmovi se svakoga dana emitiraju u 9.10 ujutro, u 16.00 i 21.00 sat.

FEST 1979: Top 10 najboljih filmova - izbor novinara i kritičara / Problem sa "Lovcem na jelene"...

Februar 1979: Posle deset dana i sedamdesetak prikazanih filmova u pet programa (šesti, Filmska parada, ustvari dečji FEST, ima na programu preostalih petnaestak od 14. do 20. februara), Deveti FEST se preselio u istoriju, ostavljajući za sobom neke od karakteristika po kojima će se pamititi.

Osnovna je - smanjen broj filmova. Od 1971. do 1975. broj filmova varira između 62 (1973.) i 96 (1974.), da bi od 1976. počeo da raste - 107 filmova, godinu dana kasnije - 109, zatim od prošle opet pada - 98, a ove beleži 90 filmova.

Nedelja, 4. februar 1979, program JRT: Ujutro "Magnet", popodne klizanje, uveče "Osma ofanziva"

8.00 TV magazin (B) - Emisija na rumunskom jeziku

9.00 Brazda (B) - Emisija za selo na mađarskom jeziku

9.30 Emisija za decu

9.50 Vesti (B)

Danas za srpskohrvatsko jezičko područje informativne emisije priprema i prikazuje TELEVIZIJA ZAGREB

10.00 Magnet (B)

O sastanku Broza i Mihailovića 1941. / Draža se žalio Titu: "Zašto ste četnike prozvali gibaničarima?"

Maj 1980, iz "Zapisa iz oslobodilačkog rata": 

Drug Tito nam je pričao o svom sastanku s Dražom Mihailovićem. 

U prvoj polovini septembra meseca, odmah po izlasku na teritoriju koju je oslobodio naš Valjevski odred, drug Tito je tražio mogućnost da se sastane s Dražom Mihailovićem, da bi lično mogao da vidi da li je moguća saradnja s tim pukovnikom koji izjavljuje da je protiv okupatora, ali koji svojim stavom praktično koči razvitak narodnooslobodilačke borbe. 

Branimir Johnny Štulić o svojim zagrebačkim kolegama - Parnom valjku, Haustoru, Filmu... (1981)

Februar 1981: "Od mojih stvari koje svira Parni valjak "Jablan" mi se sviđa, "Miki" ne. Aki kao da peva kineski, on niš' ne kuži od tog teksta. Vergla kao papagaj...

Pa, dobro, to je njihovo viđenje, važno je da se svira. Ja bih bio srećan da mogu da sviram nečije stvari. Jedino bih eventualno mogao da sviram stvari Haustora, njihov basista je bio nekad s nama i ima divne pesme. Ovo ostalo više-manje.

Kad si mlad, kad si zaljubljen i kad ideš sa devojkom na koncert, ništa bolje od grupe Film.

Kornelije Kovač '73: Kako je nastao jedan od najvećih hitova Korni grupe - "Pokloni svoj mi foto"

Siječanj 1973: Među prvom "najezdom" takozvanih starih šlagera, melodija koje su bile popularne prije 30 i više godina, a koje sada u novim aranžmanima doživljavaju ponovno velik uspjeh (a domišljatim autorima i sposobnim aranžerima donose nesumnjivo lijep prihod), posebno mjesto posljednjih mjeseci zauzima melodija "Pokloni svoj mi foto", koju izvodi popularna "Korni grupa".

Ta ploča, na čijoj je drugoj strani melodija "Bez veze", svakog se dana po nekoliko puta čuje na programima naših radio stanica.

Draško Ređep za Start '78: Čovek je na salašu sasvim sam, na ostrvu jednog mora koga nema više...

"Usred ove bačke nizine, prošlost se zove salaš. Salaš: način života, klatno koje lagano a ujednačeno hoda, oblak koji nepomično stoji na obzorju, tiha linija horizonta. 

Na jednom salašu Feher Ferenc je zapisao: 'Gledam, kako se moja sudbina osipa niz mršave, male dlanove'. Sudbina salaša, međutim, kada melanholično zvoni u glasu Vere Svobode, ili pak Zvonka Bogdana, bezmalo je čitava sazdana od tih razbokorenih panonskih Kornata koji čekaju, neutilitarno, da ih otkrijete."