The Clash '81: Njihove ploče su najupečatljiviji primeri pozitivnog, levičarskog angažmana u rocku

Januar 1981: Konačno u koloru i sinemaskopu u "Džuboksovom" bioskopu prikazuje se "Clasherama". Četiri godine rada i četiri albuma (ukupno sedam LP ploča) jedne od najboljih i najvažnijih svetskih rock grupa uopšte na sledećih nekoliko stranica zbio je Brankrobber Vukojević...

Kada se pre šest godina u ovom magazinu prvi put pojavio članak u čijem je zaglavlju pisalo "Portret" niko nije ni slutio da je tako započeto specifično prokletstvo koje, za sve one zabavljene ispunjavanjem ovih stranica tokom proteklih godina, nije prestalo do danas.

Beč 1975, gastarbajterska priča: "U Jugoslaviji sam živeo kao čovek, ovde živim kao skot"

Beč, marta 1975: Bečki fijakeri su isto tako poznati kao i bečke šnicle. U senci crkve svetog Štefana, jednog od istorijskih i turističkih znamenja grada valcera, u najužem centru Beča, nalazi se i fijakerska stanica. 

U starinskim frakovima i sa halbcilindrima na glavi, brkovima i bakenbardima a la Franja Josif, konji i kočijaši strpljivo očekuju mušterije. A mušterije zna se: Amerikanci i Japanci, oni koji imaju dosta novaca za ovo skupo zadovoljstvo i svojevrsan egzibicionizam i - pokoji Jugosloven.

Dobrica Erić, stranica mog života: Nisam mislio ni o ratu, ni o vojskama - tugovao sam za svojim bratom

Oktobar 1976: Moji snovi skoro uvek počinju od detinjstva, a moje detinjstvo počinje od mog starijeg brata, Dobrivoja. Sve, čega još imam, počinje od njega kojeg više nema.

Gde je on sada, upitam se ponekad, u sutonu, u osami, gde li je on sada? Da li me gleda sa nekog lista, iz nekog cveta, sa neke zvezde, ili sa onog brda u Osoju na koje se, takođe, često pentraju moje misli?

To brdo je postalo u mojoj svesti za vreme rata...

Draško Ređep za Start '78: Čovek je na salašu sasvim sam, na ostrvu jednog mora koga nema više...

"Usred ove bačke nizine, prošlost se zove salaš. Salaš: način života, klatno koje lagano a ujednačeno hoda, oblak koji nepomično stoji na obzorju, tiha linija horizonta. 

Na jednom salašu Feher Ferenc je zapisao: 'Gledam, kako se moja sudbina osipa niz mršave, male dlanove'. Sudbina salaša, međutim, kada melanholično zvoni u glasu Vere Svobode, ili pak Zvonka Bogdana, bezmalo je čitava sazdana od tih razbokorenih panonskih Kornata koji čekaju, neutilitarno, da ih otkrijete." 

Korni grupa, beleške o našoj najpoznatijoj grupi: Furduj, Hreljac, Boček... idealan trio za muziku KK

Maj 1974: Trinaest od pedeset zabeleženih razmišljanja i razgovora na koncertima, snimanjima, za vreme preslušavanja snimaka i odmora... 

1 AKO je onaj korak Nila Armstronga 26. jula 1969. godine na površinu Meseca bio presudan u osvajanju i upoznavanju Zemljinog pratioca, čak i bolan za sve romantičare koji su iz Mesečeve ledene svetlosti crpli snagu za svoja eterična raspoloženja, onda je i korak Kornelija Kovača iz Sarajeva u Beograd sedam-osam meseci ranije bio od istog značaja za našu "zabavnu muziku". 

Hajduk, klub koji ima najvjerniju nogometnu publiku "na svitu": A kad padne gol, to se ne da opisati

Svibanj 1971: Osim u Splitu, to se nigdje u Jugoslaviji ne događa. 

Grad se uoči svake značajnije utakmice zapali poput Rio de Janeira u vrijeme karnevalskih dana. 

Povorke ljudi i iskićenih automobila, transparenti, zvona, čegrtaljike, zastave, širene (čak i s brodova) pjesme, plesovi, trube, žabice, golubovi, dimne bombe ... 

Čega sve tu nema! Na prozorima, balkonima, krovovima i okolnim stablima grozdovi navijača.

Darko Glavan o punku: Bunt generacije koja je izgubila iluzije o mijenjanju društvenih mehanizma

"Gospodar prstenova": Jedan od najvećih književnih bestselera najzad je objavljen i u Jugoslaviji

Mart 1982: "The Lord Of The Rings", jedan od najvećih književnih bestselera svih vremena, ep/roman/mit koji se uspostavio kao kamen temeljac jednog čitavog segmenta popularne kulture.

Neobična priča koja je omađijala milione poklonika širom sveta sada je objavljena i kod nas.

Peđa Vuković piše o svemu tome ne zaboravljajući da napomene da se radi o lektiri koja je obeležila i čitavu jednu rock generaciju.

Veselko Tenžera o jugoslavenskoj "festivalomaniji": U svijetu nestaju, kod nas ih je preko tri stotine

Ivo Andrić, zaboravljeni doživljaj iz dečačkih dana: Moje razočaranje u sebe i u svoju publiku bilo je veliko

Zašto sve manje pišemo pisma: Stiglo je vreme površne komunikacije i "srdačnih pozdrava" (1977)

Rujan 1977: Zašto smo sve manje skloni pisati privatna pisma, pa čak i čitati ona koja su nama upućena?

Kako se dogodilo da se na nekadašnje mjesto intimne ispovijesti useli standardizirana fraza i "javljanje" na razglednicama?

"Dragi moji, sa sunčanih plaža srdačne pozdrave šalje vam...".

Koliko su milijuna takvih poruka prenijeli ljetos pismonoše! Koliko kilograma "rado vas se sjećamo" razmjenjuju ljudi u sparini svog ritualnog sezonskog opuštanja.

Saint-Exupéry ("Mali princ"): Osamljenik koji je volio ljude i principe više negoli stvarnost (1976)

Lipanj 1976: Malo tko u nas nije pročitao Exuperyjevu potresnu modernu bajku "Mali princ" o plavokosom dječačiću sa sitne planete koji silazi na zemlju i susreće se s ljudima, životinjama i biljkama. Malo tko nije osjetio gotovo nešto proročansko u povratku Maloga princa, s jednoga samotna mjesta u pustinji, pošto je zamolio zmiju da ga ujede, na njegovu rodnu planeticu.

Taj se prizor tako čudno podudara sa stvarnom tragedijom pisca na posljednjem zrakoplovnom zadatku da je vrijedi rekonstruirati, to više što njegovo slavno djelo mnogi znaju napamet, dok o autoru ne znaju gotovo ništa...

EKV '88: Nije to bio ni alkohol, ni narkotik, ni duvan - bila je to muzika koju sam tako dugo tražio...

April 1988: Teško mi je vremenski odrediti kada sam čuo za beogradsku grupu "Katarina II", iz koje će se razviti "Ekatarina Velika", ali neopozivo mogu tvrditi da sam ih prvi put čuo jedne prohladne, jesenje, polupijane, beogradske noći u skadarlijskoj "Pivari".

U zadimljenoj prostoriji svirali su ljudi kojima nisam mogao vidjeti lica, nego samo siluete.

Muzika je prodirala u sva čula moga tijela, uzdrmavala me iz temelja pokušavajući da mi nametne milijardu skrupuloznih asocijacija: gdje sam ovo prije čuo?

Univerzijada '87 u fokusu psihoanalitičara prof. dr. Vladimira Grudena: U Zagrebu se dogodilo čudo

Srpanj 1987: U Zagrebu se dogodilo čudo, tvrdi prof. dr. Vladimir Gruden, čuveni psihoanalitičar, koji je specijalno za Studio proučavao zbivanja oko Univerzijade i na njoj, kako bi sa stručnog stajališta objasnio novi duh Zagreba, Zagrepčana i njihovih gostiju. Jesmo li dokazali da možemo biti, kad hoćemo, konstruktivni i - odrasli...

Završio se veliki događaj. Događaj jedinstven u povijesti naše zemlje. Specifičan događaj u velikoj grupi. I što nam je donio taj grupni događaj? Kakav doživljaj? Promjenu! Dogodila se promjena. Dogodilo se čudo. Jer promjena je veoma značajna pojava u svakoj grupi.

Hugo Pratt, najzanimljiviji strip autor na svijetu: Ponovno oživljavanje inteligentne avanture (1982)

Siječanj 1982: Jedan od najzanimljivijih strip-autora na svijetu, talijanski crtač Hugo Pratt, u svom dugogodišnjem plodnom stvaralaštvu predstavio je likove koji se, bez obzira na zakone i konvencije, hrabro sučeljuju s vlastitom sudbinom i tragaju za vlastitom istinom. 

Nakon dugog ignoriranja, odnedavna su i naši strip-izdavači otkrili tog u svijetu već davno priznatog klasika stripa...

Čudan je put od crtaćih stolova svjetskih velemajstora stripa do stranica domaćih novina. Taj put je, naravno, nezamisliv bez posredovanja specijaliziranih agencija za distribuciju stripova, koje su u protekla dva desetljeća gotovo potpuno predodredile repertoarnu politiku jugoslavenskih strip-izdavača.

Predrag Matvejević: Jugoslavenstvo kao odbojnost prema isključivostima i banalnosti nacionalizma

Ožujak 1983: U novije doba kao da je u cijeloj našoj zajednici povećano zanimanje za problematiku koju zovemo zajedničkim imenom bratstvo i jedinstvo i ravnopravnost naroda i narodnosti u Jugoslaviji. 

Po samoj naravi stvari, i to je područje izloženo društvenoj dinamici i zbivanja na njemu zahtijevaju stalnu političku i društvenoteorijsku ocjenu. 

Iz knjige Predraga Matvejevića "Jugoslavenstvo danas", u izdanju zagrebačkoga "Globusa" 1982. prenosimo poglavlje pod istim naslovom.

Čini nam se zanimljivim prilogom javnim diskusijama koje se danas vode...

Modno leto 1984, Nina Ožegović o ZG anti-modi: Kavkaz, Zvečka, Blato... "Budi svoj vlastiti film!"

Mihajlo Kovač: Poplava izbeglica na sve strane... Ništa od idilične fešte ulaska u 21. vek... (1991)

Dražen Vrdoljak o vezi rocka i nogometa '76: Rod Stewart se nadao da će Škotska "smlaviti" Jugoslaviju

Dušan M. Jovanović o fenomenu popularnosti Silvane Armenulić: Odolela je navali prostote (1975)