Živorad Kovačević, gradonačelnik Beograda '76: O radničkom standardu i izgradnji solitera na Dorćolu

Oktobar 1976: "Živorad Kovačević, predsednik Skupštine grada Beograda rođen je 1930. godine u Svetozarevu. Diplomirao je u Beogradu, a magistrirao političke nauke na Kalifornijskom univerzitetu (SAD). 

Objavio je niz radova iz lokalne samouprave i urbanizacije. 

Skojevski aktivista, član SKJ od 1946, Kovačević je tokom godina obavljao niz značajnih dužnosti. 

Pre više od dve godine Kovačević je izabran na...

TV Beograd i TV Zagreb čine sve da se YUTEL-u zatre klica i prije nego on proizvede i minut svog programa

Oktobar 1990: "YUTEL bi morao imati i ima za cilj samo jedno: predočavati gledaocima stvarne, a ne isfrizirane činjenice, i omogućiti, napokon, svima njima od Slovenije do Makedonije, da na bazi tih stvarnih činjenica za sebe (i po sebi) donose vlastite zaključke"

Ukoliko se ne desi kao sa komunizmom (da briljantna ideja zbog lošeg izvedbenog postupka doživi katastrofalno loš ishod) onda bi od YUTEL-a usitinu mogla, u dogledno vrijeme, postati Jugoslovenska televizija: jugoslovenska u geografskom, programskom, kadrovskom, koncepcijskom... smislu.

Rodoljub Gvozdenović, ispovest beogradskog milicionera '73: Otac je bio protiv da postanem "pandur"

Oktobar 1973: "Ne, nisam ni nalik na engleskog "bobija". Ja sam jednostavno "Gugleta sa Liona". Poznajem odlično ovaj kraj i ljude koji žive tamo.

Uostalom, tu je i moj "Hajduk", mali, nižerazredni klub koga mnogo volim."

Ovako počinje priču sa nama milicioner pozornik XI stanice milicije Zvezdara (Milana Rakića 50 a) Rodoljub Gvozdenović zvani "Gugleta".

- Moje generalije su sledeće:

Kan '80: Goran Paskaljević u najužoj konkurenciji za Zlatnu palmu, glumačka nagrada Mileni Dravić

Maj 1980: Zaključimo bez nepotrebne euforije: na 33. Kanskom festivalu odlično smo prošli. Nagrada Mileni Dravić priznanje je ne samo ovoj našoj sjajnoj a skromnoj filmskoj poslenici nego i filmu Gorana Paskaljevića "Poseban tretman" i našoj kinematografiji koja, eto, posle nešto više od jedne decenije ponovo diže dva prsta i kaže: tu smo! 

Tu smo sa novim filmskim senzibilitetom, sa novom a zrelom grupom autora koji imaju dovoljno umetničke moći, hrabrosti i uslova da kažu ono što misle da je vredno reći, sa već mnogo puta...

Septembar 1991, Užičani uklonili Titov spomenik: "Gde mu je sad Šesta lička?"

Septembar 1991: Posle trideset godina sa užičkog Trga partizana uklonjen je spomenik J. B. Tita, po odluci gradskih vlasti kako više ne bi iritirao građane bivše Užičke republike...

Tito je ovih dana poslednji put namučio i koštao Užičane.

Po preporuci republičke vlade da se uklone znamenja i nazivi sa njegovim imenom i likom, Izvršni savet SO Užice ("Titovo" je već ranije izbrisano) doneo je...

Danilo Popović, Šesta lička: Jurili smo da spasimo Tita

Maj 1974: Na zagrebačkoj tržnici možete katkad sresti pristala čovjeka kojemu nikako ne biste mogli pripisati pedeset godina. Obilazi štandove, bira salatu, zelenje, začine. Ne bude li zadovoljan ponudom na Trešnjevačkom platou, odlazi na glavnu tržnicu. 

Danilo Popović, umirovljeni potpukovnik, opredijelio se za kuhanje. U porodici su svi prezadovoljni njegovim kulinarskim umijećem. Sin Danijel kaže:

- Stari kuha da poližeš prste! Izvodi prave majstorije... U našoj kući se bogovski jede!

Pavle Savić: Imamo u istoriji crkve masu primera da su pokušavali da zaustave zemlju, a ona se ipak okreće

April 1974, novinar Duge počinje svoj intervju sa predsednikom Srpske akademije nauka i umetnosti: Kada sam bio mali, učili su me da veliki ljudi znaju šta rade. 

Govorili su mi: što budeš više znao, više ćeš postići. 

U današnjem svetu izgleda da znanje ponekad vodi - nemoći. 

S raznih strana čujemo kako se učeni ljudi žale da se osećaju usamljeni i bespomoćni...

Septembar 1980, najprodavanije singlice u beogradskim prodavnicama ploča: Dominacija Splićana

Septembar 1980: Na top listi najprodavanijih longplejki u beogradskim prodavnicama ploča i dalje je neprikosnoven paket novih pesama povratnika iz JNA Zdravka Čolića pod nazivom "Zbog tebe"... Sledi ga aktuelni prateći bend na njegovim koncertima - Generacija 5, koja zahvaljujući jednom od najvećih rock hitova '80. "Dolazim za pet minuta" odlično prodaje svoj album prvenac... Zatim, šaroliko društvo novotalasne Azre i Pekinške patke (takođe sa debi albumima) i nešto romantičnija izdanja Zlatka Pejakovića ("Ti nisi ta") i dueta Gabi i Arsen (zajednički LP)...

Milan Lane Gutović, glumac koji pristaje da igra u "limunadama": Ne žalim što me mimoišao "Bolji život"


Lipanj 1988:
Glumac sa zadrškom. U komedijama je najbolji, a oko njih stvara horror atmosferu. Nikad ne znaš što će Milan Lane Gutović (42) učiniti prije no što stupi na scenu, kad se pojavi ili siđe. Ili kad uopće ne dođe! Zna prirediti svakojaka iznenađenja, ali mu se ona neugodna - kao po nekom pravilu - opraštaju. Valjda se uvijek uzima u obzir da je Lane još u nekoj čudnoj fazi previranja, pri čemu su hirovitost i ćudljivost u prvom planu. Ali, zapravo, sve je to samo tajnovita i slojevita obloga - fasada koja bi mogla zadovoljiti površnu znatiželju, ako se tako može reći.

Avgust 1990: Za Savez reformskih snaga Ante Markovića glasalo bi 78 odsto građana Jugoslavije

Avgust 1990: Nimalo slučajno, premijer Ante Marković izabrao je Bosnu i Hercegovinu, preciznije Kozaru, kao mjesto gdje će obavijestiti javnost o formiranju stranke reformskih snaga Jugoslavije.

I do sada, u više navrata, Bosna i Hercegovina se pokazala kao najveći zagovornik očuvanja jedinstva Jugoslavije, i to u vremenu kada su nabujale nacionalne i separatističke struje u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu.

Oko 100.000 ljudi, okupljenih na Kozari...

300 hiljada Beograđana ustalo protiv ratnog zločina i rasizma, uz njih je bio sav jugoslovenski narod

April 1968: Preko 300 hiljada Beograđana okupljeno na Trgu Marksa i Engelsa, s transparentima i karikaturama u kojima su bile ispisane parole "Dole prljavi rat", "Vijetnam - Vijetnamcima", "Vijetnamci - ceo svet vam se divi" i drugima, izražavalo je svoju potpunu solidarnost s pravednom borbom vijetnamskog naroda, osuđujući prljavi rat koji Amerikanci vode u toj zemlji. 

Svi koji su prisustvovali mitingu nisu toga dana mogli stati na prostrani trg u u centru grada. Mnogi su se zadovoljili time da izađu na ulice i da tako pokažu da su na strani herojskog vijetnamskog naroda. 

Ceo Beograd je bio ustalasan, bučan. Parole koje su uzvikivali pojedinci, mnoštvo je u refrenu prihvatalo i činilo se kao da Beograd nema samo milion stanovnika, već mnogo više. 

"Povratak otpisanih": Zašto je TV Beograd "otpisala" Gorana Markovića i Branka Baletića? (1976)

Jul 1976: Uprkos prvobitnom planu da sa Aleksandrom Đorđevićem podele rediteljski posao, Branko Baletić i Goran Marković u poslednji čas ostali kratkih rukava...

Da se na ovdašnjoj televiziji već nekoliko meseci govori o pripremama za realizaciju "Otpisanih II" što će reći novih 13 epizoda serije koja je svojevremeno prikazivana na malim ekranima, a na zadovoljstvo TV-pretplatnika - svima je poznato.

Dragan Marković, glavni urednik NIN-a autor je scenarija i za nastavak priče o podvizima beogradskih...

Srb, 27. srpanj 1941: Mnogo prije Dana ustanka, zbivali su se dramatični događaji bez prasaka pušaka...

Srpanj 1971: Na vrhu Srpskog klanca, desetak kilometara od Srba, prema Kninu, široki je proplanak i tu se cesta račva. Lijevi odvojak vodi u Knin, desni u Gračac i Gospić.

Poslije mnogo vremena Milan Đumić se jutros dovezao amo sa mnom. Za ovu prigodu ponio je oficirski dalekozor u kožnatoj futroli, pa sad odovud, s vrha, dalekozorom promatra najprije kotlinu prema Srbu, zatim se okrenuo prema jugu, pa je dugo bez riječi promatrao bijeli trag makadamske ceste što se gubi tamo u kamenjaru.

Ovdje na vrhu unaokolo je zeleni valoviti sag. Na padinama prema sjeveru šikara i niska bjelogorica, a kroz tamno zelenilo tu i tamo bjelasaju se okuke ceste.

- Eto, tu je to bilo - kaže Đumić i gura dalekozor u futrolu.

Suvišno je to njegovo upozorenje da je "to tu bilo". O značenju ovog mjesta govori skromni jednostavni spomenik na kojem je zapisano da je ovdje 27. srpnja (jula) 1941. počeo oružani ustanak.

Okrenuvši se zatim prema sjeverozapadu, Đumić pokazuje na puteljak u kamenjaru:

Ivica Frgić '76: Montrealska drama najboljeg jugoslovenskog rvača - petnaest sekundi do zlatne medalje...

U Tempu koji je izašao aprila 1979, pojavio se članak iz pera Radivoja Markovića pod nazivom "Zlatarevo zlato".

Dogodilo se da je čuveni sportski novinar tog proleća ležao u bolnici zajedno sa dugogodišnjim trenerom rvačke reprezentacije Ljubomirom Ivanovićem Gedžom.

I dok su lekari rešavali Raćine i Gedžine srčane probleme, njih dvojica su vodili maratonske razgovore, te je novinar iskoristio prisustvo najvećeg autoriteta u oblasti rvanja da ga upita:

"Od svih uspešnih rvača koje si otkrio, trenirao, vodio - možeš li da napraviš rang-listu najboljih?"

Ivanović je svoju listu izneo bez kolebanja i razmišljanja:

"Treći: Momir Kecman. Drugi: Branislav Martinović. A  najbolji jugoslovenski rvač svih vremena, zbog njegove postojanosti u formi i motivisanosti u borbi, svakako je Ivica Frgić."

Evo kako je 70-tih o ovom slavnom Somborcu pisao Tempo...

Fića: Kada je napravljen, kako se proizvodio... Sve što ste hteli da znate o legendarnom YU automobilu

Maj 1985: "Fića" je međugradsko vozilo. Ako ne verujete, pitajte starije: oni su "fićom" odlazili tamo gde se danas odlazi avionom", poručuje "Zastavin" reklamni slogan.

Zbilja je tako, jer ove godine "fića", najpopularnije jugoslovensko vozilo, puni svoju 30. godinu života, pa njegovi savremenici dugo pamte.

Prvih 25 komada ovih malih kola, koja su, slobodno se može reći, uvela Jugoslovene u svet motorizacije, sklopljeno je ravno pre trideset godina...

Marko Elsner izabran za najboljeg jugoslovenskog fudbalera '86: U konkurenciji bili Škoro, Tuce, Savićević

Decembar 1986: Tempov fudbaler godine je Marko Elsner! 

U konkurenciji nekolicine koji su zablistali u prolećnom delu prošlog i jesenjem delu ovog, tekućeg prvenstva, dakle - u jednoj kalendarskoj godini - Tempov izabranik je, pre svega, bio najstandardniji prvotimac Crvene zvezde i reprezentacije.

Trojica, njemu najbližih za laskavu titulu: Haris Škoro, Semir Tuce i Dejan Savićević zaostaju za - atletskim jezikom rečeno - delić sekunde. 

Ivo Lesić i grupa Stil '83: "Putovanje", hit koji je Splićane učinio najpopularnijim pop bandom u Jugoslaviji

Decembar 1983: Volite li da putujete? Naravno, a tek na more... Super! A šta je sa ljudima koji su već na moru i da li i oni vole da putuju?

I gde to?

Sve do skora odgovor na ovo pitanje je bio nepoznat. Mi kontinentalci smo odlazili u priobalne krajeve, lepo se odmarali i zabavljali totalno zanemarujući činjenicu da pojma nemamo o željama i htenjima morskih ljudi, ignorišući možda njihove planove o putovanjima, sad nije ni bitno gde. 

Dragan Stojković Piksi i Zoran Dimitrijević Čava, najdarovitiji igrači 1987: Kakva li ih sudbina čeka?

Avgust 1987: Pred nama se odvijaju dve sudbine dvojice momaka koji su predodređeni za najviše domete. 

Reč je o Draganu Stojkoviću, fudbaleru Crvene zvezde i Zoranu Dimitrijeviću, od ovog leta prvotimcu zagrebačkog Dinama...   

Nedavno smo imali dva prijatna događaja: 

Piksi je igrao na Vembliju, Čava je oduševio Zagrepčane na svom prvenstvenom derbiju za Dinamo.

Zanimljiva Pula: Istrani su se zaklinjali na vernost Jugoslaviji, dok ona kao država još nije ni postojala

Mart 1972: U ponedeljak smo videli prvu emisiju iz serije "Gradovi".

Kako reče autor ove emisije (scenarista, reditelj i reporter u isto vreme) Prvoljub Pejatović, priča o Bitolju nam je pokazala da se danas može saopštiti veoma sveža i aktuelna vest iz četvrtog veka pre naše ere.

Posle emisije o Bitolju, svakog ponedeljka, gledaoci televizije imaće prilike da posete (uglavnom u prošlosti) Niš, Mostar, Pulu, Cetinje, a kasnije i druge naše gradove.

Seoske igre Srbije '78. okupile su u Šapcu preko 2800 takmičara: Višebojci nosili traktorske gume

Seoski višeboj, oktobra 1978: Seoske igre Srbije '78. okupile su u Šapcu preko 2800 takmičara, iz 200 sela. 

Razvrstani u ekipe juniora, seniora i veterana takmičari su pokušavali da prevaziđu Kubertenovu uzrečicu "Važno je učestvovati".

I da pobedama dođu do naslova najboljih. 

Zato se često moglo i čuti: "Važno je pobediti".


Februar 1980: Zoran Modli pripremio je vesti sa YU pop rock scene i top listu 13 najslušanijih pesama

Ni Moni Kovačič nije želela da ostane na periferiji domaćih longplej događaja! Ovih dana pojavila se i njena LP ploča. Moni ju je nazvala "Zagonetka". 

Ali, da baš sve ne bi bilo pod znakom pitanja, i ona je oberučke prihvatila saradnju naših najpoznatijih rok muzičara (između ostalih, Čarlija Novaka i Ratka Divjaka), gostoprimstvo poznatog "Akademik" studija u Ljubljani i producentske usluge Tadeja Hrušovara. 

Kad je Moni Kovačič u pitanju, onda ne treba biti preveliko zakeralo. 

Ljiljana Petrović o prvom učestvovanju SFRJ na Pesmi Evrovizije: "Socijalistički" saveti Miroslava Antića

Travanj 1990: Ljiljanu Petrović, prvu našu predstavnicu na »Pjesmi Eurovizije« 1961. godine u Francuskoj, zatekli smo kod kuće u Novom Sadu. Imali smo sreću, jer Ljiljana je upravo doputovala iz Titova Velesa. 

- Sudjelovala sam ondje na velikoj priredbi u čast davalaca krvi, koju je organizirao Crveni križ Makedonije.

- Znači li to da imate mnogo posla?

Ljubav u partizanima: Odlomci iz dnevnika mlade bolničarke Nanice Paroški (Prva proleterska)

"Mi moramo da sačuvamo srca za ljubav. Ovo je vreme ubijanja, ali mi proglašavamo ljubav! Mržnja je najbliži rod strahu i nespokojsivu."

(Iz Dnevnika N. Boškovića, borca Prve proleterske. Poginuo je u Petoj neprijateljskoj ofanzivi).

Iz pisanke Nanice Paroški, saznajemo da je do odlaska u odred živela kao izbeglica s majkom u Mačvanskoj Mitrovici. U nju je stigla nekud iz Slavonije, a sa Posavo-tamnavcima postala je borac Prve proleterske.

Mladi Jugosloveni začuđeni pitanjima na testiranju za američke kampove: "Da li će vaša zemlja propasti?"

Ožujak 1973: Pedesetak sludenata, odabranih u Ljubljani za odlazak u američke kampove, neće ovog ljeta otputovati u Sjedinjene Države zbog nekorektnih pitanja koja su im postavljala šestorica američkih predstavnika ... Tek nakon dva mjeseca izbija na vidjelo istina o intervjuu, obavljenom u prostorijama organizacije ljubljanskih studenata s kandidatima prijavljenim za ljetnu praksu u SAD ... Mladići i djevojke koji su izrazili želju da idu na praksu u SAD nisu ispitivani što znaju o Americi, nego što misle o Jugoslaviji ... Nije uvijek naivno ono što kriju "dječja pitanja" ...

Zubčević odabrao 10 najboljih filmova '89: Na listi nema domaćih naslova, Kusturica ga ostavio "hladnim"

Siječanj 1990: ... Evo ih: 1. "Carstvo sunca" (Steven Spielberg), 2. "Posljednje Kristovo iskušenje" (Martin Scorsese), 3. "Kratki film o ubijanju" (Krzysztof Kieslowski), 4. "Opasne igre" (David Mamet), 5. "Burni ponedjeljak" (Mike Figgis), 6. "Pod udarom zakona" (Jim Jarmusch), 7. "Sastanak s nepoznatom" (Blake Edwards), 8. "Sicilijanac" (Michael Cimino), 9. "Dva bjegunca i klinka" (Francis Veber), 10. "Riba zvana Wanda" (Charles Crichton). 

Sastavljajući listu, birao sam samo između filmova prikazanih u kinima.

"Bajaga, proputovali ste Jugoslaviju devet puta - kako narod danas diše?"

Januar 1990, odlomak iz domaće štampe / Bajaga ima novi, dupli album "Neka svemir čuje nemir", većina snimaka je nastala na prošlogodišnjem zagrebačkom koncertu u Domu sportova, dve su pesme s novosadskog festivala Evropske radiodifuzije, a tu je i jedna Žikina najava snimljena u Kulušiću još daleke 1984.

"Kako odolijevate medijskim pritiscima?

- Na televiziji gledam filmove i sport. Informativne me emisije ne zanimaju. Podjednako ne priznajem bilo kakve informacije iz bilo kojeg centra.

"Proklet bio ko nas rastavi": Stihovi Nedine aktuelne hit pesme dobijaju novo značenje...

Januar 1990, odlomak iz domaće štampe / Popularna sarajevska pevačica Neda Ukraden promoviše novi album u intervjuu za TV novosti:

"Saradnja sa Đorđem Novkovićem mi najviše odgovara. Tu nema kiksa.

Tako smo i na novoj ploči našli idealnu pesmu, koja odmah osvaja. 

Kada zapevam 'Dobro došli, prijatelji', svi za mnom nastavljaju refren 'Proklet bio ko nas rastavi'. 

Ljubica Šarolić, logorašica iz Auschwitza: Preživela je dva susreta s Josefom Mengeleom...

Jul 1985: Ljubica Š. iz Beograda, logoraški broj 75744, preživela je dva susreta s Josefom Mengeleom, monstrumom iz Auschwitza. 

Jedna je od retkih iz kontigenta "živog ljudskog materijala", koja je preživela neljudske eksperimente.

"Moje ime nije važno - mi se i danas raspoznajemo po brojevima. 

Ja sam 75744, to mi je tri godine bilo i ime i prezime.

Koliko su Jugosloveni religiozni: Podaci u procentima (1921 - 1968) / Republike i pokrajine 1964. godine

Maj 1984: Po Ustavu je religija privatna stvar svakog čoveka i u popisu stanovništva ne postoji izjašnjavanje o verskoj pripadnosti.

Zbog toga je teško utvrditi pravo stanje religioznosti stanovništva u Jugoslaviji.

Prema popisu stanovništva iz 1921. 1948 i 1953. godine i anketi Instituta društvenih nauka u Beogradu iz 1964. i 1968. godine, podaci o religioznosti stanovništva izgledali su ovako:

Federico Fellini u razgovoru sa Ljupkom Lazić: Kako je nastao "Amarcord" i zašto je promenjen kraj filma

Januar 1976: Visok i punačak, velike šake i krupnog stasa, prosede kose i živih očiju, snažnog glasa i dečjeg osmeha. 

Rođeni komičar. Često na telefonske pozive odgovara promenjenim glasom. 

Tek kada utvrdi da je s druge strane prijatelj otkriva da je to on, Felini, a ne njegova kućna pomoćnica. 

Kada snima film, zna sve uloge napamet i u pauzi imitira glumce. Zabavlja se. I zabavlja druge. 

Sjećanja Jane Koch na akciju spašavanja kozaračke djece iz koncentracionih logora (3/3)

3/3: U baraci, u kojoj smo smjestili okupanu dojenčad, na bijelim plahtama ležali su mali ružičasti golišavci, nemirno bacakali nožicama, a male ručice, mali prstići nemirno su se hvatali u zraku. Mala otvorena usta i plač uporno su tražili hranu. Svaki bi od nas trebao desetak ruku da ih brzo nahrani da stiša plač.

Liječnica, koja ih je redom obišla, predvidjela je katastrofu. Po najvećoj žegi djeca su ostala bez majčinog mlijeka, 24 sata vozila su se po sparini bez kapi tekućine. Došlo je i ono najgore, jer su mnoga od njih već imala jaki proljev.

Zelene patrole čuvaju Šumadiju '63: Mladi gorani Srbije podigli 20 hiljada hektara novih šuma

Maj 1963: Jedan prolaznik kroz park u Požarevcu nemarno je bacio pročitane novine na stazu. Žurio je na posao i nije obratio pažnju na razlistalo drveće i ozelenele travnjake oko sebe. Odjednom, neko ga je povukao za rukav:

- Čiko, ne bacajte novine u parku - čuo je učtiv, ali odlučan dečji glas.

Malo postiđen, prolaznik je bolje osmotrio neobičnog čuvara parka. Pred njim je stajao dečak od nepunih sedam godina.

- Ko si ti? - upitao je u čudu.

- Goran - odgovorio je dečak, ozbiljno. - Zelena patrola.

Ratovi, nevolje ali i nebriga za zeleni ogrtač polja učinili su da ime Šumadije samo podseća na nekadašnji izgled ovog našeg kraja. 

Sjećanja Jane Koch na akciju spašavanja kozaračke djece iz koncentracionih logora (2/3)

(1/3) ... Agonija bolničarke (2/3): Jadni je liječnik još uvijek ponavljao: "Ovo treba zapisati. Evo, tu je i bolničarka" - pokazao je liječnik na ženu koja je ležala nepomično između djece. Njeno oslabljeno tijelo nije se razlikovalo od dječjega. 

Sitna i zgrčena bila je pokrivena samo nekom krpom.

Odjednom, kao da je pomakla glavu i micala usnama. Sagiba se liječnik posve do njenih usana, hvata njenu mršavu ruku, osluškuje bilo.

Sjećanja Jane Koch na akciju spašavanja kozaračke djece iz koncentracionih logora (1/3)

Jana Koch: Od 1938. godine bila sam član Društva za prosvjetu žena. To je društvo osnovao Centralni komitet KP Jugoslavije, a radilo je pod rukovodstvom Komisije za žene pri CK KPJ. Tom je komisijom tada rukovodio di Vladimir Bakarić.

Društvo je imale podružnice po većim gradovima Hrvatske. Godine 1938. predsjednica Društva za prosvjetu žena bila je Slave. Ogrizović. Moj je zadatak bio - sakupljanje NARODNE POMOĆI i slanje paketa u Francusku za naše španjolske borce u logorima.

Neda Arnerić '91: Možda možemo i bez petokrake i imena Jugoslavija - ali da ostanemo zajedno

Jul 1991: Ima već 25 godina od kako je prvi put zaigrala na filmu. "San" je snimila u 13. godini, odmah zatim "Jutro" i više nije stala. 

Igrala je na filmu, televiziji, u pozorištu, bez pauze. Nadobijala se i nagrada. U ovoj sezoni, jubilarnoj, najviše je igrala u pozorištu.

"Pozorište je mesto gde se osećam dobro, sigurno, ispunjava me do maksimuma, pogotovo vreme proba. Otkrila sam, poslednjih godina, da je rad na predstavi najlepši deo glumačkog poziva."

Spisak svih 88 albuma domaće pop i rock muzike objavljenih 1986. u Jugoslaviji - od A do Ž

1. Agropop: "Melodije polja in sonca" /ZKP RTVLJ/

2. Aerodrom: 'Trojica u mraku" /Jugoton/

3. Alisa: "Alisa" /Jugodisk/

4. Amila: "Igre slobode" /PGP RTB/

5. Arkana: "Noću mi se često" /Helidon/

6. Atomsko sklonište: "Jednom u životu" /ZKP RTVLJ/

5 najboljih - i 5 najgorih domaćih albuma 1986, prema izboru YU rock kritičara časopisa Polet

Decembar 1986: Bruce Springsteen ponovo ima album broj 1 - ovaj put peterostruki! Priča se da je u Americi interes za njegovim novim live albumom ("Bruce Springsteen & The E-Street Band - Live 1975-85") toliko pojačan, da ga fanovi razgrabe direktno iz kamiona koji ga donose u prodavnice ploča...

U Zagrebu gostuju metuzalemi rocka The Nazareth i nailaze na prilično mlak prijem (za razliku od prethodnog nastupa 1975), a mnogi primećuju da se publici više dopala svirka "heavy" devojaka iz grupe Girlschool, koje su nastupile kao predgrupa...

Rado gledane "Istinite priče" '79: Seksi komedije u YU bioskopima prikazuju se kao obrazovni filmovi?

Oktobar 1979: Nepoželjna ili ne, pornografija se odomaćila u našim bioskopima, gde je distributeri krčme pod "obrazovnim" ili "pedagoškim" izgovorima. Najnoviji primer tog licemerja je zapadnonemački film "Istinite priče"...

Odeljenje srednje škole, negde u Nemačkoj. Učenice raskopčane, razgaćene, razuzdane ... Umesto o Schilleru, sanjaju o snošaju sa profesorom fiskulture, a kad do toga i dođe, siroti pedagog, dobar čovek u godinama, ostaje odran, iscepan i seksualno iskorišćen. Ali, ništa od njegovog zasluženog odmora: 

Jugoslovensko ekonomsko čudo: Kako je Ante Marković napravio konvertibilni dinar

Januar 1990: Uprkos izmotavanjima, nipodaštavanjima, pa i neviđenoj harangi u nekim novinama - naš predsednik vlade Ante Marković pokazao se kao čudotvorac: apsolutno najslabiju i najbrže obezvređivanu valutu u Evropi preko noći je pretvorio u konvertibilnu!

Ta konvertibilnost više uopšte ne dolazi u pitanje, iako su prve reakcije, čak i stručnjaka, bile sumnja i skepticizam. Svi smo mi čvrstinu i ravnopravnost dinara prema svetskim valutama toliko dugo uzalud priželjkivali, da nam je sad ličilo skoro na neozbiljnu šalu i opsenu, kad smo to iznenada dobili.

Proglašavanje konvertibilnosti bilo je možda najveće iznenađenje iz operativnog plana savezne vlade, čuvanog kao vrhunska tajna sve do objavljivanja u Skupštini. 

"Lepo stoji partizanska bluza": Novi pokret u muzici i odevanju mladih Jugoslovena (1972)

Decembar 1972: Partizanske pesme i uniforme inspirisale kompozitore i modne kreatore da lansiraju novi stil u muzici i modi...

Pre dve godine, na "Beogradskom proleću" Kornelije Kovač je sa svojom "Korni grupom" izveo polučasovnu kompoziciju "1941", inspirisanu stihovima Branka Ćopića: "Marija na prkosima", "Na Petrovačkoj cesti", "Herojeva majka" ... 

Tada se nije ni slutilo da će Kornelije biti preteča jednog novog talasa u domaćoj muzici...

Božić u SFRJ '88, Crna Gora: "Dajte da se ne svađamo bar jutros, ne valja se"

Januar 1988: Po badnjacima koji su se nosili ulicama i prodavali na pijacama, po pucnjavi koja je odjekivala na Badnje veče i po okupljenoj masi naroda u Cetinjskom manastiru, reklo bi se da je Božić ove godine u Crnoj Gori - masovnije proslavljen nego ranijih godina.

- Crnogorci su religiozni samo kad im zagusti - podseća nas na reči vladike Petra Prvog jedan stari Cetinjanin, dok se "probijamo" prokopanim ulicama prema Cetinjskom manastiru, centralnom mestu okupljanja na Božić u Republici.

Božić u SFRJ '88, Srbija: "Zar na Badnje veče, Bože me sačuvaj, gde to ima da Crkva ne radi?"

Januar 1988: Širokom frontu verničkog naroda, šestog dana ove godine, sa stranica ovdašnje štampe, Božić je čestitao arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski gospodin German.

U godini jubileja: sedamdesetoj godišnjici proboja solunskog fronta i hiljadugododišnjici krštenja Rusa, to jest, postojanja Ruske pravoslavne crkve.

Spoljnih oznaka verskog praznovanja na Badnji dan, pa i na Božić (6. i 7. januara), u Beogradu gotovo da nije bilo.