Nebojša Čonkić Čonta iz novosadske Pekinške patke otkriva svojih 10 najdražih domaćih pesama

Mart 1979: Na top listi najprodavanijih singlova u Jugoslaviji ovog meseca dominira ploča "Bitanga i princeza" Bijelog dugmeta, koja se itekako vrti i u lokalnim kafanama i poslastičarnicama (da li ste čuli za spravu zvanu džuboks?), gde posetioci pored naslovne teme novog albuma rado biraju i B stranu - živu verziju pesme "Dede bona, sjeti se, tako ti svega" ...

Na drugom mestu - "apsolutni" hit Mirzinog jata, na trećem "Tanja", nova mezimica Srebrnih krila, na četvrtom debi singl benda koji obećava (Riblja čorba) i otkriva mračne tajne lepotica sa naslovnih strana...

Gavrilo Princip, književni pokušaj 1911: "U divnom ciku zore, ljepšem od ljepote, slađem od sna... "

Decembar 1974: Veoma se malo zna o književnim pokušajima nacionalnog revolucionara Gavrila Principa (1894-1918), koji je 28. juna 1914. godine atentatom na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda najavio prvi svetski rat. Poput većine svojih drugova iz gimnazije i Gavrilo Princip je pisao stihove koji su, po svoj prilici, davno izgubljeni. 

Izgleda da je najveći broj svojih pesama sam Princip uništio, jer one po tvrđenju jednog savremenika nisu "izdržale njegovu samokritiku". 

Safija, Fatima i Salih Mušanović: Bihaćka Republika bila je 1942. plamena tačka u mraku fašizma

Novembar 1985: Ovo je priča o porodici Mušanović iz Bihaća. Otac Osman je otišao u rat kao vojnik Austro-Ugarske, a vratio se sa pričama o velikom oktobru. 

Sin Salih se vatreno borio da iskru revolucije usadi u srca radnika i omladine. 

I kćeri Fatima i Safija su nošene plimom ustanka utkale svoju mladost za slobodno nebo iznad bistre Une...

Kazivanja učesnika revolucije su dragocena. 

Dnevnik Fabijana Šovagovića '77: "Čaruga" Teatra u gostima - turneja po Slavoniji, Vojvodini, Srbiji

Listopad 1977: Poznati "Teatar u gostima" opet je na putu. Njegovi članovi će se povremeno javljati svojim napisima "Vikendu", opisujući nam kako provode svoje, uistinu, radne vikende susrećući se s gradovima i ljudima...

"Kad bi se nazivom našeg "Teatra u gostima" napravila mala jezična pošalica mogli bismo ga zvati "Teatrom na vikendu". To bi dakako odgovaralo "novijim stremljenjima" budući je riječ "vikend", u nas barem, novijeg, a riječ "gost" starijeg datuma.

Jugotonove "zlatne koke" - ljuti rivali 1979: Ko prodaje više ploča - Bijelo dugme ili Srebrna krila?

Decembar 1980: U rano proleće 1979. vodio se jedan ne baš ugodan duel koji široj javnosti nikada do kraja nije objašnjen. 

Naime, zagrebačka disko kuća "Jugoton" našla se u neugodnoj situaciji izmeću dve svoje zlatne koke. Istovremeno su i Srebrna krila i Bijelo dugme želeli da izdaju nov album. 

Problem je u kapacitetima, što praktično znači: neko je morao da dobije prednost. 

Miljenko Smoje na udaru nacionalista '88: "Ubit ćemo te kad dođemo na vlast"

Lipanj 1988: Neuništivi Šjor Smoje! Živa legenda jugoslavenskog novinarstva, neponovljivi kroničar Splita i Dalmacije, Miljenko Smoje govori za Sprint o sebi, Hajduku, o barba Luki Kaliterni i trenerima "bilih", o prijetnjama, noževima, krizi i skupoći...

... O tome kako je nesretan jer ne može živjeti kao što mu je živio otac, siromašni ribar.

- Balun i novinarstvo moj je otac oduvik smatra sumnjivim poslima. 

Zašto je '76. bila presudna u odnosu Tita i Jovanke Broz: Sukob zbog Ordena jugoslovenske zvezde

Maj 1990: "Tito je 1975. predložio da se Jovanka Broz, za pomoć koju mu pruža u vršenju njegove funkcije, naročito na međunarodnom planu, odlikuje Ordenom jugoslovenske zvezde sa lentom. 

Posle Ordena jugoslovenske velike zvezde, kojim se mogao odlikovati samo inostrani šef države ili šefovi partije na vlasti (naknadno je dato nekolicini naših najviših političkih funkcionera), naše najviše civilno odlikovanje je Orden jugoslovenske zvezde sa lentom koje se inače dodeljuje inostranim šefovima vlada...

Dražen Petrović '88: O sukobu sa Novoselom, Slavniću, Komazecu, planovima da završi karijeru u...

Jul 1988: Sa našim najboljim košarkašem Draženom Petrovićem - o reprezentaciji, Ciboni, Novoselu, ugovoru sa Realom, eventualnom odlasku u profesionalce Portland Blazersa, Slavniću, Komazecu...

Umesto nekog od oveštalih uvoda o Draženu Petroviću (o njemu se ionako već sve zna) donosimo fragment iz razgovora sa njim, vođen u ruiniranom, "zubom vremena" nagriženom hotelu "Slon" u Ljubljani (stabilizacija je i u reprezentaciji), na nekoliko dana pred odlazak u Nizozemsku na kvalifikacije za Olimpijske igre u Seoulu.

Žan Pol Sartr '69: Kad god neko pomene Jugoslaviju, setim se Kragujevca i njegovih streljanih đaka

April 1969: Žan Pol Sartr je jedan od najpoznatijih francuskih književnika i jedan od najuglednijih filozofa u svetu. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost. Rođen je 21. juna 1905. u Parizu.

Sartr je angažovani pisac koji se bori za prava malog čoveka i malih naroda. On je jedan od pokretača procesa za suđenje američkim imperijalistima zbog rata u Vijetnamu.

Neka njegova dela prenesena su i na film.

Kako je snimljeno "Varljivo leto '68.": I reditelj Goran Paskaljević zauvek je izgubio svoju Ruženjku...

April 1984: Mnogi posetioci koji iziđu sa filma "Varljivo leto 68." verovatno imaju osećanje, možda ne sasvim definisano, kao da su ovaj film već jednom negde videli!

Da, dobro im je poznata ta atmosfera jedne palanke, idilični sokaci koji se crvene od muškatle, male ljudske radosti ali i male ljudske drame simpatičnih stanovnika, priključenija tri generacije jedne tipične građanske porodice, jaz između njih koji se lagano i neprimetno, ali pouzdano, širi...

Prva elektronska mašina za računanje izrađena u Jugoslaviji 1953: Nema je ni Evropa, ni Amerika

Siječanj 1953: U Institutu "Nikola Tesla" u Beogradu, jedna, za javnost anonimna grupica ljudi, na čelu sa ing. dr. Obradovićem, konstruirala je prvu elektronsku mašinu za računanje u Jugoslaviji i treću u Evropi. 

U jednoj prostoriji Instituta, uz čitavu stijenu zida, u dužini oko pet metara, stoji ovaj gigantski metalni filozof, koji ne kapitulira ni pred najsloženijim matematskim operacijama, pouzdavajući se u svoj elektronski mozak. Njegov mozak sačinjavaju 200 elektronskih cijevi...

Pismo Televiziji Beograd: Poštedite nas, molim vas, prizora koji podsećaju na četnike

Mart 1980, pisma čitalaca TV novosti: "Poštovana redakcijo, iako znam da vi ni najmanje niste odgovorni za tv emisiju o kojoj želim da pišem, rešila sam da se obratim vama u nadi da će neko od odgovornih pročitati ovo moje pismo.

Pošto mi je pedeseta godina sa zadovoljstvom na televiziji pratim emisije tipa "Zeleni kabare", no sigurno da je više nikada neću pogledati s obzirom na traume koje sam pretrpela za vreme i posle te emisije prikazane početkom februara. 

Milena Dravić '91: Ne pada mi na pamet da se stidim uloga koje sam igrala u partizanskim filmovima

Mart 1991: Niko, verovatno, nije u stanju da sa sigurnošću utvrdi kada je "šargo čiko" (žuto ždrebe) našeg filma postalo prva dama ili "Milena nacionale" ovdašnje kinematografije. 

Od vremena kada je, 1958. debitovala u filmu Františeka Čapa "Vrata ostaju otvorena", pa do danas, tridesetogodišnja karijera Milene Dravić protiče u znaku impozantnih brojeva (više od 70 filmskih, 150 televizijskih i mnogobrojne pozorišne uloge), otmene profesionalnosti finog javnog (i ličnog) šarma.

Milena Dravić i Dragan Nikolić, porodično: Uživaju da na miru prelistavaju domaću i stranu štampu

Mart 1973: U njihovom domu gosti su uvek dobrodošli, naravno ako ih pronađu kod kuće - "obraz uz obraz". Dok je Milena u Ateljeu 212, Dragan snima film; kad Dragan stigne u Atelje, Milena je na snimanju nekog filma; a kad se Milena vrati, Dragan otputuje. I tako stalno: jedva da se okupe na snimanju popularnog TV šoua, a tu, kako Zdravko Šotra kaže:

"Nema mrdanja dok se emisija ne snimi!''

Uz dosta strpljenja i malo sreće, ipak smo ih zatekli kod kuće, gde su zajedno proveli punih 45 minuta...

Saobraćajne nesreće koje su odnele živote slavnih Jugoslovena: Silvana, Žućko, Aca Gavrić... (1976)

Oktobar 1976: Tragedija Silvane Armenulić, Mirjane Bajraktarević i Miodraga Jašarevića podsetila nas je na gotovo identične nesreće u kojima su nestali fudbaler Bruno Belin, košarkaš Radivoje Korać, kompozitor i muzičar Đeki Srbljenović, filmski glumac Aleksandar Gavrić...

Rat se nastavlja. Četiri jahača Apokalipse, četiri simbola smrti kao da su se pretvorili u četiri automobilska točka i uzimaju neumoljiv danak na drumovima. Velikih ratova srećom nema ali ovaj rat na putevima sve se više rasplamsava.

Jugoslavija na vratima Evrope '90: Podneli smo zahtev '89, očekuje se da ćemo ući u EZ 1991...

21. maj 1990, JRT, prvi program, 21.05:

"Svijet danas: Jugoslavija na vratima Evrope"

Najveći dio večerašnje emisije "Svijet danas" bit će posvećen nedavnim događajima u Strasbourgu i govoru našeg predsjednika Predsjedništva, Janeza Drnovšeka u parlamentarnoj skupštini Evropskog savjeta.

Imajući u vidu gužvu pred vratima te institucije, posebno nakon vala demokratizacije u zemljama Istočne Evrope, taj je govor...

SAP Vojvodina '74: Novim zakonom biće zabranjena politička aktivnost verskih zajednica

Jul 1974: "Nedozvoljivo je uznemiravanje građana na ulicama, javnim objektima i mestima, u kućama i stanovima radi njihovog pridobijanja za upis u neku od verskih zajednica."

Ova odredba sadržana je u Nacrtu pokrajinskog zakona o pravnom položaju verskih zajednica u SAP Vojvodini, koji će ovih dana biti upućen na javnu diskusiju organizacijama Socijalističkog saveza, nadležnim telima opštinskih skupština i udruženjima sveštenika.

Obrazloženje predlagača novog zakona je veoma jasno: 

Potpukovnik Ljubo Anđelić za Front '48: Legenda postaje stvarnost - prvi susret Tita i II proleterske

Decembar 1948: U ratu smo od početka osjetili sve radosti pobjede i svu težinu neravne borbe sa nadmoćnijim neprijateljem. 

U danonoćnim okršajima, marševima, iz ofanzive u ofanzivu, iz borbe protiv okupatora u borbu protiv onih koji su mu služili psećom vjernošću, kovao se, pod zastavom Partije, nesalomljiv duh masovnog heroizma naših prvih brigada.

U našem ratu bilo je događaja koji se ne zaboravljaju...

Lutajuća srca na vrhu top liste sa "Jefimijom" '73: Pesma koju niko sem Nišlija nije smeo da otpeva

April 1973: Danas se svaki mlađi Nišlija zaklinje u "Jefimiju". I stariji nisu ravnodušni prema njoj. Najzad, to je njihova "Jefimija", njihovo zabavno prvenče koje je prekoračilo međe opštinskog atara, krenulo u svet i tamo se našlo među najboljima.

Jer, zabavna melodija "Jefimija", na tekst i muziku Salkovića, u aranžmanu J. Robežnika i interpretaciji "Lutajućih srca", na top listi domaćih hitova, od prošle nedelje zauzima prvo mesto.

"Jefimija" se dopala i selektorima tradicionalnog festivala Vaš šlager sezone u Sarajevu. 

Milan D. Špiček, autor "Medalje 202" '87: U mojoj je radio emisiji Bata Živojinović intervjuisao mečku

Mart 1987: Milan Špiček radi na Radio Beogradu kao dragstor: i dan i noć. "Medalja 202" je nedeljom pre podne, "Noćni bioskop" i "Noćni program" kao što naziv kaže, noću. I, sve što sada emituje ulazi u vrh najslušanijih emisija. Po internim. stručnim analizalma, merenjima i prebrojavanjima, uspeva da po broju slušalaca nadmaši i kolege iz "Indeksovog pozorišta".

Tako je sad; padaju i nagrade. A Milan Špiček je baš zbog ovog uspešnog recepta izvesno vreme bio "na ledu". Da nije tu nešto čudno?

Zdenka Heršak '86: Za razliku od drugih sredina, Zagreb desetljećima zanemaruje svoje glumice

Listopad 1986: Zdenka Heršak, glumica na vrhuncu kreativne moći, ne glumi već dvije godine u matičnoj kazališnoj kući! Koliki komičarski talent proždire vremenska praznina - podsjetila nas je sjajna epizoda iz TV serije Putovanje u Vučjak...

Nadopisujući Krležin Vučjak Krležom samim, stvarajući na njegovu dramskom planu panoptikum stotinjak potpornih likova koji se pojavljuju iz dubine krležijanske ikonografije scenarist Ivo Štivičić kao da je htio dati šansu svim onim zagrebačkim glumcima koji se tako malo pojavljuju...

Najtraženija roba na novosadskom Najlonu '68: Žene ih donose iz Čehoslovačke ispod širokih suknji

Svibanj 1968: Tomislav Vojnović, istražni sudac novosadskog Općinskog sada, zatrpan je prijavama i zapisnicima o krijumčarenju i švercu oružja. Lista od 25 okrivljenih Novosađana, za koje je utvrđeno da se bave kupnjom i prodajom pištolja, proširit će se, jer postoje znaci da ima još osoba koje su u trgovini oružjem našle unosan posao. U prostorijama novosadskog sada nalazi se više od dvije stotine zaplijenjenih pištolja. 

To je, kako se pretpostavlja, samo mali dio iz privatnog arsenala uvezene robe koja sumnjivim kanalima...

Stop: "Srbija duguje Sloveniji šest milijardi dolara, Markovićev program na štetu uspešnijih republika"

Januar 1990, odlomak iz domaće štampe / U ljubljanskom je Stopu stalna kolumna Neve Železnik.

U najnovijem broju piše: 

"Srbija duguje Sloveniji deset milijardi maraka ili približno šest milijardi dolara što je jednako sadašnjim deviznim rezervama Jugoslavije ili što predstavlja dobru trećinu vanjskoga duga SFRJ! 

Tko koga muze? Srbi Sloveniju ili Slovenci Srbiju? 

Montserrat Caballé i Freddie Mercury, pesma i LP "Barcelona": Kako je nastao 80's duet snova

Februar 1989: Opera i rok su se često dodirivali ostvarujući uvek neobične ili čak kontroverzne kombinacije. Ipak, čini se da još nijednom ova dva žanra nisu delovali tako usaglašeno, primamljivo i efektno, kako je to slučaj na albumu "Barselona", na kome zajedno pevaju vođa legendarne rok-grupe "Kvin" i slavna španska operska diva...

Album pod nazivom "Barselona" koji je beogradski PGP RTB objavio na izmaku prošle godine, a na kome su svoje izvođačke vokalne bravure ovekovečili...

TV kritičari oktobra 1988: Mali ekran postao je ovih dana najšira pozornica jugoslavenske drame...

Oktobar 1988, TV barometar beogradske RTV revije: "Iako se sve "opasniji" zborovi, sve "negativniji" mitinzi i druga "sumnjiva" okupljanja ne održavaju na tlu SR Hrvatske, Televizija Zagreb je prva (i jedina?), prošle subote, zbog dramatike događaja, promenila svoj program.

Umesto najavljenog igranog filma američko-komediografskog tipa, uleteo je razgovor sa Antom Milovićem, predsednikom Izvršnog veća Sabora SR Hrvatske.

Novi Sad, 6. X '88: Motkama i jogurtom na vojvođansko rukovodstvo koje podupire separatiste na Kosovu

Novi Sad, 6. oktobar 1988: Pokrajinsko rukovodstvo nije više moglo da obmanjuje narod, koji je uzeo stvar u svoje ruke...

Jedno od najvećih čvorišta, uporišta i izvorišta svekolike krize u našem društvu, nalazilo se - to su već i najslužbenije ocene najviših organa u zemlji - u politici, ponašanju, potezima, politike vojvođanskog rukovodstva. I, kada je već izgledalo da ništa nije dovoljno odbranaškoj politici tog rukovodstva da ode sa političke scene...

Miloš Crnjanski u Berlinu '36: Leni Rifenštal trčkara ispred Hitlerove lože, on se pravi da je ne vidi

Septembar 1986: Književnik Miloš Crnjanski, u mladosti i sam aktivan sportist, u svom delu "Embahade" Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine posvetio je punih 17 stranica...

Miloš Crnjanski je u doba održavanja Igara u Berlinu bio ataše za štampu naše ambasade u glavnom gradu Trećeg Rajha. Pratio je i službeno ocenjivao sve što je bilo u vezi sa Igrama. Ali, on je bio i sportist. Interesovala su ga i nadmetanja. Posvetio im je 17 strana svojih "Embahada". Ovo što sledi samo su izvodi...

Anku Knežević (19) streljali su četnici u Podgorici '44: Pre smrti, napisala je ocu i bratu oproštajna pisma...

Anka Knežević je imala samo 16 godina kad je počeo rat.

Ovoj naprednoj gimnazijalki godine nisu smetale da se i mnogo ranije priključi naprednoj crnogorskoj mladeži. Od samog početka rata obavljala je veoma odgovornu dužnost - održavanje stalne veze između partizanskih odreda i njihove centrale u Podgorici.

Obavljajući ovu rizičnu dužnost, bila je krajem 1942. godine uhapšena. Pošto je odbila da bilo šta prizna, puštena je iz zatvora oktobra 1943. godine i odmah nastavila svoju ilegalnu aktivnost. 

35 godina Jugoslovenskog sportskog društva Partizan '80: Vreme ljubavi prema sportu, a ne novcu

Oktobar 1980: Čuveni horski uzvik sa "juga" stadiona JNA, od kojeg i bukvalno zaglunu uši, zaoriće se 4. oktobra verovatno jače nego ikad dosad. Biće to finale velike Partizanove proslave.

Trideset pet godina Jugoslovenskog sportskog društva Partizan. Velikih trideset pet godina.

Za čoveka veliko životno razdoblje. Za život sportskog kolektiva ne tako dug period. Ali, uprkos mladosti, Partizan je za sobom ostavio dug put trijumfa.

Kako je izgledao prvi ratni mjesec Dubrovnika 1991: Trideset dana bez struje, vode, komunikacija...

Novembar 1991: Kada me prije nekoliko dana telefonom iz Njemačke nazvao moj radni kolega, prve riječi bile su mu:

"Konačno si se izvukao iz Dubrovnika.

Tvoju dugogodišnju ljubav prema tom divnom gradu dobro si platio..."

Da, odista, bilo je tako... Trideset dana bez struje, vode, komunikacija...

Pino Tomažič '41: Među milionima ljudi koji će morati da izgube svoje živote, biću samo jedan od mnogih

Poslednje reči ljubavi: Umirali su, a tako su voleli da žive. 

Imali su osamnaest, dvadeset ili trideset godina kada su morali da umru. 

Ali, ma koliko to saznanje bilo surovo i neumitno, ono nije moglo ništa oduzeti lepoti njihove žrtve i uzvišenosti njihove drame. 

Umirali su stoički lepše i dostojanstvenije no iko pre njih.

Pavle Vujisić, In Memoriam 1988: Rođen na Cetinju, ne u Beogradu - insistirao na "J" u prezimenu

Oktobar 1988: Umro je Pavle Vujisić, glumac koji je nastupio u sto osam filmova te mnogo TV serija i drama...

Nastupilo je neko ludo vrijeme, nekakav izbirljivi tajfun, pa ne odnosi ono što mu se nađe na putu, nego odabire, probire, i to sve učestalije - s vrha naše kulture. Čovjeku da se srce smrzne osvrne li se samo koju godinu-dvije unatrag.

Pavle Vujisić imao je sreću da bude filmski glumac...

Valter express uoči 10. godišnjice Titove smrti '90: Zašto smo Brozove stavili na naslovnu stranu našeg lista

April 1990: Danas mnogi "znaju" mnogo o bračnom paru Broz. Poplava je knjiga, feljtona, intervjua, memoara, u kojima se gotovo nagađa, sumnja, pretpostavlja, vjeruje, pa čak i sigurno tvrdi nešto što kroz ključaonicu ulazi u hodnik, u dnevnu, pa i u spavaću sobu. 

Prisjećaju se biografi svih detalja: razaznavali su glasove, uzvike, vrisku, pa čak i Titovo raspoloženje svakog pojedinačnog dana. Ništa nije moglo promaći budnom oku i uhu onih što za elementarnu pristojnost ne mare, a sopstvenu privatnost čuvaju...

Toma Zdravković '91: Ne zameram kolegama što me ne obilaze u bolnici, pevači se plaše bolesti

Jul 1991: Teško bolestan i napušten gotovo od svih Toma Zdravković već tri nedelje leži na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. 

Izvađen mu je i drugi bubreg, pa bez aparata za dijalizu ne može da živi. Svoje nevolje junački podnosi, ali mu srce ranjava to što ga do sada nijedan kolega nije posetio...

Ima li kraja mukama i nevoljama Tome Zdravkovića? Taman pomislimo da je "dotakao dno života", da niže ne može, kad se neka nova boljka navali na njegova pleća. 

Branimir Šćepanović '74: Zašto njegova "Sutjeska" nije uspela da dobije Oskara

Mart 1974:
Naš poznati književnik Branimir Šćepanović je autor zbirke pripovedaka "Pre istine" i romana "Sramno leto". 

Njegove pripovetke prevođene su na dvadeset i četiri jezika i zastupljene u šesnaest antologija u zemlji i inostranstvu koje reprezentuju jugoslovensku prozu, a Šćepanovićeva pripovetka "Smrt gospodina Goluže" ušla je u svetsku antologiju, objavljenu u Americi, među dvadeset pet najboljih modernih priča na svetu. 

Šćepanović je, može se slobodno reći...

Fudbalska jesen '78: Rijeka, Hajduk i Zvezda idu dalje u evropskim kupovima - Partizan nije uspeo

Septembar 1978: Od četiri naša predstavnika u velikim evropskim kupovima - tri su prešla prvu stepenicu. U drugi krug Kupa šampiona nije uspeo da se probije Partizan.

"Crno-beli" su pobedili Dinamo iz Drezdena na svom terenu sa 2:0, a u revanšu su izgubili istim rezultatom. Posle 120 minuta igre, prvak DDR je bio uspešniji u izvođenju jedanaesteraca.

Rijeka je protiv Reksema, u Kupu pobednika kupova...