Hans Kristijan Andersen - "Bajka o jelki" ("Grantraeet")

Decembar 1844: Na top-listama caruje Hektor Berlioz ("Roman Carnival"), a svi se slažu da Verdi bolju stvar od "Ernani" u životu nije napravio... Čovek koji je prvi smislio "tviteraški" način komuniciranja, Samjuel Morze, poslao je prvu telegrafsku poruku: "What Hath God Wrought" - i još mu je ostalo par slobodnih karaktera... Čovečanstvo je odahnulo - dugo najavljivani smak sveta 22. oktobra, predviđen od strane nekih religioznih grupa - nije se dogodio. S obzirom da je očišćenje planete od grehova uključivalo i povratak Isusa, jedan od najglasnijih propovednika kataklizme, Vilijam Miler, smatrao je da još nije kasno da se to dogodi par meseci kasnije, baš na Božić 1844... A od ovog meseca postalo je znatno praktičnije i sigurnije paliti svećice na jelki - naime, zahvaljujući pronalasku neotrovnog crvenog fosfora, Šveđanin Johan Edvard Lundstrom napravio je prve prave šibice. Proći će još nekih četrdesetak godina dok se Edvard Džonson ne doseti da okači gomilu sijalica na veliko drvo u Njujorku, a još toliko pre nego što se Albert Sadaka ne upusti u biznis proizvodnje svećica za jelku kakve i danas poznajemo... Decembar 1844. bio je značajan i za danskog pisca Hansa Kristijana Andersena, koji je uoči dolazećeg praznika objavio "Bajku o jelki", jedinu njegovu priču koja je bila obojena božićnom atmosferom. Iako to nije bila prva Andersenova bajka sa ne baš "bajkovitim" završetkom, nijedna pre nje nije odisala tako izraženim osećajem tuge i zapitanošću nad smislom praznika...

Emir Kusturica, ličnost '86: Veza između njega i Abdulaha Sidrana kao da je definitivno pukla...

Prosinac 1986: Momak je postao etablirani redatelj i, htio on ili ne, mora poštovati uvjete novonastale situacije. Ipak, Kusto kao da ponekad uspijeva biti samo svoj. Čitamo ovih dana njegove napise u raznim listovima. U njemu kao da je ponovno progovorila prva, mladenačka ljubav prema novinarstvu.

Ima tome desetak godina kad je pokušavao kao honorarac u sarajevskim Večernjim novinama. Bistar čovjek, odmah je uočio da nije lako biti žurnalist, pa se uhvatio pametnijeg posla.

Snima se film "Sretan, kratki život Bećira Kuduza": Sažeto u tri riječi - ljubav, strast, Bosna... (1989)

Siječanj 1989: Prije nekoliko godina, Junuz Kečo ubio je suprugu i ranio dvojicu njezinih ljubavnika te pobjegao, dugo se vješto skrivajući pred istražiteljima. Uhvaćen je i osuđen na petnaest godina zatvora - sada će svoj život vidjeti na filmu!

Abdulah Sidran i Ademir Kenović tvrde da se nikada nisu toliko umorili:

- Ma, bili smo pravi knjiški moljci! Kopali smo po sudskim arhivima nekoliko mjeseci. Poslije smo dugo razgovarali s mnogim ljudima. 

Veliki izbor Deda Mrazeva i novogodišnjih priredbi '81: Koliko zarađuju Taško Načić, Kockica, Ršum

Decembar 1981: Deca su (preko roditelja) najbolji kupci, pa su se i trgovci pobrinuli da uz pomoć dečjih junaka ućare na skupim paketićima...

Više nego ikad umnožio se novogodišnji ljubimac mališana - Deda Mraz. Dočeci na sve strane, ponekad i vrlo osmišljeni, ali, ne pitajte roditelje koliko sve to košta...

Deca se ovog puta zaista ne mogu požaliti za nebrigu oko njihovog novogodišnjeg provoda. Dočeka za mališane na svakom koraku!

Novogodišnja ulična anketa 1973: Stvarno, gde ćete na doček? / Televizor kao jedina perspektiva...

Decembar 1973: U toku je proslava stogodišnjice rođenja (zauvek aktuelnog) domaćeg satiričara Radoja Domanovića. Tim povodom u Beogradu je gostovala njegova unuka Ljubinka Radovanović. U šetnji Knez Mihajlovom ulicom ugledala je u jednom izlogu plakat štampan povodom stogodišnjice književnikovog rođenja. Ušla je i zamolila da joj ga poklone: "Znate, to je moj deda." Odgovor je bio kao da ga je smislio sam Domanović: "Ne može! Zamislite kad bi se svako kome se plakat sviđa predstavljao kao Domanovićeva unuka!"... Poznati komičar Žika Milenković otkriva: "Svuda igram pretežno smešne uloge, iz dana u dan zasmejavam ljude, pa oni koji me ne poznaju pretpostavljaju da i privatno po ceo dan pravim viceve i pucam od smeha. A, u stvari, u mom ličnom životu malo je veselog i smešnog. Naprotiv, imam utisak da sam ja pomalo tragična ličnost"... U svetu zabavne muzike, Gabi Novak priča o long-plej pločama kakve one često jesu, a kakve bi trebalo da budu: "To nije stvar koji bi smela da se radi na brzinu i da se skrpi od kompozicija s malih ploča i od pesama koje se 'vrte' svuda. Long-plej ploča je kao knjiga, i zato mora da se pripremi najsavesnije i najstudioznije, da imaš šta čuti - inače, ne vredi je ni snimati!"... I dok će se Gabi u predstojećoj novogodišnjoj noći sasvim izvesno naći na nekoj pozornici, ispred mikrofona - za običan svet, koji u 1973. nema običaj da putuje svetom ili skakuće na nekom od gradskih trgova, za doček Nove godine najčešće preostaje ona najjednostavnija, "privatna" varijanta...

"Dopisani", hit TV dočeka '79, parodija na seriju "Povratak otpisanih": Gidra u društvu Prleta i Tihija

Decembar 1978: Reditelj Aleksandar Đorđević pripremio nam je specijalnu novogodišnju priču o "Otpisanima" koja se dešava jedne novogodišnje večeri u dalekoj budućnosti kada Prle, Tihi, Mrki, Marija i ostali pripremaju jednu neobičnu akciju.

Hrabri ratnici, a sada obični građani, ne mogu da zaborave uzbuđenja koja su nekada doživljavali pa se tako dogovaraju da krenu u nove doživljaje.

Tihi i Marija su, naravno, sada bračni par.

Provedite novogodišnje praznike uz TV aparate u koloru: Riz, Rudi Čajavec, Gorenje, Iskra, Ei Niš

Decembar 1976: Još se niste rešili vašeg starog TV prijemnika?

Provedite novogodišnje praznike uz najmodernije televizijske aparate u koloru!

Pogledajte izbor koji vam nude Robne kuće Beograd. Prodaja i na kredit. Besplatna dostava i unošenje u stan.

Cene su jedinstvene sa neznatnim razlikama zbog poreske stope...

Kako živi prosečna jugoslovenska četvoročlana porodica i koliko će potrošiti za doček 1977. godine

Kako se živi sa prosječnim primanjima ispričao nam je domaćin jedne od 1004 porodice koje statistika svakog mjeseca anketira...

Urednik "Oslobođenja" Aco Štaka htio je da mu za novogodišnji broj napravim razgovor sa jednom od porodica koje statistici služe kao obrazac u računanju jugoslovenskih prosječnih primanja i rashoda. 

Na svom spisku takvih četvoročlanih porodica statistika ima 1004, koje žive u 50 jugoslovenskih gradova. 

Novogodišnje želje jugoslovenske omladine: Čemu se vesele, od čega strahuju, šta žele u 1967...

Decembar 1966: Praznična kupovina povećala je tiraže ploča domaće zabavne muzike - najtraženije singlice su "Tamara" Arsena Dedića, "Neženja" Slavka Perovića, "Nemoj se ženiti" Ljubomira Milića, "Krčma na putu za Tenesi" Dijega Varagića, "Suze liju plave oči" Ivice Šerfezija, "Neću tebe" Olivere Vučo, "Grk Zorba" Anice Zubović, "Viva Marija" Đorđija Peruzovića... Sve će se ove ploče vrteti na novogodišnjim žurkama, a većina tih pevača pojaviće se i u novogodišnjem programu koji za gledaoce širom Jugoslavije ovaj put priprema Televizija Zagreb - biće to prilika da ljubitelji sedenja ispred malog ekrana osete kako je to kada se program ne završava odmah posle Dnevnika u 22 časa, već traje sve do 2 iza ponoći! Novogodišnja zabava počeće u 20:30 šaljivom TV igrom Ivana Mikasa "Karta za Rio" (glume: Mirko Vojković, Ivo Šubić, Branko Bonači, Zvonimir Strmac... ), zatim sledi emisija ozbiljne muzike "Novogodišnja čarolija" (voditelj: glumica Božena Kraljeva), pa sat vremena varoških i narodnih pesama pod nazivom "Popevke sam slagal" (pevaju: Mile Bogdanović, Vera Svoboda, Dušan Dančuo, Toni Kljaković... ), a "udarna stvar" biće "TV magazin" nezamenljivog Antona Martija - voditeljka Helga Vlahović najavljivaće redom: Zdenku Vučković, Gabi Novak, Arsena Dedića, Vladu Štefančića, Nelu Eržišnik, kvartet "4M", kvartet "Studio"... A prvog januara, tradicionalno (i nakon pola veka!) tačno u podne: Novogodišni koncert iz Beča, a oko pola dva - skijaški skokovi iz Garmiša... Za vreme praznika listaće se i popularni omladinski magazin Plavi vjesnik, koji je u svom najnovijem broju doneo rezultate "Velike novogodišnje ankete". Naime, čitaoci iz cele Jugoslavije pisali su "Plavcu" o tome čemu se vesele, od čega strahuju i šta žele u nastupajućoj 1967. godini...     

TOP 30 najlepših novogodišnjih čestitki iz vremena SFRJ / 1979. svetom kruži tri i po milijarde čestitki...

Decembar 1979: Računa se da će u svetu poštom biti odaslato preko tri i po milijardi novogodišnjih čestitki, sa onim dobro poznatim željama: "Srećna Nova Godina", "Puno uspeha i sreće", ili nekim sličnim tekstom. Ako računamo da je za svaku čestitku potrebno odvojiti najmanje po dva dinara, došli bi do fantastične sume koju ljudi utroše da bi poslali jedan mali, ali očekivani komad papira...

Tim novcem danas bi (preračunato u dinare) mogli da kupimo 7.500.000 automobila, ili da izgradimo najsavremeniju auto-stradu koja bi se prostrla...

Miljenko Smoje o Božiću i Novoj godini '81: Nema kave, ali bakalara mora bit - inače će Split pošizit

Decembar 1981: Proslavlja se 40 godina Jugoslovenske narodne armije - prošlo je četiri decenije od dana kada je u Rudom formirana prva regularna jedinica oružanih snaga NOP. 1199 boraca činilo je tada Prvu proletersku brigadu, u kojoj se kasnije, tokom rata, za slobodu, protiv najvećeg zla koje je zadesilo čovečanstvo, borilo oko 20 hiljada partizana... "Sve miriše na naftu!" - tako glasi vest sa južnog Jadrana, 32 kilometra od ulaza u Boku, gde se nalazi kotorsko-američka platforma "Teknors", koja bi uskoro od Crne Gore mogla da napravi "jugoslovenski Teksas" - samo ako se pronađe nafta. Jeste da rizik i profit oduvek idu ruku pod ruku, ali vredi napomenuti da iznajmljivanje platforme za samo jedan dan iznosi gotovo 100 hiljada dolara... Devojka u centru pažnje zove se Julijana Terek, ima 23 godine, a postala je poznata zahvaljujući golišavoj ulozi u subotičkoj rok operi "Zelenokosa". Kaže: "Svlačimo se pre spavanja, kod lekara, na plaži... Dok nam preci nisu izmislili krpe, nismo se ni oblačili!"... Sa druge strane, mlada glumica Ljiljana Blagojević, takođe golišava u aktuelnom filmu Emira Kusturice "Sjećaš li se Doli Bel", ima malo drugačije iskustvo: "Nije prijatno svući se prvi put ni na nudističkoj plaži, a kamoli pred kamerama! Verovala sam reditelju, pa sam nekako u sebi to pregrmela"... Čim se završi emitovanje novogodišnjih emisija, na televiziji obećavaju bogat serijski program: kreću "Petrijin venac", "Srećna porodica", "Priče iz majstorske radionice", a priprema se i nastavak "Kamiondžija"... A prošle godine u ovo vreme - ubedljivo najpopularnija domaća TV serija bila je "Velo misto". U traganju za interesantnim člankom koji bi "obojio" praznično izdanje Ilustrovane Politike, Jovo Providžalo krenuo je za Split, gde je posetio autora "Velog mista" i upitao ga za mišljenje o novogodišnjim praznicima...    

"Dinastija", novogodišnji strip specijal: Kako su se junaci najpopularnije serije proveli u Jugoslaviji

Prosinac 1984, Hrvoje Hitrec (piše) i Krešimir Skozret (riše):  Pored Blejka, Kristl, Aleksis i ekipe, u epizodnim ulogama pojavljuju se: pevačica Jasna Zlokić, urednici i novinari TV Zagreb (Miroslav Lilić, Daša Bradičić i Saša Zalepugin), Ivica Vidović (kao inspektor Vinko‚ zvezda tada najpopularnije domaće TV serije), voditelj Milovan Ilić Minimaks, Lepa Brena i Slatki greh.

Bregović u JNA: Dočekao je Novu '78. u Nišu na straži - i uveliko razmišljao o prodoru punka na YU tržište

Januar 1978: Grupa Žetva iz Novog Sada nametnula se publici šlager temom "U razdeljak te ljubim" i zasluženo osvojila titulu najvećeg hita zabavne muzike krajem 1977. Međutim, iako se ploča sa tom pesmom još nije ni pojavila pred publikom, iz glavnog grada Vojvodine stigla je vest da se grupa Žetva raspala, tj. da ni oni sami ne znaju ko je ostao, a ko otišao. Biće ipak da postoji jedna osoba koja je sasvim sigurna da više nije sa "žeteocima" i koja jugoslovenskoj publici, pored jedne štos pesmice, ima još puno, puno toga da ponudi. Za početak, stiže Rani mraz... Slika je sledeća: Mate Parlov na nogama sa podignutim rukama, Miguel Angel Kuelo na podu, licem okrenutim prema zemlji - to je završna slika istorijskog boks meča u Milanu, kada je Stari kontinent, kako reče komentator Italijanske televizije, dobio svog najvećeg šampiona, pravog naslednika Kasijusa Kleja! Činjenica je sledeća: doživeli smo najveći uspeh jugoslovenskog boksa - Mate Parlov postao je prvak sveta... Kako su gledaoci ocenili upravo završeni novogodišnji program? Prema jednoj anketi, praznična TV zabava dobila je solidnu trojku, a ubedljivo najatraktivniji deo programa režirao je Aleksandar Mandić, koji je uz pomoć Lepe, Usnije, Cuneta i Tozovca preveo na "naški" svetski megahit grupe ABBA "Money, Money, Money"... Naš najpopularniji roker Goran Bregović nije bio u mogućnosti da gleda novogodišnji program, jer, u vreme kada je cela Jugoslavija ispred malih ekrana razdragano pevušila "Pare, pare, pare", on je bio napolju - na straži. Da, Bregović je u vosjci - ali gde su i šta rade ostali članovi grupe? Novinar Radio TV revije posetio je šefa Dugmića u kasarni u Nišu i postavio mu upravo to pitanje...    

Živorad Kovačević, gradonačelnik Beograda '76: O radničkom standardu i izgradnji solitera na Dorćolu

Oktobar 1976: "Živorad Kovačević, predsednik Skupštine grada Beograda rođen je 1930. godine u Svetozarevu. Diplomirao je u Beogradu, a magistrirao političke nauke na Kalifornijskom univerzitetu (SAD). 

Objavio je niz radova iz lokalne samouprave i urbanizacije. 

Skojevski aktivista, član SKJ od 1946, Kovačević je tokom godina obavljao niz značajnih dužnosti. 

Pre više od dve godine Kovačević je izabran na...

TV Beograd i TV Zagreb čine sve da se YUTEL-u zatre klica i prije nego on proizvede i minut svog programa

Oktobar 1990: "YUTEL bi morao imati i ima za cilj samo jedno: predočavati gledaocima stvarne, a ne isfrizirane činjenice, i omogućiti, napokon, svima njima od Slovenije do Makedonije, da na bazi tih stvarnih činjenica za sebe (i po sebi) donose vlastite zaključke"

Ukoliko se ne desi kao sa komunizmom (da briljantna ideja zbog lošeg izvedbenog postupka doživi katastrofalno loš ishod) onda bi od YUTEL-a usitinu mogla, u dogledno vrijeme, postati Jugoslovenska televizija: jugoslovenska u geografskom, programskom, kadrovskom, koncepcijskom... smislu.

Rodoljub Gvozdenović, ispovest beogradskog milicionera '73: Otac je bio protiv da postanem "pandur"

Oktobar 1973: "Ne, nisam ni nalik na engleskog "bobija". Ja sam jednostavno "Gugleta sa Liona". Poznajem odlično ovaj kraj i ljude koji žive tamo.

Uostalom, tu je i moj "Hajduk", mali, nižerazredni klub koga mnogo volim."

Ovako počinje priču sa nama milicioner pozornik XI stanice milicije Zvezdara (Milana Rakića 50 a) Rodoljub Gvozdenović zvani "Gugleta".

- Moje generalije su sledeće:

Kan '80: Goran Paskaljević u najužoj konkurenciji za Zlatnu palmu, glumačka nagrada Mileni Dravić

Maj 1980: Zaključimo bez nepotrebne euforije: na 33. Kanskom festivalu odlično smo prošli. Nagrada Mileni Dravić priznanje je ne samo ovoj našoj sjajnoj a skromnoj filmskoj poslenici nego i filmu Gorana Paskaljevića "Poseban tretman" i našoj kinematografiji koja, eto, posle nešto više od jedne decenije ponovo diže dva prsta i kaže: tu smo! 

Tu smo sa novim filmskim senzibilitetom, sa novom a zrelom grupom autora koji imaju dovoljno umetničke moći, hrabrosti i uslova da kažu ono što misle da je vredno reći, sa već mnogo puta...

Septembar 1991, Užičani uklonili Titov spomenik: "Gde mu je sad Šesta lička?"

Septembar 1991: Posle trideset godina sa užičkog Trga partizana uklonjen je spomenik J. B. Tita, po odluci gradskih vlasti kako više ne bi iritirao građane bivše Užičke republike...

Tito je ovih dana poslednji put namučio i koštao Užičane.

Po preporuci republičke vlade da se uklone znamenja i nazivi sa njegovim imenom i likom, Izvršni savet SO Užice ("Titovo" je već ranije izbrisano) doneo je...

Danilo Popović, Šesta lička: Jurili smo da spasimo Tita

Maj 1974: Na zagrebačkoj tržnici možete katkad sresti pristala čovjeka kojemu nikako ne biste mogli pripisati pedeset godina. Obilazi štandove, bira salatu, zelenje, začine. Ne bude li zadovoljan ponudom na Trešnjevačkom platou, odlazi na glavnu tržnicu. 

Danilo Popović, umirovljeni potpukovnik, opredijelio se za kuhanje. U porodici su svi prezadovoljni njegovim kulinarskim umijećem. Sin Danijel kaže:

- Stari kuha da poližeš prste! Izvodi prave majstorije... U našoj kući se bogovski jede!

Septembar 1980, najprodavanije singlice u beogradskim prodavnicama ploča: Dominacija Splićana

Septembar 1980: Na top listi najprodavanijih longplejki u beogradskim prodavnicama ploča i dalje je neprikosnoven paket novih pesama povratnika iz JNA Zdravka Čolića pod nazivom "Zbog tebe"... Sledi ga aktuelni prateći bend na njegovim koncertima - Generacija 5, koja zahvaljujući jednom od najvećih rock hitova '80. "Dolazim za pet minuta" odlično prodaje svoj album prvenac... Zatim, šaroliko društvo novotalasne Azre i Pekinške patke (takođe sa debi albumima) i nešto romantičnija izdanja Zlatka Pejakovića ("Ti nisi ta") i dueta Gabi i Arsen (zajednički LP)...

Milan Lane Gutović, glumac koji pristaje da igra u "limunadama": Ne žalim što me mimoišao "Bolji život"


Lipanj 1988:
Glumac sa zadrškom. U komedijama je najbolji, a oko njih stvara horror atmosferu. Nikad ne znaš što će Milan Lane Gutović (42) učiniti prije no što stupi na scenu, kad se pojavi ili siđe. Ili kad uopće ne dođe! Zna prirediti svakojaka iznenađenja, ali mu se ona neugodna - kao po nekom pravilu - opraštaju. Valjda se uvijek uzima u obzir da je Lane još u nekoj čudnoj fazi previranja, pri čemu su hirovitost i ćudljivost u prvom planu. Ali, zapravo, sve je to samo tajnovita i slojevita obloga - fasada koja bi mogla zadovoljiti površnu znatiželju, ako se tako može reći.

Avgust 1990: Za Savez reformskih snaga Ante Markovića glasalo bi 78 odsto građana Jugoslavije

Avgust 1990: Nimalo slučajno, premijer Ante Marković izabrao je Bosnu i Hercegovinu, preciznije Kozaru, kao mjesto gdje će obavijestiti javnost o formiranju stranke reformskih snaga Jugoslavije.

I do sada, u više navrata, Bosna i Hercegovina se pokazala kao najveći zagovornik očuvanja jedinstva Jugoslavije, i to u vremenu kada su nabujale nacionalne i separatističke struje u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu.

Oko 100.000 ljudi, okupljenih na Kozari...

300 hiljada Beograđana ustalo protiv ratnog zločina i rasizma, uz njih je bio sav jugoslovenski narod

April 1968: Preko 300 hiljada Beograđana okupljeno na Trgu Marksa i Engelsa, s transparentima i karikaturama u kojima su bile ispisane parole "Dole prljavi rat", "Vijetnam - Vijetnamcima", "Vijetnamci - ceo svet vam se divi" i drugima, izražavalo je svoju potpunu solidarnost s pravednom borbom vijetnamskog naroda, osuđujući prljavi rat koji Amerikanci vode u toj zemlji. 

Svi koji su prisustvovali mitingu nisu toga dana mogli stati na prostrani trg u u centru grada. Mnogi su se zadovoljili time da izađu na ulice i da tako pokažu da su na strani herojskog vijetnamskog naroda. 

Ceo Beograd je bio ustalasan, bučan. Parole koje su uzvikivali pojedinci, mnoštvo je u refrenu prihvatalo i činilo se kao da Beograd nema samo milion stanovnika, već mnogo više. 

"Povratak otpisanih": Zašto je TV Beograd "otpisala" Gorana Markovića i Branka Baletića? (1976)

Jul 1976: Uprkos prvobitnom planu da sa Aleksandrom Đorđevićem podele rediteljski posao, Branko Baletić i Goran Marković u poslednji čas ostali kratkih rukava...

Da se na ovdašnjoj televiziji već nekoliko meseci govori o pripremama za realizaciju "Otpisanih II" što će reći novih 13 epizoda serije koja je svojevremeno prikazivana na malim ekranima, a na zadovoljstvo TV-pretplatnika - svima je poznato.

Dragan Marković, glavni urednik NIN-a autor je scenarija i za nastavak priče o podvizima beogradskih...

Srb, 27. srpanj 1941: Mnogo prije Dana ustanka, zbivali su se dramatični događaji bez prasaka pušaka...

Srpanj 1971: Na vrhu Srpskog klanca, desetak kilometara od Srba, prema Kninu, široki je proplanak i tu se cesta račva. Lijevi odvojak vodi u Knin, desni u Gračac i Gospić.

Poslije mnogo vremena Milan Đumić se jutros dovezao amo sa mnom. Za ovu prigodu ponio je oficirski dalekozor u kožnatoj futroli, pa sad odovud, s vrha, dalekozorom promatra najprije kotlinu prema Srbu, zatim se okrenuo prema jugu, pa je dugo bez riječi promatrao bijeli trag makadamske ceste što se gubi tamo u kamenjaru.

Ovdje na vrhu unaokolo je zeleni valoviti sag. Na padinama prema sjeveru šikara i niska bjelogorica, a kroz tamno zelenilo tu i tamo bjelasaju se okuke ceste.

- Eto, tu je to bilo - kaže Đumić i gura dalekozor u futrolu.

Suvišno je to njegovo upozorenje da je "to tu bilo". O značenju ovog mjesta govori skromni jednostavni spomenik na kojem je zapisano da je ovdje 27. srpnja (jula) 1941. počeo oružani ustanak.

Okrenuvši se zatim prema sjeverozapadu, Đumić pokazuje na puteljak u kamenjaru:

Ivica Frgić '76: Montrealska drama najboljeg jugoslovenskog rvača - petnaest sekundi do zlatne medalje...

U Tempu koji je izašao aprila 1979, pojavio se članak iz pera Radivoja Markovića pod nazivom "Zlatarevo zlato".

Dogodilo se da je čuveni sportski novinar tog proleća ležao u bolnici zajedno sa dugogodišnjim trenerom rvačke reprezentacije Ljubomirom Ivanovićem Gedžom.

I dok su lekari rešavali Raćine i Gedžine srčane probleme, njih dvojica su vodili maratonske razgovore, te je novinar iskoristio prisustvo najvećeg autoriteta u oblasti rvanja da ga upita:

"Od svih uspešnih rvača koje si otkrio, trenirao, vodio - možeš li da napraviš rang-listu najboljih?"

Ivanović je svoju listu izneo bez kolebanja i razmišljanja:

"Treći: Momir Kecman. Drugi: Branislav Martinović. A  najbolji jugoslovenski rvač svih vremena, zbog njegove postojanosti u formi i motivisanosti u borbi, svakako je Ivica Frgić."

Evo kako je 70-tih o ovom slavnom Somborcu pisao Tempo...

Fića: Kada je napravljen, kako se proizvodio... Sve što ste hteli da znate o legendarnom YU automobilu

Maj 1985: "Fića" je međugradsko vozilo. Ako ne verujete, pitajte starije: oni su "fićom" odlazili tamo gde se danas odlazi avionom", poručuje "Zastavin" reklamni slogan.

Zbilja je tako, jer ove godine "fića", najpopularnije jugoslovensko vozilo, puni svoju 30. godinu života, pa njegovi savremenici dugo pamte.

Prvih 25 komada ovih malih kola, koja su, slobodno se može reći, uvela Jugoslovene u svet motorizacije, sklopljeno je ravno pre trideset godina...

Marko Elsner izabran za najboljeg jugoslovenskog fudbalera '86: U konkurenciji bili Škoro, Tuce, Savićević

Decembar 1986: Tempov fudbaler godine je Marko Elsner! 

U konkurenciji nekolicine koji su zablistali u prolećnom delu prošlog i jesenjem delu ovog, tekućeg prvenstva, dakle - u jednoj kalendarskoj godini - Tempov izabranik je, pre svega, bio najstandardniji prvotimac Crvene zvezde i reprezentacije.

Trojica, njemu najbližih za laskavu titulu: Haris Škoro, Semir Tuce i Dejan Savićević zaostaju za - atletskim jezikom rečeno - delić sekunde. 

Ivo Lesić i grupa Stil '83: "Putovanje", hit koji je Splićane učinio najpopularnijim pop bandom u Jugoslaviji

Decembar 1983: Volite li da putujete? Naravno, a tek na more... Super! A šta je sa ljudima koji su već na moru i da li i oni vole da putuju?

I gde to?

Sve do skora odgovor na ovo pitanje je bio nepoznat. Mi kontinentalci smo odlazili u priobalne krajeve, lepo se odmarali i zabavljali totalno zanemarujući činjenicu da pojma nemamo o željama i htenjima morskih ljudi, ignorišući možda njihove planove o putovanjima, sad nije ni bitno gde. 

Dragan Stojković Piksi i Zoran Dimitrijević Čava, najdarovitiji igrači 1987: Kakva li ih sudbina čeka?

Avgust 1987: Pred nama se odvijaju dve sudbine dvojice momaka koji su predodređeni za najviše domete. 

Reč je o Draganu Stojkoviću, fudbaleru Crvene zvezde i Zoranu Dimitrijeviću, od ovog leta prvotimcu zagrebačkog Dinama...   

Nedavno smo imali dva prijatna događaja: 

Piksi je igrao na Vembliju, Čava je oduševio Zagrepčane na svom prvenstvenom derbiju za Dinamo.