Opatija '73, ko putuje na Pesmu Evrovizije? / "Zdravko, zdrav nam bio, i u zdravlju do Luksemburga!"

Mart 1973: U Opatiji je ponovo zasađen pelcer festivalske kamelije. Ali toj kameliji, simbolu najuvaženijeg jugoslovenskog festivala zabavne muzike, posle dve godine "sna trnoružice", umesto pažljivog zalivanja prosut je otrov FESTICID. 

Jedni su opravdano digli biljku iz zaborava, drugi su pokušali na najgrublji način da je iskorene. 

I da sve ne bi bilo kao prepisano iz spomenara Lukrecije Bordžije, da damo ovoj botaničkoj uvertiri "prevod" bez mnogo biranih reči:

Kup UEFA '90, Atalanta - Dinamo: Bad Blue Boys su upoznali Evropu, ali je i Evropa upoznala njih...

Listopad 1990: Bad Blue Boys su upoznali Evropu, ali je, bogme, Evropa upoznala i njih. Prva utakmica 1. kola Kupa UEFA između Atalante i Dinama u Bergamu, ostaće upamćena i po incidentima prije i poslije nogometanja...

Uoči utakmice, naime, zagrebački su se navijači sukobili s karabinjerima, na obje je strane bilo ozlijeđenih, a nekolicina BBB upoznali su i interijer policijske postaje u Bergamu. A nakon što je "obavljena formalnost", nakon što su Atalanta i Dinamo odigrali 0-0, spremnost karabinjera isprobali su i "tifosi" Atalante. 

Zašto je Bora izbacio Bajagu i Rajka Kojića iz Riblje čorbe: "U ovom poslu nema samoupravljanja"

Avgust 1984: Posle šest godina lepog druženja i uspešnog muziciranja, članovi ovog popularnog benda kao da su se zasitili jedan drugoga, najavljujući definitivan razlaz. Hoće li, ipak, kao što je čest slučaj među našim muzičarima, ovo sve biti samo jedan reklamni potez, u trenutku kad im ne ide najbolje?

- Za razvod braka ponekad treba daleko manje vremena od šest godina, koliko smo mi bili zajedno - kaže Bora Đorđević, vođa "Riblje čorbe", grupe koja je nedano doživela velike personalne promene. 

Predrag Matvejević '89: Vrijeme je da ponovno razmislimo o mjestu Jugoslavije u Evropi...

Septembar 1989: Udruženje za jugoslovensku inicijativu ima svoje članstvo širom Jugoslavije, ali zvanično ono još ne postoji, pa se ni list "Republika", u stvari bilten ovog udruženja, ne može prodavati na kioscima. 

Niti na bilo kojem drugom javnom mestu. 

Zato se besplatno deli članovima. 

Iz prvog broja prenosimo tekst Predraga Matvejevića "Jugoslavija i Evropa danas"...

Nemica Katica Milovanović Rajner spasila je sigurne smrti stotinak meštana pet sela u dolini Ibra

Maj 1987: Nemica Katica Milovanović Rajner spasila je sigurne smrti stotinak meštana pet sela u dolini Ibra, koje su Nemci početkom septembra 1943. godine poveli na streljanje...

Katica Milovanović Rajner sada živi u Baljevcu kod Raške. Sve do sada ova stara žena nije želela da pišu o njoj, ali meštani sela Baljevca ne misle tako.

Preživeli, a među njima Angelina Nikolić i Aleksandar Maćužić, dobro se sećaju tih događaja.

Folksdojčeri u Grgurevcima 1942: "Svakom srpskom psu koji pokuša da pobegne biće prosut mozak"

Februar 1959, sećanje Petra Josimovića: Čitao sam ovih dana u novinama da u Austriji folksdojčeri održavaju propagandističke zborove, postavljaju razne zahteve i priželjkuju krajeve iz kojih su pobegli. Mi stariji pamtimo folksdojčere i njihove postupke, ali verujem da će mlađe, koji još rastu i ne znaju mnogo o njima, interesovati ova tužna priča o mome selu i strašnoj nesreći koja ga je zadesila jednog dana, juna 1942. godine.

Imao sam tada 13 godina, bili smo bez oca i moj stariji brat Svetislav bio je glava porodice. 

Reakcije iz Splita i Zagreba na tekst o nacionalističkim incidentima: Kome koristi naša podjeljenost?

Januar 1986, "Ja bih da se zna", pisma čitalaca magazina Rock: 

"Javljamo vam se povodom članka Petra Popovića "Nosi li nas pogrešan tok?". Naime, u tekstu se nalazi i ova rečenica: "Devojčurak iz Splita bi čak više voleo Bajagu samo da nije Srbin." 

Ne znamo na koji to "devojčurak" on misli, ali bi mu netko od nas mogao ispričati kakav je bio koncert Bajage u Splitu! 

Da li nas stiže prokletstvo nacionalizma: O grafitima "Mlad Srbin ide poljem, a ja jurim da ga koljem"

Decembar 1985: "Deo refrena stare Đoletove pesme svi znate: "Sumnjaju neki da nosi nas pogrešan tok / jer slušamo ploče i sviramo rock".

Nešto je, ipak, van svake sumnje.

Plavi orkestar popljuvan u Ljubljani, odistinski. 

Neki balkanski punkeri usred Beograda pevaju pesme koje niti znaju niti razumeju, a koje su u svom nastanku bile nešto posve drugo. 

Prvi FEST 1971: Kako su Beograđani mogli vidjeti filmove koje zabranjuju sve cenzure na svijetu

Januar 1971: Protest novih generacija zahvalna je tema za suvremene autore ...

Kako su Beograđani mogli vidjeti filmove koje zabranjuju sve cenzure na svijetu ... Kako su se Jevtušenko, Martin Luther King i Olaf Palme našli u "seksi-sendviču"...

- Molim vas da se smjestite kako najbolje možete. Zbijte se, posjedajte po podu! - režiser Makavejev i njegova razdragana kolegica Agnes Varda (Anjez) stajali su između ekrana i prepunog gledališta.

21. februar 1974: Proglašen novi Ustav SFRJ, prvi "radnički ustav" u istoriji ljudskog društva

U četvrtak, 21. februara 1974. godine, u Saveznoj skupštini je svečano proglašen novi Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Time je naše socijalističko društvo, po četvrti put u svojoj istoriji, donelo najznačajniji akt svoje zemlje.

Kao što je poznato, ustav je osnovni i najstariji zakon svake države.

Tu su uglavnom zabeležena važnija pravila, propisi, potrebe, težnje i želje celokupnog društva, što postaje obaveza za sve građane.

Jugoslavija '86: Pamtimo vreme blagostanja - kako smo onda došli do sadašnjih kriza i restrikcija?

Septembar 1986: Poslednjih pet godina je predstavljalo period u kojem se jugoslovensko društvo ubrzano opraštalo od mnogih svojih predrasuda. Duboka kriza pomogla je tom osvešćivanju. Život sa ograničenjima postao je neminovan. Niko nije očekivao da će doći vreme u kojem su stan, posao, automobil ili, čak, televizor, postali nedostižni...

Prema istraživanjima zagrebačke CEME, najvećem broju Jugoslovena je život po sopstvenom izboru najvažniji cilj, značajniji od mesta na društvenoj lestvici ili debljine konta u banci.

Homoseksualci i transvestiti zavladali rokenrolom '72: Dejvid Baui i grupa Kuin na čelu "gej-roka"

Decembar 1972: Godina 1972. biće zapamćena u istoriji rokenrola po nezapamćenim metamorfozama i obilju pomodnih trendova dovoljno snažnih da se održe na sve masovnijem tržištu industrije ploča.

Interesantno je da je, pored neoklasičnog roka, progresivnog roka, progresivnog soula, soul roka, džez roka (ko bi ih sve pobrojao), u poslednje vreme sve značajniji trend gej-roka.

Ili, u slobodnijem prevodu na naš jezik, pederskog roka.

Jugobogataši '89: Na top-listi onih koji su prijavili najveće zarade u protekloj godini - nema političara

Veljača 1989: Veljača je tradicionalno mjesec kada najviše posla imaju poreznici.

Naime, 31. siječnja je bio posljednji rok za prijavu ukupnih prihoda koji su redovnim poslom i dopunskom djelatnošću ostvareni u toku prošle godine.

Iako svi podaci u općinskim i gradskim upravama prihoda još nisu do kraja sređeni, već sada se sa sigurnošću može primijetiti da se dosadašnja slika profila yu-bogataša ponovila i u 1988. godini.

Mehmed Meho Trbonja, mostarski narodni heroj '83: Nije mi bilo ugodno zbog prijekora Moše Pijade

Prosinac 1983: Narodni heroj Mehmed Trbonja Meho: "Radije govorim o svojim drugovima nego o sebi. Jer sve što smo postigli u borbi za slobodu treba zahvaliti tim brojnim palim znanim i neznanim junacima. Oni su ugradili svoj život u temelje naše slobode, našeg bratstva i zajedništva"...

U mostarskom naselju Carina, ispresijecanom sokacima, obiteljska je kuća jedinog živog narodnog heroja grada na Neretvi - Mehmeda Trbonje, kojeg svi jednostavno nazivaju Meha. 

"Radioskop" Radio Beograda mami mlađe slušaoce da sa tranzistorom pođu u školu ili na predavanja

Decembar 1979: Običan, najobičniji radni dan, pre podne. I pored brda knjiga na stolu, našao si vremena i da malo "prošetaš" skalu na radiju jer za rad ćeš biti oran tek posle neke dobre svirke.

Zaustaviš li skalu na Prvom programu Radio Beograda, i to u vreme dok kazaljke putuju od 10 do 12, postoji mogućnost da od učenja stvarno ne bude ništa.

"Radioskop" koji se tada emituje mami mlađe slušaoce da sa tranzistorom pođu i u školu ili na predavanja.

Napad na novinarku Heni Erceg: Kakva li mračna i bolna vremena dozivaju šamari tog bezumnika...

Veljača 1989: Divljački napad na novinarku televizijskog centra u Splitu Heni Erceg već nekoliko dana uzbuđuje našu javnost. Redakcija TOP-a prva je u prilici da objavi reporterski portret napadača i rekonstrukciju događaja sa svim dosad prikupljenim pojedinostima o djelu motiviranom najcrnjim mračnjaštvom...

"Bez obzira tko je izvršio napad na Heni Erceg ili tko je to eventualno organizirao, taj je napad u svakom slučaju izraz mračnoga fašističkoga i staljinističkog duha..." - rečeno je, između ostalog...

Komisija za šund protiv Bijelog dugmeta '79: Svi predloženi omoti "Bitange i princeze" - odbijeni

Mart 1979: Zimski mjeseci nisu nimalo "ohladili" intenzitet muzičkih aktivnosti na sarajevskoj pop sceni. Čak, što je bilo vrlo rijetko u posljednje vrijeme, na sarajevskoj estradi su se pojavile i dvije nove grupe koje su odmah izbile u prvi plan: "Senad od Bosne" i "Mirzino jato". Ipak, u žiži zbivanja i iščekivanja je izlazak nove ploče najpopularnije grupe u nas - "Bijelog dugmeta"!

U jednom od prošlih brojeva najavili smo da će se početkom februara u prodavnicama gramofonskih ploča pojaviti LP "Bitanga i princeza". 

Mila Milošević Prvinić '70: Priča o jedinoj ženi iz "Grom desetine" koja je prva prešla Neretvu 1943...

Ožujak 1970: U desetini koja je prva prešla Neretvu i osigurala mostobran, da bi se iz prozorske kotline moglo spasiti 20.000 ranjenika i tifusara, bila je samo jedna žena, Mila Milošević. Sad s mužem prvoborcem živi na Šolti i sanja o stanu koji nikad nije dobila...

O Mili Milošević pisano je samo u ratnim izvještajima. Ima o njoj zapisa i u materijalima na osnovi kojih je pisan scenarij za "Bitku na Neretvi". 

Ali, Mile Milošević udane Prvinić nema u "Neretvi".

Vera Nikolić '90: Smatram se Jugoslovenkom i ponosna sam što mi je svirana jugoslovenska himna

Septembar 1990: Vera, naša zlatna Vera. Već pri pomenu njenog imena čovek se preda sentimentima i vremeplovskim sećanjima. Bila je "kraljica sportova", idol nacije koja se zajedno s njom pela na sportske Olimpe. Sada je službenik u Zagrebu, srećna supruga i majka troje dece...

Nećemo početi Meksikom, odustajanjem od trke, svađom s trenerom Acom Petrovićem, nego lepom pričom o Veri Nikolić danas, petnaestak godina posle njene decenije poklonjene atletici. 

Nastanak i razvitak radničkog pokreta u Jugoslaviji: Kako se osloboditi kapitalističke eksploatacije?

Februar 1975: Kao društvena pojava, radnička klasa nastaje stvaranjem buržoaskog kapitalističkog društva.

Radničke plate su bile vrlo male, radno vreme neograničeno, jer dužina radnog vremena nije bila određena zakonom. Radnicima je isplaćivan samo mali deo onoga što oni stvarno zarade. Najveći deo kapitalisti su prisvajali za sebe.

Svoje nezadovoljstvo radnici su ispoljavali u pobunama, demonstracijama i štrajkovima. 

Ante Marković '89: "Federacija je naša sudbina i nikakvo drukčije rješenje ne možemo tražiti"

Nedjelja, 29. siječnja, povodom 20. sjednice CK SKJ: "Jedina svijetla točka uz koju se u ovom trenutku u ovoj zemlji vežu nade novi je kandidat za premijera, Ante Marković.

Novine su pune izvještaja i pohvala na njegovo subotnje, prvo predstavljanje javnosti u svojstvu mandatara za sastav nove savezne vlade. 

Iako Marković nije nudio neka velika i olaka obećanja, javnost ga je prepoznala kao...

Zeta film, Budva '89: Kako im uspijeva opskrbiti jugoslavensko tržište najvećim svjetskim hitovima?

Veljača 1989: Ono što dolazi iz Crne Gore i što je dobrodošlo u Jugoslaviji, to je more, pivo i filmovi koje otkupljuje Zeta-film iz Budve. 

O ovom potonjem valjalo bi reći nešto više jer kad netko ovdje na jugu ima četrdeset tisuća dolara i dade ih za jedan film, prvi je zaključak da taj netko ima novca. 

A kad se sazna da je to Amadeus Miloša Formana, druga misao trči k prvoj i kaže da taj netko ima i ukusa. A kad vam direktor Nikola Krapović kaže da mu je taj rizik na svaki uloženi dinar donio deset...

Beograd 1989: Glumci revoltirani zbog kolektivnog straha i mogućih posledica po njihovu generaciju

Februar 1989: Posle uspeha sa predstavom "Klasni neprijatelj" mladi glumci, pretežno studenti Fakulteta dramskih umetnosti, nastavljaju ekspanziju adaptacijom "Tri sestre" Čehova pod naslovom "Sto godina kasnije"...

Udarac u pleksus, što se boksa tiče, spada u one najteže, ali, za onesposobljavanje protivnika, i najefikasnije. Zahteva veliku brzinu i veštinu.

Naravno, sve to, na prvi pogled, nema nikakve veze sa pozorištem, bar na prvi pogled.

"Posljednje Kristovo iskušenje": Peticija protiv filma, prijetnje bombama, razbijen izlog kina Sloboda

Veljača 1989: Razbijanje izloga (zagrebačkog kina "Sloboda"), prijetnje i lažni alarmi podmetnutih bombama, najviše potpisa na nekoj vjerničkoj peticiji u cijelome poslijeratnom razdoblju (splitsku peticiju protiv prikazivanja filma potpisalo je 7694 vjernika - op. Y.) - eto razloga da se piše o povodu tih događaja, čak i u ovo burno doba. 

Tim više kad, baš u ovo burno doba, povod ne pripada (odnosno: ne pripada na prvi pogled) našim aktualnim razdiobama i tipičnom (logičnom) lavežu oko poluprazna čanka.

Festovizija i njen urednik Nebojša Đukelić u fokusu zagrebačke i beogradske TV kritike (1989)

Studio, veljača 1989: "Pravi čovjek na pravome mjestu? Kako će mi mnogi vjerojatno zamjeriti na pretjeranoj općenitosti prethodnog odlomka, bit ću konkretniji, ali na način tipičan za naše doba i naše prilike: neću imenovati loša pravila nego dobre iznimke. 

U okolini gdje su toliki zapaženi termini posvećeni prvom licu jednine, naime, postoje individue nenametljive i ugodne, savršeno prilagođene prirodi posla kojim se bave. 

Među njima - i Nebojša Đukelić. 

Kako izgleda program Festovizije '89: Filmovi, filmske emisije, kolažni program - od jutra do večeri

Siječanj 1989: Od 26. siječnja do 4. veljače, u toku trajanja FEST-a, Treći program TV Beograda emitira Festoviziju od 9.00 sati ujutro do ponoći.

Iako do zaključenja ovog broja Studija nismo dobili kompletan program filmova koji će biti emitirani u sklopu Festovizije (a gledat ćemo tri filma na dan), satnica je emisije čvrsta, pa gledaoci mogu točno u određeno vrijeme uključiti TV-prijemnike.

Filmovi se svakoga dana emitiraju u 9.10 ujutro, u 16.00 i 21.00 sat.

FEST 1979: Top 10 najboljih filmova - izbor novinara i kritičara / Problem sa "Lovcem na jelene"...

Februar 1979: Posle deset dana i sedamdesetak prikazanih filmova u pet programa (šesti, Filmska parada, ustvari dečji FEST, ima na programu preostalih petnaestak od 14. do 20. februara), Deveti FEST se preselio u istoriju, ostavljajući za sobom neke od karakteristika po kojima će se pamititi.

Osnovna je - smanjen broj filmova. Od 1971. do 1975. broj filmova varira između 62 (1973.) i 96 (1974.), da bi od 1976. počeo da raste - 107 filmova, godinu dana kasnije - 109, zatim od prošle opet pada - 98, a ove beleži 90 filmova.

Nedelja, 4. februar 1979, program JRT: Ujutro "Magnet", popodne klizanje, uveče "Osma ofanziva"

8.00 TV magazin (B) - Emisija na rumunskom jeziku

9.00 Brazda (B) - Emisija za selo na mađarskom jeziku

9.30 Emisija za decu

9.50 Vesti (B)

Danas za srpskohrvatsko jezičko područje informativne emisije priprema i prikazuje TELEVIZIJA ZAGREB

10.00 Magnet (B)

O sastanku Broza i Mihailovića 1941. / Draža se žalio Titu: "Zašto ste četnike prozvali gibaničarima?"

Maj 1980, iz "Zapisa iz oslobodilačkog rata": 

Drug Tito nam je pričao o svom sastanku s Dražom Mihailovićem. 

U prvoj polovini septembra meseca, odmah po izlasku na teritoriju koju je oslobodio naš Valjevski odred, drug Tito je tražio mogućnost da se sastane s Dražom Mihailovićem, da bi lično mogao da vidi da li je moguća saradnja s tim pukovnikom koji izjavljuje da je protiv okupatora, ali koji svojim stavom praktično koči razvitak narodnooslobodilačke borbe. 

Branimir Johnny Štulić o svojim zagrebačkim kolegama - Parnom valjku, Haustoru, Filmu... (1981)

Februar 1981: "Od mojih stvari koje svira Parni valjak "Jablan" mi se sviđa, "Miki" ne. Aki kao da peva kineski, on niš' ne kuži od tog teksta. Vergla kao papagaj...

Pa, dobro, to je njihovo viđenje, važno je da se svira. Ja bih bio srećan da mogu da sviram nečije stvari. Jedino bih eventualno mogao da sviram stvari Haustora, njihov basista je bio nekad s nama i ima divne pesme. Ovo ostalo više-manje.

Kad si mlad, kad si zaljubljen i kad ideš sa devojkom na koncert, ništa bolje od grupe Film.