JRT, petak 16. avgust 1985: Idoli u Rock-oku / "Hobotnica" / Paja Minčić / Top 20 najtraženijih LP-ja






14:30 - Ljetno popodne: Za svakoga ponešto (Sarajevo)



Ljetno popodne televizije Sarajevo započinje čehoslovačkom igranom serijom Danas u jednoj kući. Odmah poslije serije, redakcije kulturno-zabavnog i umjetničkog programa emitiraju niz priloga i emisija posebno snimljenih za vruće ljetne popodnevne sate.

Rock-oko je specifična emisija za mlade koja govori o rock-kulturi i informira o svim zbivanjima na našoj rock-sceni. 

Emisija se uglavnom bavi egzistencijalnim pitanjima rocka. 

Jer nisu ti mladi ljudi koji sviraju rock samo "tamburaši". Treba rock promatrati i kao refleksiju mnogih društvenih zbivanja i kretanja.

Rokeri će i u ovoj emisiji osim sviranja kroz razgovor iznijeti i neka svoja mišljenja i stavove...

Gledaoci će moći vidjeti beogradsku grupu Idoli, i razgovor s članom tog sastava Srđanom Šaperom

Intervju na vidiku: Idoli i Ante Batinović (foto: Studio)

Postoji mogućnost da premijerno čujemo i muziku koju su Idoli napravili za film Šest dana juna

Nastupit će i neke poznate rock-grupe iz Beograda, Skoplja i Sarajeva.

Redakcija kulturnog programa predstavit će grafički opus Dževada Hoze, sarajevskog slikara.





18:45 - S Beogradskog džez festivala 



Beogradski džez muzičari Miša Blam, Miša Krstić i Lazar Tošić, koji su, osim sviranja u svojoj grupi, bili česti pratioci stranih gostiju, te mladi muzičar Nenad Petković predstavljaju se svojim improvizacijama. 

TV-realizacija Dragoslav Lutovac


20:00 - "Hobotnica" (Zagreb)



Serijski film, četvrta epizoda: Komesar Corrado nastavlja istragu o trgovini drogom. Klupko se počinje odmotavati. Javni tužilac dopušta kontrolu bankovnih računa osumnjičenih. No, mafija nastoji onemogućiti akciju...

Uloge: Michele Placido, Barbara de Rossi, Nicole Jamet, Renato Mori; režija Damiano Damiani.




21:05 - "Optužujem sebe": Pavle Minčić (Beograd)



Predstava jednoga glumca, u svijetu šou-biznisa odavno nezaobilazna programska orijentacija, kod nas se ipak oprezno, pa čak i stidljivo, probija. 

Jedan od tih koji probijaju led svakako je i Pavle Minčić, popularni beogradski kazališni umjetnik. 


U Krugu 101 Narodnog pozorišta režirao je Okretne i druge igre Vlade Bulatovića Viba, a u međuvremenu obradio je za sebe i publiku, razumije se, i druge naše istaknute humoriste, ponajviše pisce aforizama.

Ovoga su puta televizija i režiser Zdravko Šotra bili angažirani u jednom zanimljivom, atraktivnom beogradskom scenskom i kulturnom kutku. 

To je kazalište-knjižara Magaza gdje je Minčić za klavirom izvodio prave bravure tumačeći tekstove Viba, Crnčevića, Radovića, Ršumovića, Vitezovića, D. Andrića, Kapora i drugih. (S. Š.)


21:50 - Dnevnik (Zagreb)



22:05 - Halo, Australija (Beograd)



Emisija iz kulture: Posvećena je suvremenoj australskoj kulturi i umjetnosti. Obuhvaćeno je nekoliko važnijih karakteristika umjetnosti "bijelog čovjeka" - povezanost australske umjetnosti uz pop-kulturu i masmedije, način organizacije umjetničkog života, umjetničko tržište i kulturne manifestacije. 

Emisija prikazuje i australsku video-umjetnost, minimalističku i elektronsku muziku, alternativni film i australsku modu. 

Između pojedinih priloga bit će emitirane reklame s australske televizije u obradi grupe C.C.C. i rock-spotovi s alternativne australske top-liste kao i spotovi iz najpopularnije rock-emisije koju emitira Drugi program australske televizije. (M.D.S.)


23:30 - Program plus (Zagreb)







II - 19:00: Znanstveni razgovori - "Djeca žrtve" 



Promet, radno mjesto, opasna tehnologija, zagađena atmosfera, zagađena voda, herbicidi, pesticidi, terorizam, rat, nasilništvo svih vrsta...

Gotovo da nema mjesta gdje čovjek nije izložen stradanju. 

I to ne samo stradanju kojeg je svjestan nego i onom kojeg postaje nesvjesna žrtva. 

Nisu pošteđena ni djeca. Najmlađi, najmanje sposobni da shvate zašto stradavaju i da se sami obrane, sve češće su žrtve grubih zlostavljanja, čak i od vlastitih roditelja.

Radi li se o krizi morala ili je riječ, o predvidivom prijenosu nasilja s ulice i radnog mjesta u dom?

Je li to pomalo dio našeg "folklora" u stilu "batine koja je iz raja izašla" i onog "ja rodio - ja ubio"? 

Postajemo li ili već jesmo i mi ravnodušno društvo mirnih promatrača stradavanja, a da ni ne pokušavamo išta spriječiti?

Društva za zaštitu žrtvi niču tek u ovom stoljeću. Dosad su se i države i zakonodavstva više brinula o krivcu negoli o žrtvi. 

Slično je i s društvima za zaštitu djece od stradavanja. Je li to znak da djeca stradavaju više negoli prije, ili smo o tome počeli više brinuti? 

O takvim će temama biti govora i na svjetskom kongresu viktimologa, kojem je polovicom kolovoza (17-19. VIII 85.) domaćin Zagreb. 

U emisiji Znanstveni razgovori ovaj put razgovara se posebno o stradanjima djece. 

U razgovoru sudjeluju istaknuti stručnjaci: profesorica Renata Miljević, prof. dr Karla Pospišil-Završki, dr Mladen Singer, dr Krunoslav Tomić, prof. dr Zvonimir Šeparović i voditeljica Sanja Marđetko.

Urednik: Stanislav Govedić; režiser: Marijan Hodak.



20:00 - Dubrovačke ljetne igre: Koncert pijanista  Vladimira Krajnjera (Zagreb)



20:50 - Mali koncert (Beograd)



21:15 - Ilirski san i java (Zagreb)



Dokumentarna serija - "Žalosna događanja": Večerašnja epizoda govori o krvavim i burnim zbivanjima pri izboru banskih činovnika u podžupama 1843. i 1845. godine. 

Sukobi pristalica i protivnika iliraca događali su se učestalo. 

Obaviješten o "žalosnim događanjima s Trga", car Ferdinand je 1843. godine naredio da se ubuduće angažira vojska. 

Time je bio otvoren put krvavim događajima 1845. godine.

Režija Mladen Juran; urednik Obrad Kosovac; scenarij Željko Ivanjek; tekst govori Relja Bašić


Film u kasne sate




Američki igrani film: Dvanaestogodišnji Paul odrastao je diveći se svom ocu, pustolovu Haroldu Ryanu, koji je nestao prije osam godina. Paulova majka Penelopa u međuvremenu se zaručila, no ne želi pokvariti sinu predodžbu o ocu, iako je njezina potpuno drukčija. Na proslavi pedesetogodišnjice rođenja odsutnog oca, Paul je neraspoložen, pa ga majčin zaručnik nastoji razvedriti tortom. Iznenada se pojavljuje Harold, i dječak mora preispitati svoje iluzije...

Drama znamenitog američkog pisca Kurta Vonneguta jr (Klaonica 5, Doručak šampiona) - Sretan rođendan, Wanda June - bila je šezdesetih godina hit na brodvejskim pozornicama, karikirajući mit o Odiseju i američke macho-predodžbe na način koji je izvrsno odgovarao duhu vremena. 

Stoga je i razumljiv trud holivudskih producenata da ekraniziraju dramu i tako steknu određene poene pred čestim napadima da su im filmovi "staromodni" i "slatkasti". 

Ipak, rezultat je bio osrednji, ponajviše stoga jer se konvencionalna holivudska produkcija pokušala maskirati "modernističkim" sadržajem, a to je, uostalom, bila boljka mnogih filmova tih godina. 




Glumci Rod Steiger i Susannah York ponajviše su profitirali razgrađujući stereotipove "muškarca-pustolova" i "vjerne žene", dok je redatelj Mark Robson uglavnom snimao dijaloge i rudimente zapleta. 

Po ocjeni kritičara, drugo se i nije moglo očekivati: Robson je, osim povremenih koketiranja s angažiranošću (Šampion, Dom hrabrog, Težak pad), tipičan predstavnik holivudskog zanatlije (Gradić Peyton, Ekspres pukovnika Ryana, Dolina lutaka, Zemljotres), koji za Vonnegutove smicalice jedva da je imao razumijevanja. (Nenad Polimac)


Nagrade: Zlatna arena za Gligora Pakovskog



Na nedavno završenom pulskom festivalu Gligor Pakovski iz Vardar-filma u Skopju postao je dobitnik Zlatne arene za tonsku obradu filma Jazol redatelja Kirila Cenevskog

Ta je nagrada tim značajnija što je tročlani žiri, ne poznavajući ime ton-majstora, odlučio nagradu za ton dodijeliti jednom filmskom predstavniku iz Makedonije.

Gligor Pakovski (foto: Čedomir Nenković)

- Tome se nisam ni najmanje nadao - priznaje radosno Gligor Pakovski i dodaje: Znate, ona mi je već druga, pogotovu što sam je osvojio za samo dva tjedna. 

Zapravo, toliko mi je vremena preostalo do početka pulskog festivala, iako je za solidnu tonsku obradu neophodno minimalnih šest tjedana. 

Zbog toga sam radio i po dvadeset sati na dan, jer je to bilo jedino rješenje da film stigne za Pulu... 

Nije to jednostavan posao, jer je moj rad morao pratiti dramaturgiju filma koju je zamislio redatelj i, prije svega, što je film velik kolektivni posao gdje se greške ne opraštaju i zbog kojih može propasti kolektivna umjetnost. 

Zbog tih razloga, meni je Zlatna arena draža čak više od one koju sam dobio prije nekoliko godina.

Neslužbeno smo saznali da je Gligoru Pakovskom povjerena tonska obrada i filma Srećna nova, 1949, koji se uskoro počinje snimati u Skopju u režiji Stoleta Popova. (Blagoje Jankovski)

obrada: Yugopapir (Studio, VIII 1985.)



Top lista najpopularnijih domaćih i stranih albuma
(glasovi čitalaca Studija)






JRT, utorak 13. avgust 1985



Podržite Yugopapir: FB TW Donate