Mladen Delić, u čast jubileja Planice: Skijaški letovi su naša, jugoslavenska ideja i zamisao (1966)




Planica je ostala u sjeni Obersdorfa, Kulma i Vikersunda, ali samo što se tiče kraće kritične tačke. Međutim, Planica je bila prva letaonica, ona je pobijedila svojim idejama, Planica zato s pravom slavi jedan nezaboravni datum, koji će ostati u analima razvoja skijaškog sporta



Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Tita, marta 1966: Podno veličanstvenih Ponci ponovo vijore raznobojne zastave, a snježni gigant pok. inž. Stanka Bloudeka, letaonica Planica u svečanom je ruhu dočekala neustrašive "orlove" na skijama.

Inž. Stanko Bloudek: Graditelj skakaonice
na Planici (foto: Studio)

U Planici se slavi značajan i velik jubilej - 30 godina od dana kada je čovjek poletio na skijama preko granice od 100 metara. Mladi, tada 17-godišnji Austrijanac Josef Bradl doskočio je na 101 metar i postavio novi svjetski rekord u dužini skijaškog letenja.

U proslavi toga jubileja sudjelovat će uz najbolje skijaše skakače iz 15 zemalja i poznati, bivši rekorder Planice. Pozvana su i slavna braća Birger i Sigmund Ruud koji su otvorili seriju svjetskih rekorda na našoj Planici.

Norvežanin Birger Ruud je 25. marta 1934, dakle na današnji dan prije 32 godine postigao sa 92 metra prvi svjetski rekord na našoj letaonici.

Bila je to najveća senzacija u ono vrijeme.

Potvrđene su smjele zamisli graditelja letaonice. Učinjena je prava revolucija u skijaškim skokovima.

Nisu svi bili oduševljeni, a najmanje "stručnjaci" iz Međunarodne skijaške federacije koji su prijekim i zavidnim okom gledali na sve ono što se događa u dotada nepoznatoj dolini Planice. Najprije je uslijedila zabrana Norvežana da njihovi skakači nastupaju na "skijaškom čudu", a zatim i Međunarodne federacije.

Naši neumorni pobornici Planice inž. Stanko Bloudek i Joso Gorec još su upornije nastojali dokazati da je ova ne samo najveća nego i najsigurnija skakaonica na svijetu.

Padali su novi rekordi. Skakači su letjeli više od 100 metara s punom sigurnošću. I konačno moralo se popustiti pred zahtjevom naših stručnjaka. Prihvaćena je nova skijaška disciplina, skijaški letovi kojih je kolijevka Planica.

Austrijanac Sepp Bradl nastavlja i popravlja svjetski rekord na 107 metara (1938. god.). Tri godine kasnije Nijemac Rudi Gehring je poletio do granice 118 metara, a na prvoj velikoj priredbi poslije rata Švicarac Fritz Tschannen postavlja posljednji svjetski rekord na Planici sa daljinom od 120 metara.

Godine 1950. Nijemci su po uzoru na Planicu izgradili veliku letaonicu u Obersdorfu koja je malo zatim preuzela primat u skijaškim letačkim rekordima.

God. 1950. najprije Sepp Weiler, a potom Šveđanin Dan Netzel ruše rekord Planice i u Obersdorfu lete do 133, odnosno 135 m.

Godinu dana kasnije, 1951, mladi Finac Tauno Luiro poletio je 139 m. Njegov se rekord zadržao punih deset godina, dok ga 1961. nije oborio Jugoslaven Jože Šlibar letom od 141 metar.

Austrijanci su također izgradili letaonicu u Kulmu kod Mittendorfa na kojoj je Peter Lesser (DDR) lani postavio nov rekord sa 145 m.

I konačno, ove godine pojavili su se Norvežani sa svojom letaonicom u Vikersundu na kojoj je nedavno svjetski prvak Bjorn Wirkola postao i svjetski rekorder letom od 146 m.

Taj događaj znači za Planicu posebno priznanje. Jer su Norvežani, nekad ogorčeni protivnici Planice, danas i dijelom priznali da su skijaški letovi - naša, jugoslavenska ideja i zamisao - prava sportska disciplina koja će se u budućnosti sve više razvijati.

Jednog dana nestat će skijaških skokova - divit ćemo se skijašima letačima, jer će se u svijetu graditi sve veće i veće skakaonice - letaoniice.

Planica je ostala u sjeni Obersdorfa, Kulma i Vikersunda, ali samo što se tiče kraće kritične tačke. Međutim, Planica je bila prva letaonica, ona je pobijedila svojim idejama, Planica zato s pravom slavi jedan nezaboravni datum, koji će ostati u analima razvoja skijaškog sporta.

No, ako se ostvare ideje inž. Bloudeka, a čini se da hoće, onda će se u dolini Tamar uskoro izgraditi letaonica koja će imati domet od 160 metara. Planica će tada opet biti prva!

Napisao: Mladen Delić, obrada: Yugopapir (Studio, III 1966.)


TV-prijenosi sa Planice



Ove godine nećemo gledati direktni prijenos letova. Ljubljanski studio će posljednja dva dana magnetoskopirati natjecanje i emitirati snimku istog poslijepodneva.

Subota, 26. III od 16.00 do 17.00 sati

Nedjelja, 27. III od 16.00 do 17.00 sati

U prijenos će se uključiti i neke članice Eurovizije. Amerikanci će posebno snimati za svoju televiziju.


Najduži letovi na Planici



127 m ... Helmut Hecknagel (DDR) 1960.

121 m ... Dieter Bokeloh (DDR) 1963.

120 m ... Fritz Tschannen (Švicarska) 1948.

120 m ... Torgeir Brändzaeg (Norveška) 1963.

119 m ... Pekka Tirkkonen (Finska) 1957.

118 m ... Eino Kirjonen (Finska) 1957.

118 m ... Rudi Gehring (Njemačka) 1941.

116 m ... Dieter Klomm (DDR) 1963.

115 m ... Marijan Pečar (Jugoslavija) 1960.

114 m ... Jackie Alfredson (Norveška) 1954.

114 m ... Janez Polda (Jugoslavija) 1950.

114 m ... Rudi Finžgar (Jugoslavija) 1950.


Najbolji Jugoslaveni



141 m ... Jože Šlibar - Obersdorf 1951.

130 m ... Ludvig Zajc - Kulm 1965.

117 m ... Rudi Finžgar - Planica 1960. 

115 m ... Marijan Pečar - Planica 1960.

114 m ... Janez Polda - Obersdorf 1961.



Podržite Yugopapir: FB TW Donate