O budućnosti jugo-auta '69: Prvoslav Raković (Zastava), Fadil Numić (Pretis), B. Hočevar (Tomos)




Poslije nove koncentracije u automobilskoj industriji SR Njemačke "Pretis" očekuje povećanu proizvodnju (25.000 automobila godišnje) i, možda, proizvodnju audija ... Da li će prvi domaći automobil u režiji "Crvene zastave" imati motor zapremine 1000 ccm smješten sprijeda, pogon na prednje kotače i četvora vrata? ... Najnestrpljivijim kupcima "Tomos" će vjerojatno već krajem godine isporučiti novi "Sitroenov" model AMI 8, ali cijena još nije određena

"Startov" ekskluzivni intervju s generalnim direktorima Zavoda "Crvena zastava", "Pretisa" iz Vogošće i "Tomosa" iz Kopra.

Da su generalni direktori Zavoda "Crvena zastava", "Pretisa" i "Tomosa" čuli toga dana pod kraj marta vijest na radiju u kojoj je rečeno da je na sastanku predsjednika radničkih savjeta i upravnih odbora domaćih proizvođača automobila, održanom u Beogradu, konstatirano kako među njima nema potrebne suradnje, vjerojatno ne bi pali u nesvijest, ali bi sasvim sigurno bili vrlo iznenađeni.

Naime, tog istog dana u Kopru se održao prvi sastanak Poslovnog odbora nacionalne Zajednice proizvođača putničkih automobila koja je osnovana punih mjesec i po dana ranije i o čemu su opširno pisali i tvornički listovi tih kolektiva!

Ali, nas nije zanimao ovaj neobičan "nesporazum" nego sastanak Poslovnog odbora u Kopru o kojem novinari nisu bili obaviješteni.

Ipak "Startov" reporter uspio je, doduše na mala vrata, da mu se priključi i u jednom blic-razgovoru s "velikom trojicom":


  • generalnim direktorom "Zastave" (Prvoslav Raković), 



  • "Pretisa" (Fadil Numić) i 



  • "Tomosa" (Branko Hočevar


... sazna niz detalja koji će sasvim sigurno zanimati mnoge naše čitaoce.

Evo tog razgovora onako kako ga je zabilježila magnetofonska traka.

Poslovni odbor Zajednice proizvođača putničkih automobila i motocikla:
Mario Štuk, Branko Hočevar, Fadil Numić, Mihajlo Grgin, Abaz Deronja,
Miško Špagnut i Prvoslav Raković (foto: Start, klik za uvećanje)


"Zastava" i "Fijat"



START: Očigledno je da se poslovna suradnja između "Zastave" i "Fijata" konstantno proširuje i usavršava. Zanima nas s kakvim perspektivama?

RAKOVIĆ: Tačno je da se suradnja između "Fijata" i "Zastave" produbljuje i to na principima koji se već uvelike ostvaruju kroz ugovor o proizvodno-financijskoj suradnji i participaciji. Druga faza razvoja Zavoda, koja obuhvaća razdoblje od 1969. do 1973. godine, treba da tu participaciju i suradnju još više proširi.

START: Iz, kako se to kaže, dobro obaviještenih krugova saznali smo da će već u maju ove godine početi "trčati" prototip prvog jugoslavenskog automobila koji, kako se tvrdi, ima motor zapremine 1000 ccm, smješten sprijeda. Pogon je na prednje kotače. Automobil će, kažu, imati četvora vrata a proizvodnja bi trebala početi slijedeće godine i kretala bi se u seriji od 20.000 komada. Da li je to tačno?

RAKOVIĆ: Istina je da se ispituju prototipovi i da već "trče". Pažljivo se registriraju njihove kvalitete i performanse. Sve ostalo saznat će se na vrijeme. 

START: Može li se barem znati da li se radi u suradnji s "Fijatom" i ako da, koliki je obim suradnje.

RAKOVIĆ: Suradnja je vrlo velika s obzirom da smo mi od njih prvo kupili licencu, zatim se naučili proizvoditi. Stvorili smo svoj institut, učili da radimo na rekonstrukciji i modifikaciji postojećih tipova. 

Ovo sada, naše je zajedničko vozilo na kojem ćemo, nadam se, naučiti da samostalno pravimo i nova vozila. 

Dakle, taj će automobil, vjerujem, biti zajedničko djelo stručnjaka "Fijata" i "Zastave". Treba međutim reći da je nemoguće očekivati jedno isključivo nacionalno vozilo jer takvih u svijetu praktično više i nema.


Uža suradnja "Zastava" - "Tomos"



START: Druže Hočevar, da li se poslije uže poslovne suradnje u koju su ušli "Fijat" i "Sitroen", odnosno poslije ulaganja dijela "Fijatovog" kapitala u tu francusku automobilsku tvornicu, mogu očekivati i neke dublje promjene u odnosu između Zavoda "Crvena zastava" i "Tomosa" s obzirom na to da je "Zastava" povezana s "Fijatom", a "Tomos" sa "Sitroenom"?

HOČEVAR: Treba odmah reći da "Fijat" nije preuzeo "Sitroen", a to po mom mišljenju znači, da će i dalje ostati dvije automobilske kuće, barem za vrijeme koje sada sagledavamo.

To dalje znači da će ostati i dvije paralelne razvojne linije koje će se vjerojatno u eksploataciji različitih tehničkih rješenja dopunjavati i međusobno zamjenjivati.

Naravno, ne u smislu nekog potpunog uklapanja u jedan program, jer bi to značilo korak natrag, dalo bi više mogućnosti drugima za manevriranje. 

S tim u vezi stvorene su mogućnosti za bliže kontakte i veću suradnju između "Zastave" i "Tomosa", ali opet na liniji samostalnih proizvodnih programa.

Dakako, ti će programi biti rađeni u suradnji.


Ami 8 iz "Tomosovih" hala 1970



START: "Sitroen" je u Ženevi izložio AMI 8. Može li se to vozilo uskoro očekivati i na našem tržištu, ali iz "Tomosovih" hala?

HOČEVAR: Da, AMI 8 u našem je programu za 1970. Ove godine možda će ga dobiti nekoliko najnestrpljivijih kupaca.

START: Zna li se, barem od prilike, kolika će mu biti cijena.

HOČEVAR: Teško je nešto pobliže reći, ali nekakve velike razlike u odnosu na cijenu AMI-ja 6 ne očekujemo, jer motor i šasiju novog modela već isporučujemo našim kupcima u ruhu AMI-ja 6. Promijene, kao što vam je poznato, odnose se na karoseriju i unutrašnju opremu.





START: U SR Njemačkoj došlo je do nove koncentracije u automobilskoj industriji. "Folksvagen" je, ako se tako može reći, "progutao" NSU, došlo je naime do spajanja "Auto Uniona" (koji je u sastavu "Folksvagenovog" koncerna) i NSU-a u novu firmu "Audi NSU Auto Union". "Pretis" je bio usko poslovno vezan s NSU-om. Kakve su reperkusije koncentracije u SR Njemačkoj na "Pretis"?

NUMIĆ: Definitivni ugovor o spomenutoj fuziji bit će potpisan u toku ovog mjeseca. Mi očekujemo povećane isporuke za NSU, a paralelno s tim otvaraju se i znatno veće mogućnosti za plasman "Pretisova" vozila na domaće tržište.

START: Može li se očekivati da ćete poslije princa 1000 i tipa 1200 C proizvoditi i model audi?


Ništa od NSU-ovog modela K 70



NUMIĆ: Na to pitanje ne mogu decidirano odgovoriti s obzirom da se radi o srednjoj klasi vozila. Sve ovisi o tome kako će teći novi pregovori između nas i nove firme. Kao što vam je poznato, novi NSU-ov model K 70 povučen je iz proizvodnje. 

Prema tome za sada ostajemo na modelima 1200 i 1200 C.

START: Nedavno je između vaših tvornica potpisan ugovor o osnivanju Zajednice nacionalnih proizvođača putničkih automobila i motocikla. Kakvo će značenje taj ugovor imati za daljnji razvoj jugoslavenske automobilske industrije?

RAKOVIĆ: Jugoslavensko tržište i jugoslavenski potrošači treba da dobiju familiju putničkih vozila koja će u cijelosti zadovoljiti njihove potrebe.

Istovremeno moraju se osigurati uslovi za održavanje tih vozila i njihovu eksploataciju i to u skladu s mogućnostima koje pruža današnja materijalna i organizaciona sposobnost članova Zajednice. 

Mi dakle moramo voditi takvu politiku prema tržištu i potrošačima koja će osigurati bolje snabdjevanje u svakom pogledu. 

Zajednica također mora, u okviru postojećeg ekonomskog sistema i "pravila igre" koja u njemu vladaju, naći svoje mjesto ne tražeći za sebe bilo kakve beneficije. 

Osim toga, mi se moramo uklopiti i u sva integraciona kretanja i druge procese koji danas karakteriziraju svjetsku automobilsku industriju, jer smo i mi, i kao tržište i kao proizvođači, njen sastavni dio, htjeli to ili ne. 

To je neminovnost koju nameće usavršavanje tehnologije i zahtjevi jedne šire tržišne zajednice i ekonomske koegzistencije.


Ove godine 84.800 putničkih automobila



START: Ugovorom je predviđena podjela rada i utvrđeno da se ubuduće zajedničkim snagama radi na unapređivanju konstruktivno-razvojnih službi, tehnologije, kooperacije i organizacije rada. Možete li tu namjeru konkretizirati?

RAKOVIĆ: Mi smo se, na žalost, dosta kasno organizirali i udružili pa je to u prošlosti dovodilo do heterogenih programa proizvodnje. Da se to ispravi trebat će vremena. 

Zbog toga smo donijeli odluku da se izradi poseban elaborat koji treba da pruži rješenje upravo za probleme koje ste spomenuli. 

U nekoliko riječi, to znači da ubuduće moramo mnogo intimnije surađivati, posebno naši konstruktivno razvojni biroi i službe za održavanje i eksploataciju vozila, a isto tako i tehničke kontrole koje prate tekuću proizvodnju. 

To će naime domaćem tržištu osigurati potreban asortiman i kvalitetu.

START: Očekuje se da će proizvođači objedinjeni u Zajednici ove godine proizvesti 90.000 vozila. Koliko će od toga biti putničkih?

RAKOVIĆ: 84.800! "Zastava" će međutim ukupno proizvesti 75.000, "Pretis" 10.000 i "Tomos" 5.000 vozila.


Ah, ti rokovi...



Prvoslav Raković, generalni direktor
Zastave (foto: Start)
START: Molimo vas da nešto kažete o neispunjavanju proklamiranih rokova o isporuci vozila, jer su prigovori kupaca sve češći i žešći. Zašto se ti rokovi ne ispunjavaju i hoće li se u tom smislu nešto uopće promijeniti?

RAKOVIĆ: To je zaista naše najslabije mjesto. Zašto smo tu tako slabi?

Dva su osnovna razloga.

Prvi se uglavnom svodi na razne administrativne procedure koje onemogućavaju da se na vrijeme zadovolje naše potrebe vezane uz proizvodnju. 

Drugi treba tražiti u tome što apsorpciona moć jugoslavenskog automobilskog tržišta ide ispred svih naših proračuna kao i u tome što je zanimanje kupaca za naša vozila zaista veliko.

START: Na kraju, druže Rakoviću, još jedno pitanje vezano direktno uz "Zastavu". Postoji mišljenje da ste se "zaletili" kad ste se prihvatili proizvodnje čak 8 tipova automobila. Posebno, što je sada vaša ukupna godišnja proizvodnja 75.000 vozila.

RAKOVIĆ: Da, znam. Međutim, to je stvar određene koncepcije i prilaza tom problemu uopće.

Prvo, "Zastava" smatra da je odgovorna za snabdijevanje jugoslavenskog tržišta vozilima, da su ona i ostali proizvođači ujedinjeni u Zajednici, najkvalificiraniji da osiguraju asortiman i količine potrebne za to tržište, da osiguraju uslove za eksploataciju i ulazak tih vozila u zemlju.

Ne može se i ubuduće dozvoliti da imamo heterogeni vozni park i da ta vozila ulaze u zemlju putem razno raznih kompenzacionih poslova koji ne osiguravaju ni uslove za ulazak vozila u zemlju ni njihovu eksploataciju poslije ulaska.

Tačno je dakle da imamo veliki asortiman, ali on počiva na domaćoj proizvodnji (oko 90 posto) dok je ostalih 10 posto vezano za utvrđene familije vozila.

Naša je želja da upravo putem šireg asortimana zadovoljimo sve zahtjeve tržišta i osiguramo najoptimalnije uvjete za eksploataciju automobila koje proizvodimo u određenom trenutku - završio je generalni direktor "Zastave".

Razgovarao: K. Špeletić, obrada: Yugopapir (Start, 1969.)



Podržite Yugopapir: FB TW Donate