Nama treba biti jedan od ciljeva, a to su u Beogradu na radiju uspjeli postići, stvoriti svijest o javnoj odgovornosti kod političkih i društvenih struktura. To treba postići! U tome vidim funkciju ne samo Sljemena nego i Večernjaka, Radio Velike Gorice itd.
U posljednjih godinu dana, Radio Sljeme
potvrdio se kao odvjetnik Zagrepčana u njihovim svakodnevnim
teškoćama - od prometa, trgovina, opskrbe, komunalnih usluga do
najnovije snježne pošasti, a glavni urednik Fjodor Polojac govori i
o drugoj strani medalje - dopiru li protesti novinara i građana do
mjerodavnih pojedinaca i ustanova?
Radio Sljeme i Zagrepčani uzajamno se
vole.
Ne mogu jedno bez drugoga, to iz dana u dan postaje sve
očitije. Sljeme na 88,1 megaherca zove Zagrepčane, a građani
telefoniraju radio stanici: 416-043 neprestano je opterećen.
Nekog jutra, "čim
je zora svanula", slušatelji su glazbenom uredniku telefonom
upućivali toliko čestitaka zbog izbora glazbenog programa da je
linija gotovo pregorjela.
A kako li je tek subotom u podne kad
Abeceda grada, primjerice, razglasi natječaj Tražimo
najpopularnijeg Zagrepčanina, kada se među kandidatima nađe i
anoniman, ali sjajan čistač snijega s ulica i pjevač Đimi Stanić.
Telefon je čvrst dokaz da se slušatelji sve aktivnije uključuju u
radio program. Ne prođe nezapažen nijedan poziv s radija a da se
netko od slušatelja ne odazove.
Makar bila riječ o izgubljenoj pudlici, rasnom škotskom ovčaru s ogrlicom ili vučjaku bez osobitih oznaka.
Dogodi se da dođe do pravih potjera. Pri tome su, dakako, najaktivniji Sljemenovi reporteri.
Kad je jednoga ranoga jutra prošlog tjedna čovjek što se vraćao s posla iz Ranžirnog kolodvora te na Hreliću opazio promrzlu, ali još živu kravu koja je ostala napuštena od prethodnog sajmenog dana i to javio Radio Sljemenu, na mjesto događaja poslani su reporteri.
Upućeni su i radio pozivi nesavjesnom vlasniku krave, a Sljeme je stupilo u akciju da nekako zbrine ostavljenu životinju.
Makar bila riječ o izgubljenoj pudlici, rasnom škotskom ovčaru s ogrlicom ili vučjaku bez osobitih oznaka.
Dogodi se da dođe do pravih potjera. Pri tome su, dakako, najaktivniji Sljemenovi reporteri.
Kad je jednoga ranoga jutra prošlog tjedna čovjek što se vraćao s posla iz Ranžirnog kolodvora te na Hreliću opazio promrzlu, ali još živu kravu koja je ostala napuštena od prethodnog sajmenog dana i to javio Radio Sljemenu, na mjesto događaja poslani su reporteri.
Upućeni su i radio pozivi nesavjesnom vlasniku krave, a Sljeme je stupilo u akciju da nekako zbrine ostavljenu životinju.
Slušaoci koji grde "na pasja kola"
Građani slušaoci zovu iz
najrazličitijih pobuda, ali oni se tiču uglavnom javnog dobra.
Amerikanci za to imaju izraz "usluga zajednici".
Zovu i
zbog vlastitih nevolja, kao na primjer onaj vlasnik renaulta što su
ga na Trgu žrtava fašizma "oderale" čak dvije ZET-ove
"devetke" i zatim nastavile vožnju kao da se ništa nije
dogodilo. A oštećeni je građanin dva puta upozoravao vozače
mahanjem, no oni se na nj nisu osvrnuli kao ni na lanjski snijeg.
Voditelj ekipe obavijestio je da o tom incidentu stižu telefonski komentari slušatelja, no pušten je samo jedan, i to u obranu ZET-a koji, otprilike, otvara lov na nespretne ili nesretne vozače.
S obzirom na dosadašnju praksu Radio Sljemena i njegovu uistinu maksimalnu otvorenost za sva mišljenja, tu se ipak dogodio uređivački previd - mišljenje jednog čovjeka ostalo je u eteru kao radio poduka i poruka. A to se moglo izbjeći. Trebalo je čuti i druge!
Amerikanci za to imaju izraz "usluga zajednici".
Voditelj ekipe obavijestio je da o tom incidentu stižu telefonski komentari slušatelja, no pušten je samo jedan, i to u obranu ZET-a koji, otprilike, otvara lov na nespretne ili nesretne vozače.
S obzirom na dosadašnju praksu Radio Sljemena i njegovu uistinu maksimalnu otvorenost za sva mišljenja, tu se ipak dogodio uređivački previd - mišljenje jednog čovjeka ostalo je u eteru kao radio poduka i poruka. A to se moglo izbjeći. Trebalo je čuti i druge!
Posljednjih dana najspominjanije su
bile nevolje sa snijegom, s kojim su se Sljemenovi reporteri hrabro i
uporno uhvatili ukoštac.
Glavni udar usredotočen je na čišćenje snijega, koje, već po tradiciji, u Zagrebu donosi ljudima najveće neprilike.
Jeste li ikad pomislili kako onaj tko je izmislio složenicu "zimske radosti" vjerojatno nije imao nikakvih teškoća s nabavom ogrjeva, plaćanjem računa za grijanje i za struju, hodanjem po neočišćenim gradskim ulicama, čekanjem na tramvaj koji redovito zimi gubi svoje linije, niti je na tržnicama kupovao robu po zimskim cijenama (salata 1000 dinara kg).
Taj koji uglavnom razmišlja o zimskim radostima vjerojatno i sada, u sjajnom skijaškom odijelu i najnovijem modelu pancerica i skija, jurca padinama Alpa i jodla iz svega glasa.
Istodobno, Radio Sljeme bilježi zastoje u prometu, pucanje vrelovoda, kvarove na toplinskim sistemima, procurivanje krovova u cijelim naseljima, apelira na štednju vode zbog nestašica i daje prostor čak i onim revoltiranim slušaocima koji nekoga ili nešto grde "na pasja kola".
Glavni udar usredotočen je na čišćenje snijega, koje, već po tradiciji, u Zagrebu donosi ljudima najveće neprilike.
Jeste li ikad pomislili kako onaj tko je izmislio složenicu "zimske radosti" vjerojatno nije imao nikakvih teškoća s nabavom ogrjeva, plaćanjem računa za grijanje i za struju, hodanjem po neočišćenim gradskim ulicama, čekanjem na tramvaj koji redovito zimi gubi svoje linije, niti je na tržnicama kupovao robu po zimskim cijenama (salata 1000 dinara kg).
Taj koji uglavnom razmišlja o zimskim radostima vjerojatno i sada, u sjajnom skijaškom odijelu i najnovijem modelu pancerica i skija, jurca padinama Alpa i jodla iz svega glasa.
Istodobno, Radio Sljeme bilježi zastoje u prometu, pucanje vrelovoda, kvarove na toplinskim sistemima, procurivanje krovova u cijelim naseljima, apelira na štednju vode zbog nestašica i daje prostor čak i onim revoltiranim slušaocima koji nekoga ili nešto grde "na pasja kola".
Slavlje u duhu štednje
Radio Sljeme bit će ovih dana
slavljenik.
3. veljače navršava se godina od početka obnovljenog i sasvim izmijenjenog programa. Bio je to povod da na trećem katu u Jurišićevoj ulici, sjedištu Radio Sljemena, potražimo glavnog urednika Fjodora Polojca i porazgovaramo o tom proteklom, nedugom ali, čini se, plodnom razdoblju.
3. veljače navršava se godina od početka obnovljenog i sasvim izmijenjenog programa. Bio je to povod da na trećem katu u Jurišićevoj ulici, sjedištu Radio Sljemena, potražimo glavnog urednika Fjodora Polojca i porazgovaramo o tom proteklom, nedugom ali, čini se, plodnom razdoblju.
No, prije njegovih impresija, kažimo
da će 3. veljače program Sljemena biti "radna fešta".
Zamišljeno je da toga dana dođu obaviti dio posla bivši Sljemenovci koji su sada na drugim, najrazličitijim dužnostima.
Zamišljeno je da toga dana dođu obaviti dio posla bivši Sljemenovci koji su sada na drugim, najrazličitijim dužnostima.
Doznajemo da će "televizijaš"
Vladimir Fučijaš biti prijepodnevni, a Žarko Modrić, koji je bio
Tanjugovac iz Japana, poslijepodnevni urednik.
Dežurni reporteri s tržnice, s ulice itd. bit će Zvonko Zmazek, sada vanjskopolitički novinar i komentator TV Zagreb, i Toni Matijašević, sada zamjenik tajnika Zadružnog saveza Hrvatske.
Sportski reporter toga dana bit će Dobroslav Silobrčić koji je sada također urednik na TV Zagreb. Silobrčić je, malo je poznato, počeo novinarsku karijeru baš na Sljemenu, i to kao sportski izvjestilac.
Vladimir Sljepčević, član Poslovodnog odbora Vjesnika radit će na Sljemenu kao unutrašnjopolitički komentator, Drago Flego, "televizijaš", pripremit će tematsku emisiju u povodu skorašnje Univerzijade, a Đurđa Milanović, sada glavna urednica revije Svijet, gostovat će u kulturnom bloku Uzmi me za ruku.
Branko
Knezoci, koji je u mirovini, priprema reportažu o povijesti
Radio Sljemena, a Nela Barešić, također u mirovini, aktivirat će
se toga dana kao glazbena urednica.
Mijo Vlaović javljat će se sa sjednica Izvršnog vijeća, a akademik Vladimir Stipetić, sada dekan na Sveučilištu, voljan, je javiti se nekim aktualnim komentarom, jer njegova je struka nekad bila unutrašnjopolitička rubrika.
Dežurni reporteri s tržnice, s ulice itd. bit će Zvonko Zmazek, sada vanjskopolitički novinar i komentator TV Zagreb, i Toni Matijašević, sada zamjenik tajnika Zadružnog saveza Hrvatske.
Sportski reporter toga dana bit će Dobroslav Silobrčić koji je sada također urednik na TV Zagreb. Silobrčić je, malo je poznato, počeo novinarsku karijeru baš na Sljemenu, i to kao sportski izvjestilac.
Vladimir Sljepčević, član Poslovodnog odbora Vjesnika radit će na Sljemenu kao unutrašnjopolitički komentator, Drago Flego, "televizijaš", pripremit će tematsku emisiju u povodu skorašnje Univerzijade, a Đurđa Milanović, sada glavna urednica revije Svijet, gostovat će u kulturnom bloku Uzmi me za ruku.
Mijo Vlaović javljat će se sa sjednica Izvršnog vijeća, a akademik Vladimir Stipetić, sada dekan na Sveučilištu, voljan, je javiti se nekim aktualnim komentarom, jer njegova je struka nekad bila unutrašnjopolitička rubrika.
Sve u svemu, program toga dana, na
godišnjicu Radio Sljemena, bit će "najnormalniji" radni,
tek nešto svečaniji, kaže Polojac, a poslije 19 sati, po završetku
emitiranja, za sve koji su se naradili priređuje se "skromni
banketić" ("Ako mi Sljemenaši s pomoću Sljemena ne bismo
mogli nabaviti odojka i preko 'veze' dobroga domaćeg vina - bili
bismo nesposobnjakovići", objašnjava urednik i dodaje: "Ali,
bit će u duhu štednje!")
Što glavni urednik misli o Sljemenu
nakon navršene prve godine djelovanja prema novoj koncepciji?
- Učinjeno je, smatram, više nego što
sam očekivao. Radio Sljeme nije neki velik radio, naša zadaća nije da
pratimo velike svjetske događaje. Naše je mjesto u Zagrebu, i
apsolutno smo ga našli. Služba našeg istraživanja dala nam je
rezultate kojima smo više nego zadovoljni. Moramo biti!
Prosječna dnevna slušanost - a riječ je o teritoriju 14 zagrebačkih općina (riječ je o 1,1 milijun stanovnika) - jest 860.000 slušalaca ili 60 posto stanovništva gradske zajednice općina. To je sjajno! U rubrici nezadovoljnih jest 2,7 posto. To je zanemariv broj koji mi kaže još više, to je daleko vredniji podatak!
Prosječna dnevna slušanost - a riječ je o teritoriju 14 zagrebačkih općina (riječ je o 1,1 milijun stanovnika) - jest 860.000 slušalaca ili 60 posto stanovništva gradske zajednice općina. To je sjajno! U rubrici nezadovoljnih jest 2,7 posto. To je zanemariv broj koji mi kaže još više, to je daleko vredniji podatak!
- Koje se emisije slušaocima najviše
sviđaju?
- Da, poznat je i taj podatak. Najvećom
je ocjenom 4,6 ocijenjena Abeceda grada, subotom poslije podne Voje
Šiljka. No, i opća ocjena programa vrlo je, vrlo dobra!
- Tako laskave ocjene slušalaca,
Zagrepčana, nameću vam da ubuduće budete još bolji.
- Slijedeći nam je zadatak da se
maksimalno posvetimo, usredotočimo naše napore prema pojedinačnoj
kvaliteti, unutar postojećeg. Više pojedinačnog rada! Prilično
toga bilo je ho-ruk. Sada, kad je program uhodan, ne smijemo se
uspavati na lovorikama. Sada treba dublje ići u detalje, u akcije
koje će donijeti rezultate.
Atmosfera građanske odgovornosti
- Smatrate da Sljeme nije dovoljno
postiglo, recimo na poticanju komunalnih zadataka?
- Tu nismo zadovoljni i tko zna kada
ćemo biti! Lijepo je to da konstatiramo, na primjer, ta i ta ulica
je razrovana, puna rupa, ili pred tom i tom javnom
zgradom nije očišćen snijeg. Ali, to je samo konstatacija,
upoznavanje šire javnosti.
No, sada dolazi najvažnije, a to je naša nemoć. Nemamo snagu za dovršenje akcije, da se ispravi neispravno, da se očisti neočišćeno, nemamo snage da se to određeno pitanje riješi. Mi danomice trubimo o čišćenju snijega, ali evidentno je da snijeg opet nije očišćen!
Nama treba biti jedan od ciljeva, a to su u Beogradu na radiju uspjeli postići, stvoriti svijest o javnoj odgovornosti kod političkih i društvenih struktura. To treba postići! U tome vidim funkciju ne samo Sljemena nego i Večernjaka, Radio Velike Gorice itd.
Da oni koji su na položajima znaju što se od njih očekuje: na tom mjestu jesi, i to mjesto sa sobom donosi odgovornost da moraš pred građanima odgovarati za to i to - je li to vodovod, električna centrala, ZET, svejedno je!
A s druge strane, treba napraviti, stvoriti atmosferu građanske odgovornosti - što u izvanrednim uvjetima svaki od nas radi?
Pa da se tako ponašamo prema svemu.
No, sada dolazi najvažnije, a to je naša nemoć. Nemamo snagu za dovršenje akcije, da se ispravi neispravno, da se očisti neočišćeno, nemamo snage da se to određeno pitanje riješi. Mi danomice trubimo o čišćenju snijega, ali evidentno je da snijeg opet nije očišćen!
Nama treba biti jedan od ciljeva, a to su u Beogradu na radiju uspjeli postići, stvoriti svijest o javnoj odgovornosti kod političkih i društvenih struktura. To treba postići! U tome vidim funkciju ne samo Sljemena nego i Večernjaka, Radio Velike Gorice itd.
Da oni koji su na položajima znaju što se od njih očekuje: na tom mjestu jesi, i to mjesto sa sobom donosi odgovornost da moraš pred građanima odgovarati za to i to - je li to vodovod, električna centrala, ZET, svejedno je!
A s druge strane, treba napraviti, stvoriti atmosferu građanske odgovornosti - što u izvanrednim uvjetima svaki od nas radi?
Pa da se tako ponašamo prema svemu.
- Što donosi druga godina rada
Sljemena u ovom izdanju?
- Ostajemo i dalje kakvi smo sada, ne idemo u povećanje. Izuzetak će biti dani Univerzijade. Od 4. do 20. srpnja program će trajati non-stop, 24 sata.
- Kakvi su planovi s reporterima koji
su jedna od udarnih snaga Radio Sljemena?
- Reportersku ekipu svakako ćemo
povećati. Oni su sada mobilni, pokretljivi - tri sata prije podne te
dva i pol po podne, od trinaest sati ukupnog programa. U doglednoj
budućnosti željeli bismo da reporteri dežuraju cijeloga dana, od
početka do svršetka programa.
Mislim da smo na dobrom putu da to
ostvarimo vrlo brzo. Uskoro završavaju testiranja, dolazi nova grupa
suradnika koji će proći najprije dva osnovna tečaja, zgusnuta i
brza: tehničko obrazovanje, govorne vježbe, profesionalno
obrazovanje.
Poslije toga rade uz nekog iskusnijeg reportera ili urednika, te potom ih "bacamo na ulicu". Ondje moraju pokazati što mogu i što znaju. Tko se ne može snaći, uglavnom sam kaže i napušta nas.
Sljeme je raspisalo deset mjesta, a ja očekujem da će na kraju ostati pet-šest dobrih suradnika. Oni ostaju pripravnici jednu godinu, a to je dovoljan rok da se pokaže tko je za što sposoban.
Naši pripravnici otprije godinu dana upravo sada završavaju taj pripravnički rok i već se zna tko ostaje s nama.
Poslije toga rade uz nekog iskusnijeg reportera ili urednika, te potom ih "bacamo na ulicu". Ondje moraju pokazati što mogu i što znaju. Tko se ne može snaći, uglavnom sam kaže i napušta nas.
Sljeme je raspisalo deset mjesta, a ja očekujem da će na kraju ostati pet-šest dobrih suradnika. Oni ostaju pripravnici jednu godinu, a to je dovoljan rok da se pokaže tko je za što sposoban.
Naši pripravnici otprije godinu dana upravo sada završavaju taj pripravnički rok i već se zna tko ostaje s nama.
Razgovarajući u sobi glavnog urednika
Polojca, bez prestanka smo, kao zvučnu kulisu, slušali program
Radio Sljemena. Urednici su, odgovarajući na telefonske pozive
slušalaca, imali pune ruke posla.
Po svršetku razgovora sišli smo u Jurišićevu, ulicu u samom središtu grada. Da bismo prešli cestu
ispred zgrade Radio Zagreba, morali smo zagaziti u prljavi snijeg
gotovo do koljena. A snijeg nije padao već nekoliko dana.
Razgovarao: Zvonko Kovačić, snimio: Željko Čupić (Studio, januar 1987.)
Razgovarao: Zvonko Kovačić, snimio: Željko Čupić (Studio, januar 1987.)
Podržite Yugopapir na društvenim mrežama :-)
