Autori inzistiraju na tome da se Hit meseca stvara isključivo na temelju glasanja gledalaca, dok prijedloge za rang-listu izabire cijela ekipa, s muzičkim urednikom Draganom Ilićem. Nije li to onda ipak ne neki način sugeriranje publici što treba voljeti, što slušati, koju ploču kupiti i za što uopće glasati?
Srpanj 1986: U ponedjeljak, 29. srpnja, beogradski
studio emitira redovitu mjesečnu rang-listu jugoslavenske pop glazbe,
Hit mjeseca, emisiju koja je nakon četiri godine stvorila postojan
profil nastojeći, kako to kažu njeni urednici, da prati, a ne da
kreira ukus domaće publike...
*****
Sušu pop i rock-glazbe na
televizijskom programu prekinuli su prije četiri godine urednici
beogradskog TV programa za to vrijeme revolucionarnom domaćom Top of
the Pops emisijom.
Prema tisuću puta prokušanom receptu stranih
televizijskih rang-lista, stvorili su domaću varijantu - Hit meseca.
Prvi voditelji Hita bili su regrutirani
iz beogradske »dvestadvojke«: Saša Žigić i Tanja Piper. Kad je
Tanja ostala sama, brzo se umorila, pa je neko vrijeme vođenje emisije
bilo prepušteno manje spretnim voditeljima: Vladi Kalemberu, Željku
Brodariću-Jappi, Adiju Karaselimoviću...
Autorska ekipa Hita meseca
(Mladen Popović, Dragan Ilić, Marina Mili) pronašla, je tada
rješenje u simpatičnoj i nesputanoj djevojci koja se doima poput
šesnaestogodišnjakinje: Dubravki Marković.
Artikuliranost popraćena njenim širokim osmijehom, koji slušaoci Studija B nikad
nisu mogli vidjeti, osvanula je na malom ekranu.
Dubravki su bile
dvadeset i dvije godine kad je postala zaštitni znak Hita meseca.
Za četiri godine prošlo je kroz
emisiju oko 200 grupa, a promijenilo se i dvadesetak TV-redatelja.
Nekih većih koncepcijskih izmjena u njoj nije bilo, osim što su
strani video-spotovi ubrzo izostavljeni, pa se emisija sada bavi
isključivo domaćom glazbenom produkcijom.
U razgovoru s urednikom
Hita, Mladenom Popovićam, stekli smo dojam da autori ne obraćaju
previše pažnje na kritike i usporedbe sa stranim emisijama, poput
Top of the Pops.
Hit je zamišljen kao pokazatelj popularnosti, kao
pošten izvjestilac o preferencijama publike koja prati, voli i glasa
za domaće muzičke brojeve. Svaka usporedba s Top of the Popsom
sasvim je neumjesna - britanska je emisija emitirana 2000. put!
Poklonici domaće glazbe tuže se na
razmjerno rijetko prikazivanje Hita.
Pogotovu prije nego što su
uvedene zagrebačka Stereovizija i sarajevske Dobre vibracije.
No
glazbe koja vrijedi da se uopće pojavi na televiziji ima, kako su
priznali autori emisije, jedva za dvadesetak minuta programa
mjesečno.
Osim toga, mnogi se pitaju tko zaista
određuje rang-listu.
Autori inzistiraju na tome da se ona
stvara isključivo na temelju glasanja gledalaca, dok prijedloge za
rang-listu izabire cijela ekipa, s muzičkim urednikom Draganom Ilićem. Nije li to onda ipak ne neki način sugeriranje publici
što treba voljeti, što slušati, koju ploču kupiti i za što uopće
glasati?
- Ljudi mogu slobodno glasati i za
pjesme koje nisu bile predložene - kaže Mladen Popović. - Mi sebi
zaista nismo stavili u zadatak da kreiramo ukus publike nego ga samo
pratimo. Samim tim nema nekog isključivog i oštrog kriterija. Tu se
nađe i Lačni Franz i Denis & Denis i Divlje jagode.
Naša se
lista ne razlikuje mnogo od ostalih top-lista koje se pojavljuju po
časopisima.
Mislim da nam je to kompliment, jer to znači da dobro
pratimo što se na toj sceni događa, i da smo zapravo pravi odraz
prosječnog ukusa publike.
Težimo čak da sve te top-liste sažmemo u
našoj emisiji.
To nam možda uvijek ne polazi za rukom, jer naša
lista ovisi, osim pri biranju prijedloga, o glasovima publike.
Bitno je da pjesma koju predlažu ima potencijal hita
Ipak, koliko se god autori Hita
ograđuju, ne možemo ne primijetiti kako je upravo njihova emisija stvorila neka imena naše
pop-scene.
Od prijedloga koji se urednicima učinio »zgodnim«, Laki
pingvini postali su hit grupa, a slično je bilo i s Bebi Dol i, na
neki način, s Denis & Denis.
Zašto se onda ne bi okrenuli i
nešto malo manje komercijalnoj glazbi?
- Stereovizija je to riješila
promocijom grupa koje nazivaju demo-bendovima. Mi nastojimo pronaći
grupe i izvođače čije će pjesme biti vrlo slušane, koje će se
pojaviti i na drugim pop-top-listama i koje će se, na kraju,
kupovati. Mi smo takva emisija, dalje od toga zaista ne bismo išli.
Tome što se u našoj emisiji pojavljuju i vrlo meki pop-sastavi, na
granici estradnog šlagerskog stila, i oni koji se mogu svrstati u
rock & roll, nismo krivi mi nego publika koja glasa.
U tom smislu
onda dajemo i prijedloge.
Ponekad su to pjesme koje teže više k
»sredini ceste«, a ponekad je to čvršći, žešći rock - kaže
Mladen Popović.
Zaključak je da se ukus publike kreće
u rasponu koji je za mnoge neshvatljiv, a kreće se od Daniela i
Novih fosila do Lačnog Franza.
Ipak, u emisiji se, ni kao prijedlog,
nikad nisu pojavili npr. Sexa ili Laibach.
No možda je to i
prirodno...
Njegovatelji popa iz beogradskog
Studija devet tvrde da se oštre granice između popa i rocka,
posebno u nas, ne mogu povući.
Jer, kažu, što je npr. posljednji
album Bijelog dugmeta, i kamo on zapravo pripada?
U rock? Pop? Folk?
Za autore Hita, što samo ime emisije lijepo kaže, bitno je da
pjesma koju predlažu ima potencijal hita.
- Danas postoji prava gomila
alternativaca, od kojih su mnogi samozvani. Vjerojatno im se sviđa
biti »na nekoj drugoj strani«. Možda i zato što na »ovoj ovdje«
na nalaze prostora. Tako se pojavljuju pod firmom neke
alternativnosti ili čak avangarde - tvrdi Mladen Popović.
Jesu li stvaraoci emisija poput Hita
meseca meteorolozi domaćih glazbenih prilika?
Prema njihovim
riječima, to mogu biti samo diskografske kuće.
No ljudi iz Hita
meseca solidno rade ono što su odabrali, i u tom kontekstu emisija
funkcionira i vjerojatno će još dugo funkcionirati.
Da bi spotovi mogli biti daleko bolji
nego što jesu, da bi se zbog osvježenja tu i tamo moglo s njima i
porazgovarati, da bi možda dobro došao i poneki (novi) inozemni
spot... u to nema sumnje.
Počela je suradnja Hita sa zagrebačkom
Stereovizijom i sarajevskim Dobrim vibracijama.
Možda im uspije da
zajedničkim snagama nadoknade ono što svakoj od emisija nedostaje,
a izbace ono čega je u svakoj previše.
Urednik Mladen Popović inače je autor
teksta pjesme Za milion godina, koju pjeva Yu rock misija.
Što sprema za tzv. ljetnu shemu?
U
srpnju će biti prikazana dokumentarna emisija snimljena pretežno
iza scene, upravo za pripremanja i održavanja velikog beogradskog
koncerta Yu rock misije za gladne u Africi, a kolovoz najavljuje
kompilaciju najuspjelijih spotova i kompozicija iz prethodne dvije-tri
emisije.
U rujnu sve opet kreće od početka, a
novu, 1986, najvjerojatnije ćemo pred malim ekranima čekati u
društvu Dubravke Marković i Hita meseca.
Napisala: Sanja Muzaferija, obrada: Yugopapir (Studio, srpanj 1986.)
