Kada je nastao i kako se pravi "Hit meseca": Mi ne kreiramo ukus publike - samo ga pratimo! (1986)




Autori inzistiraju na tome da se Hit meseca stvara isključivo na temelju glasanja gledalaca, dok prijedloge za rang-listu izabire cijela ekipa, s muzičkim urednikom Draganom Ilićem. Nije li to onda ipak ne neki način sugeriranje publici što treba voljeti, što slušati, koju ploču kupiti i za što uopće glasati?



Srpanj 1986: U ponedjeljak, 29. srpnja, beogradski studio emitira redovitu mjesečnu rang-listu jugoslavenske pop glazbe, Hit mjeseca, emisiju koja je nakon četiri godine stvorila postojan profil nastojeći, kako to kažu njeni urednici, da prati, a ne da kreira ukus domaće publike...


*****



Sušu pop i rock-glazbe na televizijskom programu prekinuli su prije četiri godine urednici beogradskog TV programa za to vrijeme revolucionarnom domaćom Top of the Pops emisijom. 

Prema tisuću puta prokušanom receptu stranih televizijskih rang-lista, stvorili su domaću varijantu - Hit meseca.

Dubravka Marković i Mladen Popović
(foto: Goranka Matić)
Prvi voditelji Hita bili su regrutirani iz beogradske »dvestadvojke«: Saša Žigić i Tanja Piper. Kad je Tanja ostala sama, brzo se umorila, pa je neko vrijeme vođenje emisije bilo prepušteno manje spretnim voditeljima: Vladi Kalemberu, Željku Brodariću-Jappi, Adiju Karaselimoviću... 

Autorska ekipa Hita meseca (Mladen Popović, Dragan Ilić, Marina Mili) pronašla, je tada rješenje u simpatičnoj i nesputanoj djevojci koja se doima poput šesnaestogodišnjakinje: Dubravki Marković. 

Artikuliranost popraćena njenim širokim osmijehom, koji slušaoci Studija B nikad nisu mogli vidjeti, osvanula je na malom ekranu.

Dubravki su bile dvadeset i dvije godine kad je postala zaštitni znak Hita meseca.

Za četiri godine prošlo je kroz emisiju oko 200 grupa, a promijenilo se i dvadesetak TV-redatelja. 

Nekih većih koncepcijskih izmjena u njoj nije bilo, osim što su strani video-spotovi ubrzo izostavljeni, pa se emisija sada bavi isključivo domaćom glazbenom produkcijom. 

U razgovoru s urednikom Hita, Mladenom Popovićam, stekli smo dojam da autori ne obraćaju previše pažnje na kritike i usporedbe sa stranim emisijama, poput Top of the Pops. 

Hit je zamišljen kao pokazatelj popularnosti, kao pošten izvjestilac o preferencijama publike koja prati, voli i glasa za domaće muzičke brojeve. Svaka usporedba s Top of the Popsom sasvim je neumjesna - britanska je emisija emitirana 2000. put!

Poklonici domaće glazbe tuže se na razmjerno rijetko prikazivanje Hita. 

Pogotovu prije nego što su uvedene zagrebačka Stereovizija i sarajevske Dobre vibracije. 

No glazbe koja vrijedi da se uopće pojavi na televiziji ima, kako su priznali autori emisije, jedva za dvadesetak minuta programa mjesečno.

Osim toga, mnogi se pitaju tko zaista određuje rang-listu.

Autori inzistiraju na tome da se ona stvara isključivo na temelju glasanja gledalaca, dok prijedloge za rang-listu izabire cijela ekipa, s muzičkim urednikom Draganom Ilićem. Nije li to onda ipak ne neki način sugeriranje publici što treba voljeti, što slušati, koju ploču kupiti i za što uopće glasati?

- Ljudi mogu slobodno glasati i za pjesme koje nisu bile predložene - kaže Mladen Popović. - Mi sebi zaista nismo stavili u zadatak da kreiramo ukus publike nego ga samo pratimo. Samim tim nema nekog isključivog i oštrog kriterija. Tu se nađe i Lačni Franz i Denis & Denis i Divlje jagode. 

Naša se lista ne razlikuje mnogo od ostalih top-lista koje se pojavljuju po časopisima. 

Mislim da nam je to kompliment, jer to znači da dobro pratimo što se na toj sceni događa, i da smo zapravo pravi odraz prosječnog ukusa publike. 

Težimo čak da sve te top-liste sažmemo u našoj emisiji. 

To nam možda uvijek ne polazi za rukom, jer naša lista ovisi, osim pri biranju prijedloga, o glasovima publike.


Bitno je da pjesma koju predlažu ima potencijal hita



Ipak, koliko se god autori Hita ograđuju, ne možemo ne primijetiti kako je upravo njihova emisija stvorila neka imena naše pop-scene.

Od prijedloga koji se urednicima učinio »zgodnim«, Laki pingvini postali su hit grupa, a slično je bilo i s Bebi Dol i, na neki način, s Denis & Denis. 

Zašto se onda ne bi okrenuli i nešto malo manje komercijalnoj glazbi?

- Stereovizija je to riješila promocijom grupa koje nazivaju demo-bendovima. Mi nastojimo pronaći grupe i izvođače čije će pjesme biti vrlo slušane, koje će se pojaviti i na drugim pop-top-listama i koje će se, na kraju, kupovati. Mi smo takva emisija, dalje od toga zaista ne bismo išli. 

Tome što se u našoj emisiji pojavljuju i vrlo meki pop-sastavi, na granici estradnog šlagerskog stila, i oni koji se mogu svrstati u rock & roll, nismo krivi mi nego publika koja glasa. 

U tom smislu onda dajemo i prijedloge. 

Ponekad su to pjesme koje teže više k »sredini ceste«, a ponekad je to čvršći, žešći rock - kaže Mladen Popović.

Zaključak je da se ukus publike kreće u rasponu koji je za mnoge neshvatljiv, a kreće se od Daniela i Novih fosila do Lačnog Franza. 

Ipak, u emisiji se, ni kao prijedlog, nikad nisu pojavili npr. Sexa ili Laibach. 

No možda je to i prirodno...

Njegovatelji popa iz beogradskog Studija devet tvrde da se oštre granice između popa i rocka, posebno u nas, ne mogu povući.

Jer, kažu, što je npr. posljednji album Bijelog dugmeta, i kamo on zapravo pripada? 

U rock? Pop? Folk? 

Za autore Hita, što samo ime emisije lijepo kaže, bitno je da pjesma koju predlažu ima potencijal hita.

- Danas postoji prava gomila alternativaca, od kojih su mnogi samozvani. Vjerojatno im se sviđa biti »na nekoj drugoj strani«. Možda i zato što na »ovoj ovdje« na nalaze prostora. Tako se pojavljuju pod firmom neke alternativnosti ili čak avangarde - tvrdi Mladen Popović.

Jesu li stvaraoci emisija poput Hita meseca meteorolozi domaćih glazbenih prilika? 

Prema njihovim riječima, to mogu biti samo diskografske kuće. 

No ljudi iz Hita meseca solidno rade ono što su odabrali, i u tom kontekstu emisija funkcionira i vjerojatno će još dugo funkcionirati.

Da bi spotovi mogli biti daleko bolji nego što jesu, da bi se zbog osvježenja tu i tamo moglo s njima i porazgovarati, da bi možda dobro došao i poneki (novi) inozemni spot... u to nema sumnje. 

Počela je suradnja Hita sa zagrebačkom Stereovizijom i sarajevskim Dobrim vibracijama. 

Možda im uspije da zajedničkim snagama nadoknade ono što svakoj od emisija nedostaje, a izbace ono čega je u svakoj previše.

Urednik Mladen Popović inače je autor teksta pjesme Za milion godina, koju pjeva Yu rock misija.

Što sprema za tzv. ljetnu shemu? 

U srpnju će biti prikazana dokumentarna emisija snimljena pretežno iza scene, upravo za pripremanja i održavanja velikog beogradskog koncerta Yu rock misije za gladne u Africi, a kolovoz najavljuje kompilaciju najuspjelijih spotova i kompozicija iz prethodne dvije-tri emisije.

U rujnu sve opet kreće od početka, a novu, 1986, najvjerojatnije ćemo pred malim ekranima čekati u društvu Dubravke Marković i Hita meseca.

Napisala: Sanja Muzaferija, obrada: Yugopapir (Studio, srpanj 1986.)



Podržite Yugopapir: FB TW Donate