Bobur '86: Parižani oduševljeni "bogatstvom jugoslovenske talentovane i borbene kinematografije"



"Grlom u jagode", djelo Srđana Karanovića otvorilo je nastup Jugoslovena. Prostrana sala "Bobura" se munjevito ispunila do posljednjeg mjesta, a gomila radoznalih još je čekala pred vratima. Tada je odlučeno da se otvori još jedna dvorana, tako da je filmska vrpca prebacivana iz jedne sale u drugu. Svake večeri, evo već pet dana, puna je ko šipak sala gdje teče naša smotra

Maj 1986: Sve do jula ovdje će biti prikazano 100 igranih i još toliko kratkih jugoslovenskih filmova ... Brojni su epiteti koje darivaju francuski kritičari, a među njima i ovaj: Težnja je da francuska publika sama ocijeni bogatstvo jugoslovenske borbene i talentovane kinematografije ...


*****



Kao ljubav na prvi pogled. Tako je Parižane oduševio jugoslovenski film. Slavni "Bobur" je svakodnevno krcat. A pod njegovim krovom upravo traje smotra stvaralaštva našeg filma, od prvih dana do danas. Biće prikazan tačno 101 dugometražni umjetnički film i još više dokumentarnih, crtanih.

Pred radoznalim očima Parižana, uvijek žednih novog, prodefilovaće oko 80 odsto filmskog blaga naše zemlje.


Smotra gromovite snage



Zacijelo, smotra gromovite snage, koja će potrajati čak do 21. jula. Izabrana je divna pozornica - Kulturni centar "Žorž Pompidu", koji Parižani zovu "Bobur". Oko 20 miliona znatiželjnih prođe godišnje ovim zdanjem arhitekture budućnosti, baš čudno za naše dane, što je izazvalo bučne prepirke Parižana.

Smješten u dnevnom dijelu "metropole svjetlosti" danas je "Bobur" njeno kulturno-umjetničko gnijezdo broj jedan.

Na prste, i to jedne ruke, mogle bi se izbrojati kinematografije svijeta, recimo italijanska i indijska, koje su doživjele ovu počast u "Boburu". 

S druge strane trga "Bobura", koji uvijek liči na ljudski mravinjak, smješten je u davno "osijedjeloj" kući Jugoslovenski kulturni centar.

On se danas uhvatio ruku pod ruku sa "Boburom" u prikazivanju Parižanima filmske riznice Jugoslavije.

Tako ova do sada najveća smotra nije jednostavno "defilovanje filmova", već bogat umjetnički događaj. U stvari, najsadržajniji nastup naše kulture u metropoli na Seni, izuzev velike izložbe o umjetničkom blagu Jugoslavije, priređene prije dvije decenije, koju su Jugosloveni mogli vidjeti kod kuće samo u sarajevskoj "Skenderiji".

Izložbe, "okrugli stolovi", posebne knjige... Sve to čini danas ovu smotru.

"Grlom u jagode", djelo Srđana Karanovića otvorilo je nastup Jugoslovena. Prostrana sala "Bobura" se munjevito ispunila do posljednjeg mjesta, a gomila radoznalih još je čekala pred vratima. Tada je odlučeno da se otvori još jedna dvorana, tako da je filmska vrpca prebacivana iz jedne sale u drugu. Svake večeri, evo već pet dana, puna je ko šipak sala gdje teče naša smotra.


Milena vješto kasni



U četvrtak je priređen "okrugli sto" o temi "Jugoslovenski film, juče i danas".

Okupili su se Puriša Đorđević, Rajko Grlić, Saša Petrović, Goran Marković, Matjaž Klopčič, Srđan Karanović, Lordan Zafranović i još niz naših režisera i filmskih stvaralaca. Kada se pojavila Milena Dravić, koja je vješto "malo zakasnila", dočekana je srdačnim aplauzom. To i zaslužuje, jer se pojavljuje na smotri u 17 filmova. 

Francuska strana "okruglog stola" bila je vrlo bučna.

Žan Luj Pasek, umjetnička duša "Bobura", istakao je u debati da je pariska publika "otkrila jugoslovenski film".

Pasek je bio uvodničar u prvo veče smotre i tom prilikom rekao:

- Naša je težnja da ova smotra konačno omogući francuskoj publici da sama ocjenjuje bogatstvo jugoslovenske borbene i talentovane kinematografije.

Za Paseka naš film je "sjaj izvornog i osebujnog stvaralaštva".

Pojavio se i prigodan, ukusno štampan program ove smotre u čijem predgovoru se kaže da se "odaje priznanje i pravda nedovoljno poznatoj i malo prikazivanoj kinematografiji Jugoslavije".

Još se ističe da su naši filmovi "svjedočanstvo velike želje da se prodre do samog dna životne stvarnosti i da se preispita naša epoha". A podsjeća se još da je jugoslovenski film stupio na pozornicu tek u prvim poratnim godinama.

Pobjeda "Oca na službenom putu" mladog Sarajlije Emira Kusturice na posljednjem Kanskom festivalu, kome je "Zlatna palma" dodijeljena jednoglasno, što je prava rijetkost u ocjeni međunarodnog žirija, bila je "istinski grom" na filmskoj areni svijeta, zapisao je domaćin u uvodu programa naše smotre.

Kako je podsjetio Pasek, tek onda je uslijedio nastup naših filmova na festivalu u primorskom gradiću La Rošelu, čuvenom u avangardnosti filmskog stvaralaštva.


Film sa Balkana



Francuska, kako publika tako i kritika, bili su i te kako znatiželjni da temeljito otkriju taj "film sa Balkana". Eto, to im sada omogućava boburska smotra. Utoliko prije što je pod kupolama ovog "hrama kulture" otvorena i izložba o razvoju "sedme umjetnosti" Jugoslavije od prvih koraka njenih osnivača, recimo Manakija, preko "Slavice" i "Kekeca", do trijumfa Kusturice, prvo u Veneciji, pa onda u Kanu.

U našem kulturnom centru je istovremeno otvorena izložba o "Pionirima jugoslovenske kinematografije - Manaki, Grosman i Skrigin".

U toku tromjesečne smotre još će se ovdje otvoriti izložbe o crtanim filmovima Jugoslavije, o nagrađenim filmskim plakatama... Biće priređen "okrugli sto" o "zagrebačkoj školi" crtanog filma, koji uživa svjetsku slavu, jer je osvojila i "Oskara". Održaće se i osam programa animiranog jugoslovenskog filma.

Eto zašto se mora ponoviti da je Pariz ovih dana domaćin filmskog događaja bez presedana.

A da je tako svjedoči izdavanje pozamašne knjige na 400 stranica, čiji je naslov "Jugoslovenski film".

Pripremili su je stručnjaci "Bobura" pod dirigentskom palicom Paseka.

Ovo je, uistinu, do sada najsveobuhvatnija istorija jugoslovenskog filmskog neimarstva. Stoga moramo reći hvala domaćinu!

Da, zadovoljni smo ovim nastupom u "metropoli svjetlosti", jer ovakav izlazak u svijet je bio neophodan za naš film čiji bilans danas znatno prevazilazi nacionalne okvire.

Uostalom, ovdašnji kritičari pišu da je jugoslovenski film blistao još u šezdesetim godinama, da bi se onda povukao, prestrojio i sada pojavio sa "novim talasom nemira" "praške škole", čiji je ključni čovjek Emir Kusturica.

"Novi val" je našao vrelo stvaralaštva u životnoj istini i svakodnevici, kažu ovdašnji kritičari. Dakle, Francuzi mogu danas da upoznaju bolje našu stvarnost, gledajući naše filmove. A to i jeste poruka i želja smotre u "Boburu". 

Napisao: Momo Pudar, obrada: Yugopapir (Ven, maj 1986.)



Podržite Yugopapir: FB TW Donate