Slavoljub Stefanović-Ravasi: Jugoslavenska TV-drama nimalo ne zaostaje za inozemnom (1964)




Televizijska režija draža mi je od kazališne - kaže Ravasi. - Nije stvar u tome što djelo na televiziji gleda mnogo masovniji auditorij. Posrijedi je poseban afinitet i temperament. Zatim, u kazalištu se može režirati samo nekoliko predstava, a na televiziji mnogo više

Slavoljub Stefanović-Ravasi, režiser beogradskog televizijskog studija, probio se u prvi red jugoslavenskih TV-režisera. Danas njegovo ime na špici bilo koje emisije garantira gledaocima da će doživjeti ugodan susret sa kvalitetnim umjetničkim djelom. 

Iako veoma zaposlen, srdačan je i pristupačan u svakom trenutku. Zbog te njegove osobine glumci veoma vole raditi s njim. 

Naš razgovor prilikom posljednjeg susreta poveo se najprije o onim danima kada je Ravasi bio student.


Pet dana iskustva



Studij na Pozorišnoj akademiji u Beogradu završio je 1952. godine u klasi prof. Huga Klajna, kojemu je, kako sam kaže, veoma zahvalan za mnoge stvari što ih je naučio. U ono vrijeme nije ni sanjao da će se ogledati u jednom novom obliku režije i da će mu to postati životni poziv.

Punih pet godina radio je kao režiser u Oblasnom narodnom pozorištu u Prištini.

Ravasi je bio učitelj glume mladoj Melihate Ajeti

Za to vrijeme okušao se u svim žanrovima i stekao mnogo iskustva. 

Godine 1957. primljen je za režisera u Radio-Beogradu i u godinu dana dao niz zapaženih emisija. 

Već iduće godine prelazi na televiziju.

- Najzanimljivije je to - kaže Ravasi - da sam 23. augusta 1958. prvi put u životu vidio TV-emisiju, a već pet dana kasnije počeo raditi svoju prvu takvu emisiju!

Drama prema Nušićevoj "Kiriji" bila je prva režija Slavoljuba Stefanovića-Ravasija.

Danas već ne zna koliko je emisija režirao.

Najdraže su mu od svih drama koje je režirao "Jerma" Federica Garcije Lorce i "Cipelice od krokodilske kože" Brane Crnčevića.

"Cipelice" je sa mnogo uspjeha režirao i na varšavskoj televiziji. Ta je drama dobila prvu nagradu za realizaciju na prošlogodišnjoj smotri jugoslavenske radio i TV-drame.

- Televizijska režija draža mi je od kazališne - kaže Ravasi. - Nije stvar u tome što djelo na televiziji gleda mnogo masovniji auditorij. Posrijedi je poseban afinitet i temperament. Zatim, u kazalištu se može režirati samo nekoliko predstava, a na televiziji mnogo više.


Slavoljub Stefanović-Ravasi (foto: Studio)


U pripremi dvije drame



Na žalost, režiseru Stefanoviću dosad se nije pružila prilika da se specijalizira u stranim televizijskim stanicama koje imaju mnogo dužu tradiciju od naše, ali je boravio kraće vrijeme u nekoliko zemalja i ondje upoznao uvjete i način rada. 

Tako, na primjer, televizijska stanica u Istočnom Berlinu ima 7 studija, a samo redakcija emisija za djecu broji oko 60 ljudi! 

UAR ima tri programa i svaki traje po 7 sati prosječno. 

Kod nas se jedna TV-drama snima najviše 20 sati, a na drugim televizijama dvostruko ili trostruko duže. 

Pa ipak, zahvaljujući ekipi naših televizijskih stvaralaca, jugoslavenska TV-drama nimalo ne zaostaje za inozemnom.

Već je zapažen poseban afinitet režisera Ravasija prema emisijama ozbiljne muzike. Na tom je polju pokazao vrlo dobre rezultate.

Posebno su značajni njegovi napori da pronađe nove, zanimljive oblike prezentiranja, jer je ozbiljna muzika u tome veoma nezahvalna.

U ovom trenutku Ravasi je zauzet radom na novoj humorističkoj seriji Studija Beograd "Kod sudije za prekršaje" poznatog novinara i književnika Vase Popovića.

pripremi je i suvremena Šarkadijeva drama "Izgubljeni raj", a u jesen će režirati "Djevojku sa tri oca" Brane Crnčevića, djelo koje je dobilo prvu nagradu na natječaju beogradskog TV-studija.

Tekst: M. S, obrada: Yugopapir (Studio, VI 1964.)


Sadržaj "Eksera" (II epizoda "Sudije za prekršaje")



Dva sustanara, inženjer i liječnik, dolaze kod suca za prekršaje. Liječnik tuži inženjera da mu cijelu noć kucka o zid u jednakim razmacima.

Inženjer se brani da to radi zato što liječnikova kći vježbi na klaviru i to netačno, što smeta njegovom sluhu. 

Sudac hoće poslati inženjera u zatvor, ali je inženjer proučio zakon...

Na slikama: Predrag Laković (inženjer), Slobodan Perović (sudac).

Režiser ove emisije je Slavoljub Stefanović-Ravasi, a pisac teksta Vasa Popović.

Pepi Laković i Cica Perović: "Sudija za prekršaje" postaće jedna od naših najpopularnijih
TV serija sredinom šezdesetih (foto: Studio)


Kako je izgledao TV program 20. juna 1964?



... i šta ima novo u svetu zabave?

Podržite Yugopapir: FB TW Donate