Studentske demonstracije koje su uzdrmale Evropu i Jugoslaviju 1968: Tito na strani studenata

Svibanj 1978: "Ovo više nije opasno, postalo je povijest" - napisao je nedavno jedan francuski list nudeći svojim čitateljima seriju fotografija na temu "Svibanj '68". "Nije ni bilo odveć opasno", zaključuje površno neki drugi francuski građanski list: "Bila je to tek kriza jedne generacije..."

Prema jednom francuskom piscu, "svibanjska revolucija" bila je "više filozofska i socijalna nego politička i institucionalna revolucija, više zastrašujuća nego realna pobuna".

Iv Montan '78: Ne mogu skrenuti udesno, jedini je mogući način razvitka društva put u socijalizam

Brižit Bardo i Žak Šarije: Ljubavna priča koja je 60-ih punila stupce domaće i svetske štampe (1979)

Voja Čolanović: Ne opijajmo se mišlju da postoje izgledi za ozbiljniji prodor naše književnosti u svet

"Seobe": U močvarama Kopačkog Rita počelo snimanje novog filma Aleksandra Saše Petrovića (1987)

Kolovoz 1987: U močvarama Kopačkog Rita počelo snimanje filma od kojeg se mnogo očekuje, a već se sada predviđa da će troškovi nadmašiti prvotne proračune...

Najprije su kaskaderi Milan Mitić i Slavoljub Plavšić s konjima ušli u žabokrečinu Kopačkog Rita i prešli rukavac, a onda je u tu avanturu, ne baš tople i ugodne noći - iako je bilo nedavno - krenuo i Dragan Nikolić. Tako je počelo snimanje Seoba scenarista i režisera Saše Petrovića po romanu Miloša Crnjanskog u Kopačkom Ritu. 

Žana Moro, zvezda čiji sjaj ne tamni: Talentu je potreban uspeh, kao što je biljci potrebna voda (1974)

Maj 1974: Ima 46 godina i nikad nije  činila ništa da ih sakrije, naprotiv. Maše njima kao zastavom. Lepa nikad nije ni bila; ni telo nije baš telo vampa. U nekim trenucima njeno je lice tako staro, umorno i uvelo da podseća na antičku masku izlivenu u tužnoj ravnodušnosti. A, ipak, ako govorimo o lepoti, ljubavi, ženskom zavođenju - ne možemo a da ne spomenemo nju, Žanu Moro. 

Njen pogled otežan plavim podočnjacima, njena večno gorka usta, to njeno lice, tako ruinirano i tako jedinstveno, raspaljuju maštu miliona muškaraca. 

Odavno je prati fama slobodne žene bez predrasuda; njen život je bio vrtuljak ljubavi proživljenih bez licemerja, velikih ljubavi.

Saint-Exupéry ("Mali princ"): Osamljenik koji je volio ljude i principe više negoli stvarnost (1976)

Lipanj 1976: Malo tko u nas nije pročitao Exuperyjevu potresnu modernu bajku "Mali princ" o plavokosom dječačiću sa sitne planete koji silazi na zemlju i susreće se s ljudima, životinjama i biljkama. Malo tko nije osjetio gotovo nešto proročansko u povratku Maloga princa, s jednoga samotna mjesta u pustinji, pošto je zamolio zmiju da ga ujede, na njegovu rodnu planeticu.

Taj se prizor tako čudno podudara sa stvarnom tragedijom pisca na posljednjem zrakoplovnom zadatku da je vrijedi rekonstruirati, to više što njegovo slavno djelo mnogi znaju napamet, dok o autoru ne znaju gotovo ništa...

Uderzo, autor "Asterixa", YU intervju (2/2): Hoće li biti Asterixa i na Balkanu ili na Jadranu? (1985)

Albert Uderzo govori za Start: Mi smo uvijek govorili: nastavit ćemo Asterixa sve dok nam bude zanimljiv. Jer mi, autori, zabavljamo se kad pišemo, kad crtamo, prvi smo čitaoci naših avantura. Mi se zabavljamo i naravno, nadamo se da ćemo zabaviti i druge, jer, ako se zabavljate samo vi, to je loš znak i to ne bi dugo trajalo. To vam je igra. Nešto slično kao gluma.

Mi crtači obično kažemo da je to igra, ali to jest igra, a i zabava. Zbog toga i nastojimo da u to unesemo fikciju, jer ako govorimo samo o stvarnom životu, stvarni život nije dovoljno veseo, to svi dobro znamo. Prednost je stvaraoca u tome što može donijeti elemente koji su vedri, uz one manje vedre elemente.

Albert Uderzo, autor "Asterixa", najprodavanijeg stripa u povijesti: Ekskluzivni YU intervju (1/2)

Veljača 1985: Albert Uderzo, francuski strip-crtač, autor je najprodavanijeg stripa u povijesti.

Albumi s avanturama malog brkatog Gala - Asterixa, prodavani su u svijetu u 165 milijuna primjeraka.

"Asterix" je, uz "Tintina" i "Spiroua", označio novu epohu u povijesti stripa jer je pokazao da i strip može imati naklade od stotinu milijuna primjeraka; postao je ujedno i simbol moderne Francuske, te dobra roba na tržištu, što dokazuje i lanac fast-food restorana "Asterix burger", rublje "Asterix", kreme "Asterix", te projekt za golemi zabavni park - galsko naselje - na 240 hektara.

Mišel Platini, superzvezda EP 1984: Od vaših igrača poznajem Sušića i tvrdim da igra fantastično

Koja je razlika između Roland Garrosa i Wimbledona 86: Da li si tenisač-rudar ili tenisač-maneken?

Neda Arnerić, sentimentalno putovanje u prošlost: Dnevnički zapisi sa snimanja filma u Parizu

Bobur '86: Parižani oduševljeni "bogatstvom jugoslovenske talentovane i borbene kinematografije"

Uroš Tošković, jedan od najvećih crtača današnjice: Za pametne su ljude svi bogovi odavno mrtvi...

Enki Bilal, autor stripa: U glavi mi se vrzmaju slike opšteljudskih problema, a ne slike Divljeg zapada

Deana Pataković, 24 časa u životu jedne Šarmerke: U mojoj kući muzika se čuje sa svih strana

Milojko Milanović u poseti slavnom kabareu Crazy Horse: Glavna zvezda - Dijana Buljubašić (1981)

Jean Michel Jarre, pop senzacija '79: Programi YU radio stanica ne dopuštaju vam da ga izbegnete

Ljuba Popović, slikаr pred kojim Evropа pаdа nа kolenа: Strip omogućuje ljudimа dа kreаtivno misle

Jean-Paul Sartre u Jugoslaviji: Blago vama, kod nas je još uvek buržoazija na vlasti (1960)