![]() |
Yugopapir is creating an archive of selected articles from the ex-Yugoslavian press | Patreon |
4. decembar 1990: Samo za trenutak iznenađen velikim brojem novinara na jučerašnjoj konferenciji za štampu u Palati federacije, predsednik SIV Ante Marković, uz svoj poznati optimizam, ponovio je da savezna vlada neće odstupiti od predloženih strateških ciljeva reforme i mera ekonomske politike za 1991. godinu: nepromenjenog kursa dinara, daljeg zamrzavanja novčanih tokova, obaranja inflacije i cena.
Pritom, pomagaće se izvoz, smanjiti budžetska potrošnja, a plate će moći da dele samo oni koji budu imali para.
April 1973: Danas se svaki mlađi Nišlija zaklinje u "Jefimiju". I stariji nisu ravnodušni prema njoj. Najzad, to je njihova "Jefimija", njihovo zabavno prvenče koje je prekoračilo međe opštinskog atara, krenulo u svet i tamo se našlo među najboljima.
Jer, zabavna melodija "Jefimija", na tekst i muziku Salkovića, u aranžmanu J. Robežnika i interpretaciji "Lutajućih srca", na top listi domaćih hitova, od prošle nedelje zauzima prvo mesto.
"Jefimija" se dopala i selektorima tradicionalnog festivala Vaš šlager sezone u Sarajevu.
29. novembar 1960: "Objavljujem da je Ustavotvorna skupština jednoglasno usvojila Deklaraciju o proglašenju Federativne Narodne Republike Jugoslavije". Ove reči, koje je pre 15 godina izgovorio u Skupštini predsedavajući Vladimir Simić, označavale su da je počelo novo poglavlje naše istorije...
Narodni poslanici okupili su se u Skupštini već 28. novembra 1945. godine. No, taj dan je protekao uglavnom u veselim susretima starih ratnih i političkih drugova. Istovremeno su poslanicima razdeljene ulaznice za svečanu predstavu drame "Matija Gubec"...
Jul 1985: Kad od Prijedora krenete prema Bosanskom Novom, pa nakon nekoliko kilometara skrenete lijevo, naići ćete na planinska sela Brezičane, Gornju Dragotinju, Marine, Krnate, potom Kesare i Bere, a ako hoćete i dalje, nikakvo vozilo neće vam biti od pomoći, moraćete pješice koji kilometar, kroz šumu koja pruža ugođaj u ove ljetne sparne dane.
Pošto prođete kroz Gustiš podno Kozare, u jednoj od prvih kućica u selu Krivoj Rijeci, naći ćete Milju Marin, rođenu Toroman, partizanku čija je slika obišla svijet.
Septembar 1991, posle Pozorišnog festivala u Edinburgu, gde je gostovala čuvena predstava "Ženski orkestar" u režiji Petra Zeca: "Sreli smo Džemsa Bonda na aerodromu Hitrou! Pravi ženski "stampedo" uputio se kao popularnoj muškarčini Šonu Koneriju. Niko nije primetio da je s njim i njegova druga supruga, Francuskinja, slikarka.
Nije ni čudo: dama ne izgleda nimalo kao njegove partnerke iz filmova: vremešna je i, zaista, mnogo ružna! Uzalud se probijala i cičala: "Ja sam njegova žena, ja sam njegova žena..."
Mart 1987: Milan Špiček radi na Radio Beogradu kao dragstor: i dan i noć. "Medalja 202" je nedeljom pre podne, "Noćni bioskop" i "Noćni program" kao što naziv kaže, noću. I, sve što sada emituje ulazi u vrh najslušanijih emisija. Po internim. stručnim analizalma, merenjima i prebrojavanjima, uspeva da po broju slušalaca nadmaši i kolege iz "Indeksovog pozorišta".
Tako je sad; padaju i nagrade. A Milan Špiček je baš zbog ovog uspešnog recepta izvesno vreme bio "na ledu". Da nije tu nešto čudno?
Oktobar 1976: "Živorad Kovačević, predsednik Skupštine grada Beograda rođen je 1930. godine u Svetozarevu. Diplomirao je u Beogradu, a magistrirao političke nauke na Kalifornijskom univerzitetu (SAD).
Objavio je niz radova iz lokalne samouprave i urbanizacije.
Skojevski aktivista, član SKJ od 1946, Kovačević je tokom godina obavljao niz značajnih dužnosti.
Pre više od dve godine Kovačević je izabran na...
Novembar 1980: "Da li ste čuli za Pank? Mislim za onaj Pank zahvaljujući kome ste lepši, prijatniji i čistiji? Niste?
Onda pod hitno u samouslugu i na odeljenju higijenskih potrepština nađite sapun koji se zove Pank.
Jedna domaća industrija kozmetike bacila se na proizvodnju baš takvog deterdženta za lice i telo i programirala reklamnu kampanju u kojoj se tvrdi da ste, zahvaljujući Panku:
Oktobar 1990: "YUTEL bi morao imati i ima za cilj samo jedno: predočavati gledaocima stvarne, a ne isfrizirane činjenice, i omogućiti, napokon, svima njima od Slovenije do Makedonije, da na bazi tih stvarnih činjenica za sebe (i po sebi) donose vlastite zaključke"
Ukoliko se ne desi kao sa komunizmom (da briljantna ideja zbog lošeg izvedbenog postupka doživi katastrofalno loš ishod) onda bi od YUTEL-a usitinu mogla, u dogledno vrijeme, postati Jugoslovenska televizija: jugoslovenska u geografskom, programskom, kadrovskom, koncepcijskom... smislu.