Showing posts with label Politika. Show all posts
Showing posts with label Politika. Show all posts

Bekim Fehmiu '82: Plašim se da će Savez komunista izgubiti poverenje radničke klase i ljudi naše zemlje

Oktobar 1982: "Nedavno je jedan visoki funkcioner izjavio da nije znao šta se sprema na Kosovu. Mene je to iznenadilo, iznenadilo me je da oni koji su odgovorni da znaju - ne znaju; a ja sam kao Bekim, običan građanin, to znao... "

Poslednjih godina štampa sve ređe piše o vama - šta se zapravo događalo, da li ste radili, šta ste radili - pitamo jednog od naših najpopularnijih glumaca Bekima Fehmiu.

- Radio sam.

Kakvu Jugoslaviju žele Jugosloveni '89: Voleli bismo da smo kao Švajcarska, "jer se u njoj ne ratuje"

Veljača 1989: "Najveći broj Jugoslavena želi da njihova zemlja ne sliči ni na koju drugu, izuzev na samu sebe. Za to se u "Borbinom" ispitivanju javnog mnijenja opredijelila gotovo polovica (43 posto) anketiranih u svih šest republika.

Jugoslaveni su se još izjasnili za Švedsku (deset posto, "zato jer se u njoj dobro živi", odnosno "ne zbog političkog sistema već zbog socijalističkog odnosa prema čovjeku"), Švicarsku gotovo sedam posto (tipičan je odgovor: "zato što se u njoj ne ratuje"), Sovjetski Savez šest, te Francusku i SR Njemačku po četiri posto.

Aveti prošlosti ne miruju '79: Ustaški i četnički ekstremisti na stalnom zadatku razbijanja Jugoslavije

Februar 1979: Ponovno oživljavanje ustaškog terorizma na tlu petog kontinenta ... Skorašnje racije i hapšenja ukazuju na novi, oštriji, kurs australijske vlade ... Ko i kako finansira ekstremiste? ... Ekstremni nacionalisti povezani na svim kontinentima ...

Pošloga petka iz Sidneja je stigla štura ali po mnogo čemu značajna agencijska vest: australijska policija uhapsila je devet pripadnika anti-jugoslovenske fašističko-terorističke emigracije pod teškom optužbom da su nameravali da dignu u vazduh...

Ante Marković '89: "Federacija je naša sudbina i nikakvo drukčije rješenje ne možemo tražiti"

Nedjelja, 29. siječnja, povodom 20. sjednice CK SKJ: "Jedina svijetla točka uz koju se u ovom trenutku u ovoj zemlji vežu nade novi je kandidat za premijera, Ante Marković.

Novine su pune izvještaja i pohvala na njegovo subotnje, prvo predstavljanje javnosti u svojstvu mandatara za sastav nove savezne vlade. 

Iako Marković nije nudio neka velika i olaka obećanja, javnost ga je prepoznala kao...

Kako je slovenački punk uzdrmao temelje republike: "Neka idu u Englesku, ovde za njih nema mesta"

Srpanj 1982: Serija političkih ekscesa koja je, na slovenskoj punk-sceni, kulminirala prije nekoga vremena u razglašenoj aferi kukastih križeva, polarizirala je gotovo do ekstrema javno mišljenje u Ljubljani, pa i u republici. 

I dok su se neki najodgovorniji ljudi u političkom životu Slovenije radije opredijelili za dijalog s tim fenomenom, čini se da je javnost prije za rat...

Jasenko Houra, lider zagrebačkoga Prljavog kazališta, upravo razmišlja o svojoj četvrtoj metamorfozi. 

Mladi Jugosloveni '67: Socijalističko društvo pruža sve mogućnosti za humane odnose među ljudima

Vasko Popa, "Pesma": "Osvaneš i pogledaš: sve je već tu, i drvo i zmija i kamen i sunce. Ništa se na tebe ne osvrće, ništa tebe ne pita, sve to stoji i ide po svome. I onda, iz nekog dubljeg inata, iz čega li, kreneš i ti da od blata, od sna, od golog daha, od čega god stigneš, nešto svoje, onako po svome stvoriš... "

Januar 1967: Pesnik je, odista, u pravu: zatečeni svet nije i sopstveni svet; on, zapravo, deluje inspirativno ili, gotovo, izazovno - stvoriti nešto po svome, možda sopstveni svet.

Ceo svet je mogao da prati rumunsku revoluciju i pad diktatora zahvaljujući Televiziji Beograd (1989)

Decembar 1989: U petak oko podne, 22. decembra čudesne 1989. iz studija u Bukureštu otpočela je nenajavljeno najdramatičnija i verovatno najbolja emisija u istoriji televizije, koju je zaslugom TV Beograd, mogao da gleda ceo svet. 

Od trenutka kada je pesnik Mirče Dinesku rečima "Bog je pogledao Rumune" objavio kraj krvave diktature i pozdravio slobodu, sledećih 30 časova pratili smo uživo prenos narodnog ustanka koji se, kako su sati proticali, pretvarao u strašni građanski rat. 

Dragan Bjelogrlić '89: Strahujem od mogućih posledica koje će poneti naša generacija

Februar 1989: Posle uspeha sa predstavom "Klasni neprijatelj" mladi glumci, pretežno studenti Fakulteta dramskih umetnosti, nastavljaju ekspanziju adaptacijom "Tri sestre" Čehova pod naslovom "Sto godina kasnije"...

Udarac u pleksus, što se boksa tiče, spada u one najteže, ali, za onesposobljavanje protivnika, i najefikasnije. Zahteva veliku brzinu i veštinu.

Naravno, sve to, na prvi pogled, nema nikakve veze sa pozorištem, bar na prvi pogled.

Iz Titovih intervjua stranim novinarima: Vi znate da su naši narodi nekada bili siromašni i zavađeni...

Maj 1980: Predsednik Tito primio je 14. decembra 1956. na Brionima Fitzroya Macleana, bivšeg šefa britanske vojne misije pri Vrhovnom štabu NOV, publicistu i člana britanskog Parlamenta. Tom prilikom vođen je zanimljiv razgovor, koji je obuhvatio mnoge pojedinosti iz života i rada Josipa Broza Tita.

Jeste li predviđali da će doći do drugog svetskog rata?

"Da. Čim je Hitler došao na vlast mi smo znali da je situacija kritična i da će vjerovatno doći do sukoba.

Vasa Čubrilović, ekskluzivni intervju 1981: O ideji jugoslovenstva i učešću u sarajevskom atentatu

Februar 1981: Kad sam odlučio da pozovem akademika Čubrilovića (gostovanje u TV emisiji Teleskopija - op. Y.), imao sam pre svega na umu sarajevski atentat.

Andrić je u svom dnevniku od 8. juna 1912. zapisao:

"Danas je Jukić počinio atentat na Cuvaja. Kako je lepo što se zatežu tajni konci dela i bune. Kako radosno slutim dane velikih dela. I diže se i gori hajdučka krv.

Bez čednosti i dobrote žrtava prolazi moj život. Ali volim dobre.

Studentske demonstracije koje su uzdrmale Evropu i Jugoslaviju 1968: Tito na strani studenata

Svibanj 1978: "Ovo više nije opasno, postalo je povijest" - napisao je nedavno jedan francuski list nudeći svojim čitateljima seriju fotografija na temu "Svibanj '68". "Nije ni bilo odveć opasno", zaključuje površno neki drugi francuski građanski list: "Bila je to tek kriza jedne generacije..."

Prema jednom francuskom piscu, "svibanjska revolucija" bila je "više filozofska i socijalna nego politička i institucionalna revolucija, više zastrašujuća nego realna pobuna".

Zašto mladi Jugosloveni žele prijem u Savez komunista '68: Naveli su razloge u svojim molbama...

Studeni 1968: Što jugoslavenska mladost piše u svojim molbama za prijem u redove komunista?

Posljednji izvještaji što stižu s terena kažu da je u ovih nekoliko mjeseci pojačanog prijema mladih u Savez komunista crvene knjižice u Hrvatskoj dobilo više od devet tisuća novih članova, a da isto toliki broj čeka da njihove molbe budu riješene.

O jednakom poletu jugoslavenske mladosti koja oduševljeno pristupa našoj najrevolucionarnijoj...

Jugoslavija '86: Pamtimo vreme blagostanja - kako smo onda došli do sadašnjih kriza i restrikcija?

Septembar 1986: Poslednjih pet godina je predstavljalo period u kojem se jugoslovensko društvo ubrzano opraštalo od mnogih svojih predrasuda. Duboka kriza pomogla je tom osvešćivanju. Život sa ograničenjima postao je neminovan. Niko nije očekivao da će doći vreme u kojem su stan, posao, automobil ili, čak, televizor, postali nedostižni...

Prema istraživanjima zagrebačke CEME, najvećem broju Jugoslovena je život po sopstvenom izboru najvažniji cilj, značajniji od mesta na društvenoj lestvici ili debljine konta u banci.

Reakcije iz Splita i Zagreba na tekst o nacionalističkim incidentima: Kome koristi naša podjeljenost?

Januar 1986, "Ja bih da se zna", pisma čitalaca magazina Rock: 

"Javljamo vam se povodom članka Petra Popovića "Nosi li nas pogrešan tok?". Naime, u tekstu se nalazi i ova rečenica: "Devojčurak iz Splita bi čak više voleo Bajagu samo da nije Srbin." 

Ne znamo na koji to "devojčurak" on misli, ali bi mu netko od nas mogao ispričati kakav je bio koncert Bajage u Splitu! 

Mladi Jugosloveni začuđeni pitanjima na testiranju za američke kampove: "Da li će vaša zemlja propasti?"

Ožujak 1973: Pedesetak sludenata, odabranih u Ljubljani za odlazak u američke kampove, neće ovog ljeta otputovati u Sjedinjene Države zbog nekorektnih pitanja koja su im postavljala šestorica američkih predstavnika ... Tek nakon dva mjeseca izbija na vidjelo istina o intervjuu, obavljenom u prostorijama organizacije ljubljanskih studenata s kandidatima prijavljenim za ljetnu praksu u SAD ... Mladići i djevojke koji su izrazili želju da idu na praksu u SAD nisu ispitivani što znaju o Americi, nego što misle o Jugoslaviji ... Nije uvijek naivno ono što kriju "dječja pitanja" ...

TV Beograd i TV Zagreb čine sve da se YUTEL-u zatre klica i prije nego on proizvede i minut svog programa

Oktobar 1990: "YUTEL bi morao imati i ima za cilj samo jedno: predočavati gledaocima stvarne, a ne isfrizirane činjenice, i omogućiti, napokon, svima njima od Slovenije do Makedonije, da na bazi tih stvarnih činjenica za sebe (i po sebi) donose vlastite zaključke"

Ukoliko se ne desi kao sa komunizmom (da briljantna ideja zbog lošeg izvedbenog postupka doživi katastrofalno loš ishod) onda bi od YUTEL-a usitinu mogla, u dogledno vrijeme, postati Jugoslovenska televizija: jugoslovenska u geografskom, programskom, kadrovskom, koncepcijskom... smislu.