Jesen 1985: "ZX 81" ili "Commodore 64"? Svako normalno dijete trebalo bi da nabavi - kompjuter!




Svaki računar se može iskoristiti i kao svojevrsno pomagalo za učenje matematike, stranog jezika, istorije, a najmlađima za uvježbavanje čitanja. On može da posluži kao "šahovska čitanka" i kao ozbiljan šahovski partner, najjednostavniji kompjuter može da obavi daleko više od svakog pisaćeg stroja

Ono što se, koliko juče, doimalo naučnom fantastikom, danas je postala puka stvarnost: mikroelektronika ugrađena u kompjutere i robote različitih mogućnosti i namjena tiho se uvukla u najveće fabričke hale i sisteme, u urede i institucije, u zdravstvo i školstvo, u svemirsku tehniku i muziku, u novinske kuće i domaćinstva... i uveliko, zamijenivši čovjeka, počela suvereno da vlada našom svakodnevnošću.


  • U mnogim evropskim i američkim predškolskim ustanovama, kompjuteri su postali sastavni dio svakodnevnog života, igre i zabave svih mališana, istovremeno, upotreba računara novi je predmet u brojnim osnovnim školama.


  • Ministri kulture u nekim zapadnonjemačkim pokrajinama donijeli su odluku da u osnovne škole uvedu kao obavezan predmet programiranje kompjutera i za tu svrhu odlučeno je da se potroši blizu šest stotina miliona maraka!


Vrijeme računara




  • Italijani i Francuzi takođe smatraju da je ovo vrijeme računara i da se u sve oblasti života, a naročito u oblasti školstva, treba što hitnije da uvedu najnoviji kompjuterski sistemi.

Slična shvatanja preovladavaju i u ostalim zemljama Zapadne Evrope, a Sajmour Pajpert, čovjek koji je otkrio jedan od kompjuterskih jezika "logo" (u nas se uglavnom koristi "bejzik"), smatra da bi svako normalno dijete trebalo da zajedno sa prvim riječima sročenim u prvim godinama života uči "razgovarati" i sa kućnim računarom!

I naša zemlja, srećom, napravila je već prve korake s ciljem da kućni računari postanu dio naše svakodnevnice.

U SR Sloveniji u više osnovnih škola rukovanje kompjuterima je dio redovnog nastavnog programa, a slični eksperimentalni predmeti uskoro će, ukoliko već nisu, biti uvedeni i u brojne osnovne škole u ostalim republikama i pokrajinama.

Istovremeno, u mnogim većim gradovima naše zemlje u toku su brojni kursevi, seminari i škole rukovanja kućnim računalima, a na tržištu jugoslovenske štampe već su se udomaćili i našli svoje čitaoce specijalni magazini, koji zaljubljenicima kompjuterske tehnike, pored "abecede", nude i konkretna obavještenja kako da dodu do svog prvog kompjutera, gdje se i kako mogu nabaviti oni najjednostavniji, cijene, noviteti na zapadnom i našem tržištu. a već se objavljuju i mali oglasi u kojima se nudi na prodaju, ili za razmjenu, stotine najrazličitijih kompjuterskih programa.


Kakav računar?



"Moja prva knjiga o kompjuterima"
Pritisak kompjuterske tehnike, koji se osjeća u svim zemljama svijeta i koji je već uveliko izmijenio naša shvatanja o "ataku tehnike na naš život i integritet", pravovremeno je ponukao i naše Savezno izvršno vijeće, koje je, kako je poznato, 28. novembra prošle godine u Odluci o uslovima pod kojim naši građani mogu da uvezu robu iz inostranstva, predvidjelo da svaki Jugoslaven prilikom svog prvog putovanja (misli se na prvo putovanje u jednoj godini!), može đa uveze i jedan lični (kućni) računar!

Za početnika novog kompjuterskog stoljeća, kako duhovito primjećuje američki časopis "Tajm", najteže pitanje postavlja se već na početku:

Kakav računar nabaviti?!

Iako na svjetskom tržištu ubjedljivo vode kompanije "Epl" ("Apple"), i "Ajbiem" ("IBM") u trgovinama zapadnoevropskih zemalja naći ćete veliki izbor i japanskih računara.

Police su pune kompjutera koji su slični kao jaje jajetu, i po obliku i po tastaturi, i tu se, blago govoreći, teško snalaze i sami trgovci.

Zbog toga prilikom kupovine, čovjek već unaprijed treba da zna kakav računar želi.

Za svakog ko se želi "družiti" sa kompjuterom daleko najvažnije pitanje je kako izabrati elektronskog "druga".

Pitanje je do te mjere složeno da na njega teško mogu odgovoriti i najveći stručnjaci.

Zašto?

Kako se memorija kompjutera mjeri u kilobajtima, a sposobnost "diska" u megabajtima, kupac bi, dakle, trebalo već prilikom nabavke svog prvog elektronskog sveznadara da zna kapacitet kompjutera sa kojim ubuduće želi da dijeli život. 

Dobro je jedan francuski inženjer primijetio:

"To vam je" rekao je "kao da birate djevojku.

Možete da se odlučite da li želite lijepu, brbljivu ili marljivu!"


Pravi pogodak - "Komodor"



Najjednostavniji kompjuteri, oni kao "ZX 81", engleske kompanije "Sinkler", čija je interna memorija jedan kilobajt (pamti jedva jednu stanicu brojki, slova i drugih znakova), mogu se nabaviti bagatelno jeftino. Njihova cijena na zapadnonjemačkom tržištu ne prelazi stotinu maraka (oko 10.000 dinara).

U našim uslovima, možda je pravi pogodak kompjuter "Komodor 64" ("Comodore 64"). On ima četrdeset do pedeset puta veću internu memoriju, a cijena mu se kreće između petsto i šesto maraka. Trenutno je to u Zapadnoj Evropi i najtraženiji kućni računar. 

Naravno, slične su mogućnosti i drugih kompjutera te klase koji ne koštaju više nego što košta "Komodor 64".

Inače, najskuplji kompjuteri stoje između tri i četiri hiljade maraka, a radi ilustracije recimo da su mogućnosti tih računara jednake mogućnostima onih elektronskih mozgova iz 1946. godine za koje je tada trebalo izbrojati ravno dvadeset miliona dolara!

Ali, da vidimo kakve su mogućnosti upotrebe kompjutera za naše prilike, dakle onih što ne prelaze veću cijenu od 60.000 dinara.

Svaki kompjuterski "opismenjen" petnaestogodišnjak danas će vam navesti hiljadu i jedan razlog zašto više od svega priželjkuje nabavku kućnog računara.

Ukoliko su mu ga roditelji već nabavili, on onda ima mnoštvo ideja kako da se s njim "zabavi" i da ga korisno upotrijebi.


Kompjuteri nisu igračke



Međutim, kako lični kompjuteri nisu igračka za nezrele osobe, mogućnosti ličnih računara su više nego fantastične. Evo primjera kada se kućni kompjuter može iskoristiti i kao:

INSTRUMENT ZA UČENJE: Svaki računar se može koristiti i kao svojevrsno pomagalo za učenje matematike, stranog jezika, geografije, istorije... a najmlađima može da posluži i za treniranje bržeg čitanja. Za djecu iznad pet godina na tržištu elektronike se već mogu nabaviti specijalni
programi koji su i zabavni i poučni istovremeno.

ŠAH: Zahvaljujući šahovskim programima, kućni kompjuter može da posluži i kao svojevrsna "šahovska čitanka", ali i kao ozbiljan šahovski partner. Neki programi sadrže i najinteresantnije partije šahovskih velikana, od Aljehina do Kasparova, tako da se mogu živo analizirati.

PISAĆA MAŠINA: Ono što se danas u svijetu naziva obradom teksta nije, zapravo, ništa drugo do primjena računara kao pisaće mašine. Međutim, i najjednostavniji kompjuter (uz specijalne dodatke) može da obavi daleko više od svakog pisaćeg stroja, uključujući, na primjer, i odlaganje i memorisanje za sva vremena adresa svih ljudi sa kojima je bilo kada ostvaren kontakt.

Ali, to su samo neke od mogućnosti kućnih kompjutera. Oni mogu služiti i kao alarmni uređaji, muzički instrumenti, banke podataka, instruktor za vožnju...

Tekst: A. B, obrada: Yugopapir (Male novine, jesen 1985.)



Podržite Yugopapir: FB TW Donate