Grožnjan, kulturno ljeto 1987: Likovnjacima i muzičarima sada su se pridružili i kazališni radnici...

Srpanj 1987: Od 1965. godine kada je istarski gradić Grožnjan proglašen za grad umjetnika i njegovi osebujni arhitektonski i ambijentalni prostori pretvoreni u sastajalište umjetnika, istodobno je stvoreno idealno mjestu za odmor i stvaralačka nadahnuća.

Tamo se, uz osamdesetak mještana svakog ljeta nađu i slikari, grafičari, kipari, keramičari... koji putem četrdesetak izložbenih prostora (skoro svaka kuća je - galerija) i nekoliko likovnih kolonija, prezentiraju svoja djela.


Klaviristi, gitaristi, čelisti, duhači, muzikolozi polaznici su desetak tečajeva ili seminara Kulturnog centra Međunarodne federacije Muzičke omladine.

Pod stručnim nadzorom usavršavaju ranije stečenu naobrazbu, a na kraju svog boravka u Grožnjanu omogućuje im se da koncertom pokažu što su naučili.

Ovoga ljeta Grožnjan živi intenzivnije nego ranijih godina.

Likovnjacima i muzičarima ravnopravno su se pridružili kazališni radnici, kojih je proteklih godina bilo u daleko manjem broju. Sada se tu održavaju tečajevi za lutkare-amatere, kazališne režisere, seminari za voditelje dramskih grupa, tečaj za animatore kulture...

Održana je i premijera Saint-Exuperyjevog "Malog princa" u izvođenju novoosnovanog Teatra "Kamov" iz Rijeke.

Ovoljetno intenzivno druženje i usavršavanje mladih umjetnika i kulturnih radnika u Grožnjanu je, po svemu sudeći, uvod u realizaciju inicijative Komisije za društvene organizacije RK SSOH. O čemu se radi?

Grožnjan, sa svojim kulturno-umjetničkim sadržajima, živi samo u ljetnim mjesecima, od sredine lipnja do početka rujna. U preostalih devet mjeseci on zjapi gotovo prazan.

Tamo su samo četvorica likovnih umjetnika kojima je Grožnjan stalno mjesto boravka, jedan majstor, koji se brine za objekte i instrumente Muzičke omladine, i tamošnje stanovništvo.

A u revitalizaciju i obnovu tog "umirućeg grada" - bez struje i vode, smještenog na
brežuljku daleko od obale i dobre ceste - od početka šezdesetih godina naovamo uložena su, pored privatnih i znatna društvena sredstva; u današnjim novcima, radi se o stotinama milijardi starih dinara.


Centar mladih Alpe-Adria



Muzička omladina Hrvatske, na primjer, dobila je pravo korištenja trideset kuća u trajanju od 99 godina. Zasad je obnovljeno i stavljeno u funkciju desetak kuća, na dvema njima se upravo radi, a adaptirana je i Koncertna dvorana.

Zbog pomanjkanja smještajnog i studijskog prostora u Grožnjanu može istodobno boraviti 100, maksimalno 120 polaznika, tako da u jednoj sezoni u Grožnjanu bude između 600 i 800 polaznika.

Omladinska organizacija je stoga krenula u akciju da se iskorištenost Grožnjana i njegovih prostora produži tokom cijele godine. Istodobno se javila ideja da se proširi namjena Grožnjana.

Dakle, Grožnjan ne bi bio samo mjesto u koje bi se okupljali mladi muzičari, već i mladi stvaraoci iz drugih područja: književnosti, umjetničke fotografije, filma, stripa, sve do mladih lingvista i etnologa.

Na taj način bi Grožnjan s vremenom postao ne samo kulturnim centrom mladih naše republike, nego i Jugoslavije, a u perspektivi i centrom mladih geografskog prostora znanog pod imenom Alpe-Adria.

Nosilac ovog projekta i dalje bi bila Muzička omladina.

RK SSOH je na adrese općinskih, republičkih i savezne konferencije omladine poslala dopis u kojem ih upoznaje sa svojim namjerama. Vjeruje se da će dobiti njihovu podršku i pomoć, da bi što prije pokušala riješiti dva akutna problema Grožnjana - kanalizaciju i grijanje... 


Napisao: Veljko Krulčić, obrada: Yugopapir (Polet, 1987.)




Podržite Yugopapir na Patreonu * Donate