Pavle Savić: Imamo u istoriji crkve masu primera da su pokušavali da zaustave zemlju, a ona se ipak okreće

April 1974, novinar Duge počinje svoj intervju sa predsednikom Srpske akademije nauka i umetnosti: Kada sam bio mali, učili su me da veliki ljudi znaju šta rade. 

Govorili su mi: što budeš više znao, više ćeš postići. 

U današnjem svetu izgleda da znanje ponekad vodi - nemoći. 

S raznih strana čujemo kako se učeni ljudi žale da se osećaju usamljeni i bespomoćni...

Černobil, godinu dana nakon katastrofe, novinarska poseta: Noću se dobro videla jaka svetlost iz reaktora

Svibanj 1987: O černobilskoj nesreći i nastavku rada atomske centrale, tj. dva njena reaktora, napisano je mnogo novinskih tekstova. U njima su stručnjaci iznijeli svoja gledišta o tome zašto je do katastrofe došlo. Ipak, mnogo je toga ostalo tajnovito i neobjašnjeno. U tim tekstovima nije bilo izjava onih koji su bili neposredno uz reaktore i koji danas tamo rade.

Zahvaljujući angažmanu Vjesnikova dopisnika iz Moskve, Branka Vlahovića - Studio objavljuje ekskluzivnu reportažu koju su za nas napisali novinari moskovskog radija, Igor Gorjaev i Aleksej Gluhovski.

Svet kompjutera '68: Dolazi vreme kada će elektronski mozgovi biti povezani sa telefonskom mrežom

Veljača 1968: Jedan proizvod čovječjeg mozga postao je simbolom našeg vremena. Ne, to nije nuklearna energija. Nevjerojatni elektronski računari, "mozgovi" obdareni brzinom koja je gotovo jednaka brzini svjetlosti, a osposobljeni neograničenim pamćenjem prestaju da budu rijetki skupi instrumenti, sakriveni u laboratorijima instituta.

Tiho zujeći svojim relejima, žmigajući signalnim svjetlima, polako ulaze na sveučilišta, u tvornice, željezničke stanice, istraživačke centre.

Prva elektronska mašina za računanje izrađena u Jugoslaviji 1953: Nema je ni Evropa, ni Amerika

Siječanj 1953: U Institutu "Nikola Tesla" u Beogradu, jedna, za javnost anonimna grupica ljudi, na čelu sa ing. dr. Obradovićem, konstruirala je prvu elektronsku mašinu za računanje u Jugoslaviji i treću u Evropi. 

U jednoj prostoriji Instituta, uz čitavu stijenu zida, u dužini oko pet metara, stoji ovaj gigantski metalni filozof, koji ne kapitulira ni pred najsloženijim matematskim operacijama, pouzdavajući se u svoj elektronski mozak. Njegov mozak sačinjavaju 200 elektronskih cijevi...

"Bliski susreti treće vrste", novi Spilbergov hit film: Blizu je 2000, sve će se promeniti...

Međunarodni skup naučnika u BG '61: Kako zamišljaju dalji razvoj elektronike i budući izgled sveta?

Maj 1961: Od 15. do 20. maja Beograd je bio domaćin jednog velikog skupa: u Domu sindikata, naučnici iz blizu 30 zemalja održali su Konferenciju o nuklearnoj elektronici, na kojoj su razmatrani dosadašnji rezultati i dalje mogućnosti primene atomske energije u mirnodopske svrhe.

Konferenciju je organizovala Međunarodna agencija za atomsku energiju u saradnji s jugoslovenskom Saveznom komisijom za nuklearnu energiju...

Projekat Orion 1960: Već oko 1975. godine sa Zemlje će se organizovati masovni izleti na Mesec

Tehničke novine 1964. predviđaju: Kako će izgledati svet telekomunikacija za 20 godina - 1984...

Dan Republike 1974: Kako je Jugoslavija postala zemlja sa najvećom stopom privrednog rasta...

David Bellamy ("Opstanak"): Kada bi me izbacili iz Britanije, živeo bih u vašoj prekrasnoj Jugoslaviji

Arthur C. Clarke, YU intervju: Par puta sam gledao "Star Wars", ali mislim da je najbolji SF - "Alien"

"Svemir 1999", nova TV serija koja raspaljuje maštu: Ko su stanovnici Mesečeve baze Alfa? (1975)

Uoči pomračenja Sunca, u društvu naših astronoma na Hvaru: 11 pitanja za - Sunce (1961)

Uspon tandema Jobs - Wozniak i njihove kompanije Apple: "Velebit" - uvoznik za Jugoslaviju (1982)

Predrag Marković, pobednik Kviskoteke: Najvažnije je znati aktivirati memoriju velikom brzinom

Dejan Ristanović, urednik Računara u vašoj kući: U Jugoslaviji je trenutno 150 hiljada PC-ja (1985)

Nikola Tesla u Beogradu, 20. maja 1892. godine: Veliki naučnik ganut Zmajevom pesmom dobrodošlice

Nijaz Abadžić u razgovoru sa Carlom Saganom na Globalnom forumu 1990: Voli i čuvaj Zemlju

Kako će izgledati televizija budućnosti: Svaka kuća imaće vezu sa centralnim kompjuterom... (1969)

April 1969: Koje su najpopularnije pesme ovog proleća? Od domaćih zabavnjaka izdvajaju se: "Imala je 17 godina" Zlatka Golubovića i "Cigu ligu" Korni grupe. Od stranih hitova prednjače: "Ob-La-Di, Ob-La-Da" Bitlsa i "To su bili dani" Meri Hopkin. A na top-listi narodne muzike vode: Silvana Armenulić ("Otišo si bez pozdrava") i Gvozden Radičević ("Uzmi sve što ti život pruža")... Bekim Fehmiu i Branka Petrić konačno su ponovo zajedno - glumac je došao da se malo odmori od napornog snimanja svog prvog holivudskog visokobudžetnog filma "Avanturisti". Neimenovani fotograf iskoristio je priliku da uslika Branku i Bekima za poslednju stranu TV novosti, neku vrstu postera - i tako je nastala njihova prva zajednička kolor fotografija objavljena u našoj štampi!... Čitaoci domaćih časopisa i dalje su oduševljeni kako njihovi ljubimci (Miodrag Petrović Čkalja, Lepa Lukić, Arsen Dedić, Tereza Kesovija... ) izgledaju "u boji", jer ih uživo mogu videti samo na nastupima, a na onom jednom jedinom TV programu - isključivo u crno-beloj tehnici... "Kako se ponašati prema detetu koje ne zna ni da čita, ali uveče posle Dnevnika neće da ide na spavanje, već želi da i ono gleda neku TV seriju?" Ovo je pitanje roditelja koji se potpisao pod šifrom "Nemoćan", jer svoj problem nije u stanju da reši drugačije nego - batinama. Psiholog Budimir Nešić, koji redovno odgovara na slična pitanja čitalaca TV novosti upozorava: "Batina ima dva kraja! Dakle, izbacite batinu iz kuće. To je prvo. A drugo? Ponudite detetu neku valjanu alternativu. Ukoliko ni to ne ide, treba isključiti TV prijemnik ZA SVE. Istina je da je ovo žrtva, ali je isto tako istina da ste vi krivac, jer niste na vreme preduzeli potrebne korake!"... Kako li će se tek deca "odlepiti" od malog ekrana kada Prvi i Jedini program bude počinjao već ujutro, a ne u kasnim popodnevnim časovima kao ovog aprila 1969? O ostalim naučno-fantastičnim predviđanjima u šta bi sve mogao da se pretvori naš dobri stari "lampaš", TV novosti su donele poseban članak - i za razliku od priče o Jugoslaviji 2000, ovaj put - "pogodili u sridu"...

Kako će izgledati Jugoslavija godine 2000: Da li će Jugosloveni živeti 150 godina? (1969)

April 1969: Televizija uveliko radi na opismenjivanju naroda - zato je Aleksandar Popović napisao "TV bukvar" i stvorio lik nepismene seljanke Kike Bibić, koju sjajno igra Mira Stupica, i za koju cela Jugoslavija navija da što pre nauči sva slova. Mirin muž, pozorišni mag Bojan Stupica, deli oduševljenje TV auditorijuma: "Tu Kiku igra neverovatno. Toliko mi liči na najstarije dete u seoskoj porodici, ono koje ostaje na zemlji, da radi po kući, podiže mlađu braću i sestre, žrtvuje se za njih, pa eto, i slepa kod očiju ostaje. Toliko puta su mi oči zasuzile dok sam gledao Miru u 'Bukvaru'!"... Sava Mrmak, između dva kviza, snima novu dramu, zapravo YU verziju "Čudesnog sveta Horasa Forda", autora Redžinalda Rouza ("Dvanaest gnevnih ljudi"), koja je već sa velikim uspehom prikazana na američkoj televiziji (kao epizoda "Zone sumraka"). Mrmak kaže: "Radi se o pobuni jednog čoveka protiv metropolisa koji zahteva da ljudi budu jaki, čvrsti, nesentimentalni. Svet našeg detinjstva, po junaku ove drame, jedini je dostojan hvale i Horas nalazi svoj mir tek u trenutku kada se, pomućene svesti, ponovo oseti dečakom." Horasa Forda igra Vlada Popović, a zanimljivo je da beogradski kraj oko Karađorđeve ulice, ispod savskog mosta, "glumi" siromašno predgrađe nekog američkog grada, kakvo je viđeno u originalnoj drami... Novost je i da Sava Mrmak ovu dramu snima "tranzistorskom kamerom", kako je nazivaju u štampi, jer se radi o poslednjem čudu tehnike - kameri koja nema stativ, već se nosi na leđima!... Kakva li nas još čuda tehnike očekuju u budućnosti? Kako će izgledati naš svet na izmaku milenijuma? TV novosti će pokušati da dodatno zagolicaju maštu svojih čitalaca ispitujući urednika Borbe Staneta Staniča, koji je o tome već govorio u izuzetno gledanoj TV emisiji "Vidik", urednika Jovana Šćekića...