Ivica Bednjanec: Jedini strip crtač na svetu koji je kao nastavnik otimao od dece sopstvene stripove!




Kad sam završio Višu grafičku školu, neko vrijeme sam predavao i bio sam valjda prvi nastavnik u svijetu, koji je za vreme školskih satova plijenio stripove čitane ispod klupe, a da ih je sam crtao!


Ivica Bednjanec je rođen 1934. godine u Zagrebu gde stalno živi i radi. Nakon završene grafičke škole radi kao litograf u štamparskom zavodu Ognjen Prica u Zagrebu. Uz rad nastavlja školovanjem te 1962. diplomira na Višoj grafičkoj školi u Zagrebu. Od 1967. godine radi kao samostalni umetnik i član je ULUPUH-a.


*****



To je samo odlomak iz napisa o autoru knjige stripova Nježni sport Ivice Bednjanca, koju je prošle godine izdala zagrebačka izdavačka kuća Mladost. 

Knjiga je pobudila veliko zanimanje među čitaocima stripa, a pored toga prošle godine Ivica Bednjanec je konačno dobio ono što je na području devete umetnosti zaista i zaslužio. Dobio je nagradu Andrija, koju dodeljuje svake godine Jugoslovensko društvo Klub devete umetnosti (Ljubljana) najzaslužnijim za razvoj kvalitetnog domaćeg stripa.

- Crtati sam počeo još kao osnovnoškolac - priča Ivica Bednjanec - iako u našoj siromašnoj radničkoj obitelji uvjek nije bilo dovoljno hleba, ali uvek sam našao komad papira, da sam mogao šarati po njemu. Svoj prvi strip sam nacrtao za jednog školskog druga, koji je imao rođendan, a moj strip bio mu je moj poklon.

- U kojim listovima ste objavljivali svoje prve radove?

- Ako me sjećanje ne vara, za vrijeme školovanja na grafičkoj školi ilustrovao sam početnicu za gluhonijeme, a prvi honorari su stizali iz poznatog ondašnjeg humorističkog lista Kerempuh.

Međutim, to još nije bio pravi posao crtača stripova. Karijeru crtača stripova sam oficijelno počeo sam godine 1952, kad su mi objavili prvi strip u ondašnjem omladinskom zabavniku Petko. 

Bio je to strip Stanoje Goranin, kojeg sam nacrtao prema poznatoj narodnoj pjesmi.


Crtao sam sve moguće



Ivica Bednjanec (foto: Yu strip)
- Posle završene grafičke škole, odlučili ste, da se sasvim posvetite stripu?

- Ne. Za to nije bilo ekonomskih uvjeta. Zaposlio sam se u grafičkoj struci, ali crtanja nisam zanemario. Također sam se školovao i dalje, pa sam stekao zvanje grafičkog inženjera. 

Da bih stvorio sebi uvjete za normalan život, crtao sam sve moguće. Ilustrovao sam knjige, crtao reklame, a stvorio sam niz rješenja za razne prospekte, kataloge, ambalaže, etikete itd. Radio sam sve, što se može podrazumjevati pod grafički dizajn. 

Kad sam završio Višu grafičku školu, neko vrijeme sam predavao i bio sam valjda prvi nastavnik u svijetu, koji je za vreme školskih satova plijenio stripove čitane ispod klupe, a da ih je sam crtao!

- Koliko vremena se bavite isključivo crtanjem stripova?

- U slobodnoj profesiji sam od 1967. godine, ali ne bih mogao tvrditi, da se bavim isključivo samo crtanjem stripova. Istina je, da bar osam sati dnevno crtam stripove, ali povremeno se moram baviti i grafičkim dizajnom, jer moram živjeti. 

Imam troje djece, koji su mi i neiscrpna inspiracija za moje stripove.

Veliki broj stripova sam nacrtao za izdavačku kuću Dečje novine (Gornji Milanovac).

Poslednji strip je izašao u reviji Eks almanah pod naslovom Pustolovina u Africi, što je u biti samo ponovo štampanje stripa Brodolomci, koji je bio prije nekoliko godina objavljen u Modroj lasti.

- Za mnoge crtanje stripa ili čitanje znači bijeg od realnosti u imaginarni svijet ...

- To kod čitanja mojih stripova ne bismo mogli tvrditi. Prije svega to važi za stripove, koji su bili objavljivani u Modroj lasti i koji još uvjek izlaze. Na pretposlednjoj strani Modre laste izlaze moji realistički stripovi iz serije, koji nazivam Teenagers (tinejdžeri). 


Sadržaji su veoma bliski realnosti i svaki strip pojedinačno sadrži neku pouku. Tako sam u stripu Crna ovca obradio problem ponavljača razreda, u stripu Mamina maza problem maminog sinčića, u stripu U vrtlogu časti razrađen je problem osnovnoškolca.

Isto može važiti i za seriju Lastan, koja izlazi u Modroj lasti, ali u koloru i u karikaturističkom stilu. 

Dugo vremena je bio glavni lik te serije Lastan, ali ga je njegov kolega Genije prešao u popularnosti. Iz te serije je izašao i Nježni, koji je dugo vremena harao po novom Kerempuhu, a redovito se sada pojavljiva u nemačkom časopisu Pardon i SN-reviji.

- Kad smo već kod Nježnog, da li je to vaš najbolji strip?

- Da li je najbolji, to svakako ne bih mogao reći, to znaju čitaoci. Ali po mom mišljenju je svakako najpopularniji, bar u poslednje vrijeme ...

- Dakle, po vama, strip nije samo laka razonoda...

- Tako ne mislim samo ja, nego i mnogi drugi. Strip je u mnogim zemljama korišten u školskim programima, pa i kao agitator sa najrazličitijim svrhama. Kad radim strip, uvek razmišljam o tome, što bi mogli čitaoci u mom stripu naučiti ili saznati nešto novoga. 

U tom pogledu je Nježni moj najangažovaniji strip. Strip je za mene najmanje laka pouka ...

- Crtali ste i seriju Viva Mexico. Recite nam nešto i o tome.

- Viva Mexico je serija stripova, koja je u početku nastala pod uticajem djela Bernarda Travena. Nacrtao sam i strip prema njegovom delu Pobuna vješanih. U toj seriji sam obradio vreme velike meksičke revolucije u početku našeg vijeka. 

Glavni likovi su obični ljudi, koji su u stvari u toj revoluciji i u drugim sličnim revolucijama odigrali glavnu ulogu. Popularnost te serije je dokazala, da čitaoci ne žele samo westerne, iako su još uvjek kao žanr najpopularniji. 

Sve sam nacrtao za ediciju Biblioteka Lale, koju su izdavale Dečje novine. Takođe sam za tu izdavačku kuću nacrtao i seriju povijesnih stripova, koji prikazuju značajne događaje iz naše historije. 

Tako sam u toj seriji nacrtao strip Seljačka buna, glavni lik je bio Matija Gubec, obradio sam i život Nikola Zrinjskog, pa borbe sa Mlečanima i Turcima u šesnaestom stoljeću. Ukupno 26 stripova.

"Barun Trenk"

- Obrađivali ste i narodnooslobodilačkl rat...

- Da, seriju od osamnaest stripova. Poslednje sam nacrtao za Politikin zabavnik i to dva stripa Klopka i Divizija vezanih ruku. Mislim, da je naša NOB neiscrpni vir odličnih ideja za stripove i da ne bismo trebali uvoziti engleske ili američke stripove, koji prikazuju pustolovine njihovih vojnika u drugom svetskom ratu. 

Nadam se, da ću imati još prilike, da crtam stripove na tu temu, jer su mi jako blizu ...

NOB: "Klopka"
- Do sada ste objavili oko stotinu stripova ...

- Tako je. Na žalost sam ne znam tačan broj. U početku prošle godine sam ih brojao i nabrojao 102 stripa. Sada je taj broj još veći...

- Surađivali ste i sa Vjesnikovom press agencijom?

- Da, naša suradnja je ipak bila duga bar skoro dvije godine. Bio sam malo razočaran, jer rezultati nisu bili onakvi, kakve sam očekivao. No, mislim, da VPA ima velike mogućnosti, da plasira radove domaćih autora stripova u nas i u inostranstvu, ali za to je potrebno vreme i novac. 

"Nježni" u nemačkom izdanju: "Herr Zärtlich" 

VPA se naglo razvija i vjerujem, da će kroz neko vrijeme moći uspješno sarađivati sa crtačima stripova u nas. Krajnje je vrijeme, da jedna agencija u nas preuzme taj posao. Možda će biti DENO veće sreće. Na žalost, i ta agencija ima još suviše malo ljudi, za tako veliki posao ...

Razgovarao: Ciril Gale, obrada: Yugopapir (YU strip, 1981.)



Podržite Yugopapir: FB TW Donate