Dan mladosti '84: Na Trgu Marksa i Engelsa u Beogradu održan najveći ovogodišnji rock koncert u Evropi

Jun 1984: Ozbiljna svetska informativna agencija poslala je 26. maja vest iz našeg glavnog grada:

"Juče je u Beogradu, Jugoslavija, održan do sada najveći ovogodišnji rock koncert u Evropi. Povod je bio Dan mladosti. Koncert održan pred 90.000 posetilaca uz učešće ukupno 12 grupa".

Jasno da će do kraja godine na ovom Kontinentu biti neuporedivo većih i mnogo boljih koncerata (i besplatnih i onih drugih), ali je od neprocenjivog značaja činjenica da je sada, prvi put...

Slovenci protiv Dana mladosti '87: Nacistički plakat, festival homoseksualaca, osporavanje štafete...

Maj 1987: Događaji oko Štafete mladosti postali su prvorazredna politička i medijska senzacija. Šta se sve događalo protekle nedelje i šta o tome misli Milan Lazović, sekretar Saveznog odbora za obeležavanje Dana mladosti...

Javnost je proteklih nedelja maltene svakodnevno bila bombardovana novim obrtima vezanim za ovogodišnju proslavu Dana mladosti. Kako je uveliko znano, Slovenija, na koju je ove godine došao red, debelo je ustalasala mirne vode u kojima se u minulim vremenima pripremao praznik mladih.

Dušica Žegarac, 16-godišnja učenica Desete beogradske gimnazije, odlazi na filmski festival u Kan (1960)

Maj 1960: Večeras 16-godišnja učenica Desete beogradske gimnazije, Dušica Žegarac, odlazi na filmski festival u Kan.

Glumica je postala sasvim slučajno. Pre nekoliko meseci vraćala se sa probe orkestra harmonika i prolazila preko Terazija. Sreo ju je asistent reditelja Štiglica Krešo Golik i čim ju je video učinilo mu se da je najzad našao glavnu glumicu za naš novi film - "Deveti krug". 

Prišao joj je, pretstavio se i upitao da li bi došla na probno snimanje u Zagreb.

Dr Esad Mekuli, najistaknutiji javni radnik Kosova: Mislili smo da pobedom socijalizma prestaje svaki rat

Svibanj 1979: "Nepravde, patnja, bijeda postali su moja opsesija. Ja sam u mladosti volio i crtati i sjećam se da sam crtao najbjednije kućerke, cigansku sirotinju, zalazio sam i u najtužnija predgrađa. Vjerovao sam da će se to promijeniti ako se počne prikazivati i opisivati. Iz toga vremena potječu pjesme 'Prosjaci', 'Testeraši', zbirka 'Šćiptar ti peva, Metohijo', koja je poslije, u ratu, izgubljena..."

Dr Esad Mekulji najistaknutiji je javni radnik Kosova, pjesnik, prevodilac, doktor veterine, predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti Kosova.

Rade Končar u sećanju Šibenčana: Pere Škarica i Kamilo Kolombo o suđenju i streljanju narodnog heroja

Svibanj 1972: Nad šumovitim šibenskim predjelom Šubićevcem tek se krililo sunce. Bio je dvadeseti dan u svibnju krvave, okupacijske ali i ustaničke 1942. godine. Plotuni crnokošuljaškog odreda zaustavili su se na komunistima zavezanima za stupove. Fijukne tanad i prekine napaćene ljudske živote. 

Tu, na gubilištu, završio se i dug i kratak, kako se uzme, životni put Rade Končara. Rodio se potkraj listopada daleke 1911. godine u Končarevu kraju, seocetu što tada brojaše devetnaest ognjišta i 130 duša. 

Niki Lauda o nesreći koja mu je promenila život '76: "Moja kola sada su bila samo džinovska baklja... "

Jul 1977: Prvi put posle nesreće na teškoj stazi u Nürburgringu, Niki Lauda, jedan od najboljih vozača sveta, priča o svom dramatičnom životu i času kad je pogledao smrti u oči. Samo mesec dana posle udesa, Lauda se vratio trkama i pobedama...

Četvrtak, 29. jul 1976: "Probili smo sloj magle iznad Frankfurta i "cesna" se primakla pisti za sletanje. Sedeo sam na mestu drugog pilota, ne skidajući pogled s komandne table. Mesto iza mene bilo je prazno. Moja supruga Marlene ostala je kod kuće.

Jugoslavija u velikim dugovima '85: Koje su republike najzaduženije? / Spisak najvećih firmi gubitaša

April 1985: U poslednje dve godine stalno se ponavlja fraza kako je, najzad, "skinut veo tajni sa naših dugova". Danas se, međutim, jedino pouzdano zna da se ne zna koliko je Jugoslavija dužna, jer, zaduživao se kako je ko stizao.

U vreme kada nam se deca po kućama igraju računarima, Narodna banka Jugoslavije nema tačnih podataka o tome koliko smo dužni.

I kako potpunih zvaničnih podataka nema, ili su toliko uopšteni da nam malo govore...

Božo Kučić, ispovest najusamljenijeg čoveka u Jugoslaviji: 80 godina živi sam na vrhu Kornata (1968)

Ostrvo Kornat, avgusta 1968: Starina Božo Kučić, suv i čvornovat kao grana davno usahle masline, dremao je pod vrelim jadranskim suncem na stepenicama oronule kamene kuće.

Kad smo iznebuha ispali pred njega prenuo se i u njegovim, od dugog života već zamućenim očima pomešao se strah sa nezadovoljstvom. Hteo je da pobegne od ljudi, tih nametljivih stvorova koji neprekidno nešto govore i uvek hoće nešto da saznaju, od tih galamdžija što remete zuk pčela...

Kraći istorijat divljanja na fudbalskim stadionima Jugoslavije: Stariji kažu da je sve počelo još pedesetih...

Veljača 1989: U posljednje vrijeme zaokupljeni smo sve ozbiljnijim problemima i zato se sve manje stižemo zgražati zbog ispada na stadionima. Mjere dosad poduzimane radi sprečavanja nacionalističkih i mnogo češćih "običnih" ispada uglavnom su se svodile na povremene kampanje protiv navijača i ponekih pojedinaca. 

A kako izgleda psihološka i sociološka lepeza svih tih grupacija i na kojim se vatrama antoginizama one oblikuju?

Darko Glavan o Pesmi Evrovizije '76: Vreme je da se Jugoslavija povuče sa ovog takmičenja cmizdravaca

Travanj 1976: "Vrijeme je da shvatimo kako nema smisla slati naše ambasadore u evropske lakoglazbene vode da se natječu s ostalim cmizdravcima ... Pjesmuljak koji osvaja prve nagrade obično je tako loš da "ulazi u uho" jedino nagluhim bogatašima ... "

Ako ste, kojim nesretnim slučajem, subotnje veče proveli uz televizijske ekrane, doživjeli ste dvojake neugodnosti - povrijeđeni su i vaš nacionalni ponos i vaš glazbeni ukus. (Predstavnici Jugoslavije, sarajevski Ambasadori, završili su na poslednjem mestu - op. Y.)

Doris Day, životna priča: "Draga moja, ako želiš da traješ, moraš da stvoriš sopstveni glumački tip"

Decembar 1973: Američka glumica i pevačica Doris Dej godinama je bila ljubimica publike: filmovi u kojima je igrala, a koji se i danas rado gledaju, bili su garancija za smeh i razbibrigu. "Uvek sam se dobro slagala sa svojim partnerima, ali moram da izdvojim trojicu koji su mi draži od svih: Rok Hadson, Keri Grent i Rod Tejlor", kaže Doris Dej.

- Da li se sećate devojčice koja je pre gotovo tri decenije stigla u Holivud? - upitala je nedavno Doris Dej Dika Kaveta u čijem je TV programu-intervjuu bila gost. 

Balašević ekskluzivno za Zdravo '79: Kako su nastali "Neki novi klinci", kome je posvećena "Zoki, Zorule"

April 1979: Postoji divan običaj u Novom Sadu, a verovatno i još nekim gradovima, da se maturanti slikaju sa razrednim starešinom i direktorom škole, pa se te slike po završenoj maturi na velikom tablou stavljaju u izlog. U kom ćete se izlogu naći zavisi od ugleda škole, pa se te slike po završenoj maturi na velikom tablou stavljaju u izlog. Obično su gimnazijalci imali mesto na korzou, u poslastičarnici "Carigrad"...

Iz "tehničkih" razloga nikad nisam dospeo na tablo, pa je to ostala neostvarena želja moje majke.

Vladimir Divljan (20) iz grupe Zvuk ulice '79: Za sada nemamo nijednu poznatu pesmu... Ali, doći će i to

Februar 1979: Kako je sve počelo i otkuda baš to ime tj. Zvuk ulice?

- Grupa je oformljena 1. decembra 1976. i egzistira do danas u skoro istom sastavu tj. došlo je do promene klaviriste. 

Tada smo se zvali Merilin. 

Svirali smo neki džez-rok. Imali smo par nastupa u Džez klubu Doma omladine u Beogradu i na nekim drugim mestima. 

Miša Mirković, stranica mog života: "Mali, beži, idu Nemci! Daj mi brzo te bombe i zapamti - ja sam Zulim!"

Sa nepunih trinaest godina otišao sam u rat, 1942. godine, i tokom rata bio kurir kod Moše Pijade, Save Kovačevića i Peke Dapčevića. Inače sam dete sa sela, rođen u Bosni, blizu Bugojna, ispod planine Vranice. 

Prvi sam od sve moje familije pošao u školu i takoreći do rata ni voz nisam video. 

Godine 1941. oca su mi ubile ustaše i tako je ostala majka, sa petoro nas dece, sve jedno drugome do uva, a ja najstariji među njima.

"Sumorna jesen" TV ZG (2/2): "Za priču u jednoj epizodi inspirirala me otmica naše drugarice Nade Dimić"

Travanj 1969: VUS-ov reporter, u suradnji s preživjelim ilegalcima Šiblom, Vračarićem i Mesarićem, rekonstruira neke povijesne događaje koji su poslužili kao osnova za pojedine televizijske epizode...

Uzbudljive akcije koje gledamo na malom ekranu samo su dio herojske borbe Zagreba koji je dao 40.000 boraca kad je imao 250.000 stanovnika...

Tko su bili i koje likove prikazuju Mura, Dren, Komunar, Maksi, Taras i drugi junaci televizijske serije koja je pobudila toliku pažnju...

Istina o "Sumornoj jeseni" (1/2): Borba ilegalaca u okupiranom Zagrebu '41 - u stvarnosti i na TV ekranu

Travanj 1969: VUS-ov reporter, u suradnji s preživjelim ilegalcima Šiblom, Vračarićem i Mesarićem, rekonstruira neke povijesne događaje koji su poslužili kao osnova za pojedine televizijske epizode... Uzbudljive akcije koje gledamo na malom ekranu samo su dio herojske borbe Zagreba koji je dao 40.000 boraca kad je imao 250.000 stanovnika...

Tko su bili i koje likove prikazuju Mura, Dren, Komunar, Maksi, Taras i drugi junaci televizijske serije koja je pobudila toliku pažnju...

Branislav Surutka, "prvi glas Jugoslavije": Smatrao je da lep i čist jezik mora ostati privilegija radija i TV

Maj 1979: "U Srpskoj akademiji nauka, u Institutu za fonetiku i patologiju govora, časove nam je davao profesor Đorđe Kostić. Mi kojima je lep govor bio san, odlazili smo zbog toga u SAN!"

Tako je, pričajući o teškoćama i lepotama svog poziva, govorio čovek koji je svojim glasom, svojim govorom, označio epohu, školu, stil na našem radiju i televiziji. Tako je govorio Branislav Surutka, spiker.

Zbog sna, odlazio je u san!

Zašto se raspada grupa Riva: "Do sada se nismo uspjeli ljudski dogovoriti, sud će o svemu odlučiti" (1991)

Februar 1991: Bivši vođa grupe Riva Dalibor Musap tužio Emiliju Kokić i drugove ... Smije li "Riva" nastupati pod tim imenom ... Finansijska odšteta 20 hiljada maraka ...

Izgleda da u našem muzičkom svijetu sve češće nastaju nove afere i sudski sporovi, a rjeđe dobre i kvalitetne kompozicije. Tek što se okonča jedna estradna mućka - čarka, već je druga na pomolu.

Tako ni pop-rok grupe ne ostaju po strani, bar kad su afere u pitanju. 

Ivica Osim piše za Plavi vjesnik '67: Moji najdraži golovi / Uoči derbija Željezničar - Dinamo...

Rujan 1967: Upravo ove sezone navršava se deset godina moje nogometne karijere koju sam svu proveo u dresu sarajevskog "Željezničara". 

Odigrao sam za to vrijeme bezbroj utakmica za sve "Željine" selekcije i za ovih proteklih deset godina dao sam dosta zgoditaka. 

Mada nikada nisam bio izrazit strijelac, neki moji golovi su imali odlučujući značaj za ishod utakmice i, dopustite mi da tako kažem, neki su bili lijepi i efektni i zato su mi i danas ostali u svježoj uspomeni.

Pet Danica, Peta crnogorska brigada: Buket 18-godišnjih bokeljskih devojaka uvenuo u epopeji Sutjeske

Mart 1978: Najlepše šetalište u Herceg-Novom zove se "Šetalište pet Danica". Svako ko bar jednom ovuda prođe mora da se upita - ko su one bile? Zaista, čije to ime nosi ova lepa, tiha, romantična promenada pored mora? 

Kažu da će šum mora i talasa večno da pripoveda priče o pet Danica o njihovoj mladosti, o lepoti, o njihovoj herojskoj smrti...

Uz obalu pored mora, podno Herceg-Novog pa sve do Igala, kilometrima je dugačka staza, šetalište. Plavo nebo i plavo more, bela jedra i beli galebovi...

Titovi omiljeni glumci: Smatrao je da bi Bata i Ljubiša bili dobri mitraljesci, a Pavle Vujisić - dobar šofer

Januar 1981: Za vreme boravka u Los Anđelesu oktobra 1971. prilikom svoje zvanične posete SAD, dok se popodne odmarao u jednoj vili, Tito je domaćinima izrazio želju da vidi neki vestern-film. Bio je u blizini čuvenog filmskog grada Holivuda i, naravno, nije hteo da propusti priliku a da tu, na izvoru, ne vidi nešto dobro, tim pre što je vesterne uvek neobično voleo.

Ali, bruke li za domaćine! Nigde ni jednog vesterna, ni jedne rolne, čak ni u lokalnim bioskopima i televizijskim studijima, gde su skoknuti ne bi li zadovoljili želju gosta. Na žalost, nisu našli film. 

U surovom svetu rokera: Kako izgleda svakodnevni život savremenih društvenih otpadnika (1972)

Septembar 1972: Rokeri nisu "privilegija" SAD-a; ima ih i u ostalim delovima sveta, naročito u Zapadnoj Evropi, a najviše u Saveznoj Republici Nemačkoj. Reporteru K. Majeru uspelo je da izbliza upozna jednu rokersku bandu, da vidi kako rokeri žive i orgijaju, kako tutnje na svojim teškim motociklima i kako spavaju sa svojim "mamicama" i "verenicama".

Banda koju je Majer upoznao u Hamburgu zove se "Bloody Devils" ("Krvavi đavoli"). Grupa ima tridesetak članova, a njen vođa je Peter Grabe (22), nazvan "Toranj" zbog svog džinovskog rasta.

Dragan Kićanović '90: Zabrinut sam porastom nacionalizma na sportskim terenima, plavi dres je svetinja

Jul 1990: Proslavljeni košarkaš zabrinut porastom nacionalizma na sportskim terenima ... Sa suigračima iz reprezentacije i dalje u prisnim vezama ... Ne čita novine i ne gleda televiziju ... Reprezentacija Jugoslavije na predstojećem Svjetskom prvenstvu sigurno osvaja medalju ...

Povoda za razgovor sa Draganom Kićanovićem uvijek ima napretek. 

Njegova riječ u jugoslovenskoj košarci uvijek posjeduje specifičnu težinu. 

Povijest 1. maja: Kod nas se počeo slaviti već 1890. godine, a prvi su ga slavili radnici u Sloveniji i Hrvatskoj

Svibanj 1973: Povijest prvoga maja seže čak u 1886. godinu kada je na taj dan u Chicagu stupilo u štrajk 40.000 radnika. Tom prilikom su radničke vođe istakle svoje zahtjeve simbolizirane u tri osmice - osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog uzdizanja.

No vlastodršci se s tim zahtjevima radnika nisu ni pomišljali složiti, pa je došlo do oružanog napada na štrajkaše. Ubijeno je šest radnika, a lakše i teže ranjeno oko pedeset. Pohapšene su radničke vođe, od kojih su petorica osuđena na smrt, a trojica na dugogodišnje robije.

Jelena Popović o proslavi Prvog maja '39: Košutnjak - idealno mesto, u slučaju jačeg sukoba s policijom

Praznik rada trošimo za izlete, vikend - poljoprivredu, gledanje televizije ... Danas gledamo u nebo - hoće li kiša? Nekad su gledali niz put - idu li žandari.

Zamolili smo nekoliko starih revolucionara da nam pričaju o prvomajskim proslavama koje su im 
ostale u sećanju...

Jelena Popović, član Saveta Republike Srbije: Ja se ne sećam tačno koje godine je bila ta prvomajska proslava, 1938, ili 1939. ali, ostala mi je u sećanju po mnogim detaljima.