Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina 1978: Brojke i planovi "jugoslovenske žitnice"

Februar 1978: Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina je po mnogo čemu, tačno deseti deo Jugoslavije. Ovde živi nešto više od dva miliona stanovnika, od kojih je zaposleno u društvenom sektoru oko pola miliona, a nezaposlenih je oko 70 hiljada. Kada se ove brojke pomnože sa deset dobija se prosečna jugoslovenska situacija.

Može se još sličnih brojki naći, počev od površine zemljišta pa do školovanja đaka ili studenata ili čak, članstva Saveza komunista. 

Kako se postaje građanin Beograda: Dolaze oni koji su gradu potrebni, ali i oni koji su mu suvišni...

April 1960: Svejedno je da li je ovo Karaburma, Cvetko, Rospi Ćuprija ili neki drugi kraj Beograda. To je jedan novi deo grada. Nekada su to bile poljane periferije na kojima su se deca trkala sa psima, prepodnevne tišine, predveče mladići šutiraju loptu, niske kuće, nahereni plotovi, bašte sa ruzmarinom, jedva da je bilo i kaldrme...

Jednoga dana došli su merači a posle kopači a zatim zidari i mašine, dizale su se kuće i sada je to postao deo grada, visoke kuće, veliki prozori, balkoni, ulice pod asfaltom.

Dolazi li ledeno doba? Milan Sijerković i Tomislav Vučetić komentarišu sve hladnije vreme ove 1972...

Prosinac 1972: Meteorolozi kažu: točno je da ulazimo u hladnije razdoblje, ali nema mjesta panici jer smo "tek izašli iz ledenog doba", ali zato treba da posvetimo dvostruku pažnju pojavama koje pridonose snižavanju temperature, kao što su velike količine smoga u zraku, zagađenost rijeka i kemikalije koje utječu na klimu više nego sto mi to mislimo...

Protekla godina prilično je namučila meteorološke izvjestitelje naše televizije. Oni su uporno nastojali da unatoč gotovo neprestano namrštenom nebu ne pokvare naše dobro raspoloženje, da zadrže smiješak.

Predlog skupštini SFRJ: Vlada Divljan, Bajaga, Gile i drugi zalažu se za slobodnu upotrebu kanabisa

Jun 1990: U burnoj eri demokratizacije zemlje nedavno se pojavio i jedan predlog Skupštini SFRJ i Skupštini SR Srbije kojim se traži tzv. dekriminalizacija kanabisa tj. lakih droga. 

Pokušaćemo da, uglavnom rečima potpisnika, objavimo o čemu se radi. Nije reč o legalizaciji upotrebe ovih droga već o njihovom zakonskom i ustavnom preispitivanju i definisanju.

A zašto POP ROCK o tome piše? Iz dva razloga:

Beovizija 2006, No Name protiv Flamingosa: Muzički skandal koji je posvađao Srbiju i Crnu Goru...

Mart 2006, Huperova tinejdžerka Sindy: Evropo, Bye Bye, zbogom, teško je reći Au revoir ili Do viđenja jer ko zna kad ćemo se opet videti. 

Čim se jedan festival zove Evropesma/Evropjesma mora doći do skandala.

Koje nakaradno ime. Zamislite kad bi se centralna priredba zvala Eurosong/Eurosjong. Koješta.

Ali, da se vratim na naše slavno veče za izbor predstavnika za Pesmu Evrovizije. 

FEST 78: Zašto su se američke vlasti usprotivile prikazivanju jednog filma u socijalističkoj Jugoslaviji

Februar 1978: Zbog čega su dve socijalističke, jedna kapitalistička i jedna nesvrstana zemlja odlučile da svojim filmovima ne dozvole prikazivanje u Jugoslaviji...

Organizatori FEST-a uvek su imali mnogo muke u nastojanjima da program festivala ispune najboljim filmovima snimljenim prethodne godine u svetu. 

Međutim, nikada kao ove godine tim mukama nije kumovala politika. Četiri izvanredna filma, po jedan iz Amerike, Poljske, Tunisa i Sovjetskog Saveza publika na FEST-u 78 neće videti...

Vera Blagojević, heroj NOB-a: Išli su ka Savi, znajući da niko od njih neće dočekati zoru novog dana

Mart 1979: Jednog martovskog jutra 1942. godine, iz šabačkog logora krenula je ka Savi kolona od šezdeset dva zatvornika. 

Na čelu kolone je visoka plava devojka sa maramom oko vrata u koju je stavila povređenu desnu ruku. To je Vera Blagojević, sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a i član OK KPJ za šabački okrug.

Put grupe izmučenih ljudi vodio je obalom Save, zatim su prešli most i zašli u Šicaru, veliku šumu pokraj sremskog sela Klenak.

NK Hajduk '79: Miljenko Smoje o legendarnom Placu kod Plinare - koji ovih dana odlazi u prošlost...

Rujan 1979: Nedavni prvenstveni susret između "Hajduka" i "Dinama" bila je zadnja prava utakmica na legendarnom Placu kod Plinare. 

Split je dobio novi stadion u Poljudu, pravo arhitektonsko čudo, ali još dugo će sentimenti Splićana ostati na starom igralištu. Piše naš stalni dopisnik iz Splita...

Gledalište Hajdukovog placa, ondje iza Stare plinare koje također već nema, osim u starim razglednicama, bilo je nedavno za utakmice s "Dinamom", zadnji put puno.

Jugoslavija pozajmljuje novac nerazvijenim zemljama 1960: Krediti u visini od 100 miliona dolara

Maj 1960: Jugoslavija se već godinama zalaže za što širi razvoj privredne razmene u svetu, kao i za pomoć nerazvijenim zemljama. Praktikovanje ovih načela može izvanredno mnogo doprineti smirenju i stabilizovanju prilika u svetu.

Naša politika polazila je od ocene da veštačke privredne barijere, koje su nastale kao posledica političke podele sveta u znaku hladnog rata, predstavljaju smetnju normalizovanju odnosa među narodima, pa se upravo zato borila za što slobodniju svetsku razmenu i privrednu saradnju. 

O čemu sanjaju Zdravko Čolić i Nenad Neša Radulović: Kad sanjam da sam Bond, budim se u 007

April 1983: O čemu sanjaju Zdravko Čolić i Nenad Neša Radulović?

- Mnogo spavam i mnogo sanjam - kaže Zdravko. - Malo ružno, malo više lepo i to obavezno u boji.

Neko kaže da je to karakteristično za žene, ali mogu svima da kažem da oni koji ne mogu da sanjaju u boji da su izgubili mnogo u životu.

(Trećinu života čovek provede u snu, je l' da?)

Detinjstvo Desanke Maksimović: Pesnikinja se seća svog oca, majke, dede, babe, teta Inge... (1974)

Mart 1974: Desanku Maksimović, liričara kome nema premca u novijoj srpskoj poeziji, ne treba posebno predstavljati. To je i izuzetno teško, posle svih njenih pesama koje su najrečitiji odraz njene ličnosti i bogate pesničke prirode. Zato, ovu priču pesnika o pesniku-čoveku prenosimo najvećim delom doslovce, citirajući samu Desanku Maksimović i njene pesme.

Kao povod za razgovor mogla bi se uzeti nedavno dodeljena Zmajeva nagrada za najnoviju zbirku pesama "Nemam više vremena". 

Sećanje na Severina Bijelića: Čak i žene koje je napuštao, nikad o Sevi nijednu ružnu reč nisu rekle...

Avgust 1972: Jedan "moskvič-karavan" jurio je s Korčule ka Beogradu. U kolima su bila dva putnika i - mrtvački kovčeg. Negde pred zoru, u bosanskim planinama, auto je zaustavila patrola milicionera. Jedan od njih je pogledao u kola, upitao i odmah zatim sam odgovorio: "Ovo je sigurno Severin Bijelić. Produžite..."

Došao je jednom nov statist u Narodno pozorište i dobio novu ulogu u komadu "Dorćolska posla". Shvatio je svoj debi sasvim ozbiljno, pa pre generalne probe prišao Severinu Bijeliću i upitao ga: "Maestro, gde da stavim ovaj tanjir? Na sto, ili da vam predam u ruke?"

Artur Miler: Jugoslovenski partizanski pokret '41. pokazao je svetu da nacizam neće pokoriti Evropu

April 1969: Artur Miler, gost rubrike "Ovako su videli Jugoslaviju"...

- Bio sam na Bledu, u Jugoslaviji, u julu 1964. godine. 

Bledsko jezero je jedno od najlepših koja sam dosad video. 

Zavoleo sam šetnje oko jezera i svake večeri sam provodio bar jedan čas uživajući u jedinstvenoj lepoti mirnog jezera i planina koje su ga okružile. 

Bela Krleža, jedna od najznačajnijih jugoslovenskih glumica: "Miroslave, odoh i ne vraćam se više"

Maj 1981: "Miroslav Krleža i ja znali smo se iz djetinjstva. Rasli smo u istoj ulici, zajedno podijelili jedan cijeli život, proživljavali sve prilike i neprilike oko teatra i literature. 

Bio je lojalni pratilac svih mojih kazališnih problema" - izjavila je pre pet godina Bela Krleža, čiji se život završio aprila ove godine...

Sa životne pozornice tiho je sišla Bela Krleža, velika umetnica i jedna od najznačajnijih jugoslovenskih glumica novijeg datuma.